JU VISOKA ZDRAVSTVENA

KOLA
UNIVERZITET U BIHAU

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA BROMATOLOGIJA

TEMA: FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR NAMIRNICA

STUDENTI: Kemal Kuduzovi

PROFESOR: Doc.dr.Huska Juki

Amel Balti

Biha ,2014

SADRAJ

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

UVOD..3
DEKLARACIJE......4
AMBALAA...5
KRITERIJ ZA KUPOVINU6
PRIMJERI DOBRE PRAKSE I SAVJETI ZA KUPOVINU.................7
UTICAJ MEDIJA NA IZBOR NAMIRNICA8
ZAKLJUAK10
8. LITERATURA..................................11

1. UVOD

Hrana, koju svakodnevno konzumiramo, slui ne samo da utolimo glad ili zadovoljimo jezik.Od
samog poetka svog postojanja ovjeanstvo koristi hranu kao lijek.Mnogi drevni spisi govore o
tome da odabir, priprema i kombiniranje namirnica direktno utjee na nae zdravlje.
Na alost, u modernom drutvu neto toliko vano, kao pravilna prehrana, postalo je
zanemareno. Jedemo na brzaka, proputamo obroke, a za pripremu jela koristimo nezdrave
mikrovalne penice.
Ali sve vie ljudi shvaa ozbiljnost pravilne prehrane i trai informacije o tome, kako poboljati
svoje zdravlje ne pilulama, nego uz pomo hrane.
Zbog toga moramo poznavati faktore koji utiu na izbor namirnica, te pravilno konzumiranje
istih, ne samo da bismo sauvali svoje zdravlje i produili vlastiti ivotni vijek , nego i zdravlje i
ivotni vijek svoje porodice.
Niz je faktora koji utiu na izbor hrane koju kupujemo. To su najee cijena, oglaavanje, lini
ukus i uticaj na zdravlje.
Ostali faktori kao to je uticaj nae kupovine na okoli, lokalnu ekonomiju i na pejza su
manje prisutni ali jednako vani.

2. DEKLARACIJE
3

Deklaracije su osnovni izvor informacija o proizvodima koje kupujemo. Na alost, danas nam
deklaracije skoro nikad ne pruaju informacije o onome to je potrebno da znamo: ili su jako
povrne ili generike ili su napadne i uvjeravajue u stilu reklame. Industrija hrane ima obiaj da
nam prua generike, nevane informacije zbog toga to joj je u cilju da uljepa mnoge faze
proizvodnje.
Zbog toga je vano da nauimo kako dekodirati jezik deklaracija.ta elimo da saznamo iz
deklaracija? Za poetak, listu sastojaka. Ali dok su neke deklaracije jasne, druge mogu biti
nejasne. Neslavna kovanica prirodni pojaivai ukusa je, na primjer, generika i ne nabraja
nam sastojke koji proizvodu daju ukus a koji mogu sadravati proizvode biljnog ili ivotinjskog
porijekla, u prvom redu sastojke kao to su otapala, enzimi i slino.
Druga , vrlo nejasna informacija je i porijeklo osnovnih sastojaka. U veini sluajeva, neki par
excellence proizvod iz Italije, kao to je tjestenina je u stvarnosti proizvedena i pakovana u
Italiji, ali vrlo esto proizvedena od penice iz Australije ili Kanade. Bilo bi dobro znati ovo, ali
proizvoai se radije okreu jednostavnom i uvjerljivom Proizvedeno u Italiji. To nam,
meutim, ne govori o porijeklu penice.
Takoe, bilo bi korisno znati o specijalnim procesima (iradijacija, rafiniranje itd) ili imati
detaljne informacije o itavom lancu proizvodnje (kao to je na primjer koritenje genetski
modifikovane hrane za ivotinje). Ovo su podaci koji bi trebali biti dostupni svim konzumentima
prilikom kupovine proizvoda. Na alost, vrlo ih rijetko vidimo kako stidljivo vire izmeu
marketinkih slogana.
Deklaracije estitih trgovakih lanaca su mnogo informativnije i detaljnije.Nije sluajnost da se
najbolje deklaracije mogu nai na certifikovanim organskim, bio-dinamikim, fair-trade i
proizvodima Slow-Food pokreta.

3. AMBALAA
4

Pod pojmom ambalaa ili pakovanje podrazumijevamo materijal u koji su proizvodi i

prehrambeni proizvodi upakovani/umotani.Postoje razliite vrste ambalae ali, do sada, one su
dizajnirane da se bacaju nakon otvaranja i sve imaju jako veliki uticaj na okoli. Da bi izbjegli
otpad i proizvodnju ogromnih koliina smea (ambalaa danas ine 30 do 60% ukupne koliine
otpada), neophodno je razmiljati o prikladnosti i kvalitetu ambalae.
- U startu je potrebno naglasiti da ambalaa nije neizbjena: za svjee proizvode, na primjer, nije
potrebno. Kupovina neupakovanog kupusa na pijaci je nain utede novca kao i smanjenje
otpada koji bi ostao nakon raspakivanja.
- Ako ste prisiljeni da kupujete upakovan proizvod, nauite kako da prepoznate materijal od
kojeg je ambalaa izraena. Pokuajte da izbjegavate plastiku po svaku cijenu (proizvodi se od
fosilnih goriva, tee je i skuplje reciklirati ga i veliki je zagaiva). Neka va izbor bude papir ili
karton, staklo, aluminijum, organska vlakna i bio razgradivi materijali ili uopte, materijali koji
se mogu reciklirati.
- Pored plastike, nauite da prepoznate takozvane heterokompozite kao to su tetrapak, vrste
ambalae koje su izraene od razliitih materijala koji su zajedno sloeni i kojih se jako teko na
kraju rijeiti.
- Izbjegavajte proizvode upakovane u vieslojnu ambalau: na primjer, grickalice ili krekeri u
posebnim pakovanjima unutar kutija.
Glavna svrha ambalae je uvanje proizvoda due vrijeme, esto neophodno u sluaju transporta
sa mjesta proizvodnje do mjesta koritenja. Upravo zbog toga lokalnim proizvodima nije
potrebna ambalaa imajui u vidu krae rute transporta i generalno krae vrijeme konzumiranja
od momenta kupovine.
Potroai obino biraju upakovane proizvode iz ljenosti. Ali zato izabrati posudicu sa
paradajzom, umotanu u plastiku kada moete kupiti nezapakovane u refuzi i ak, prilikom
kupovine, izabrati najbolje komade? Na kraju krajeva, kupujui nezapakovane proizvode
mogue je i utedjeti novac.

4. KRITERIJ ZA KUPOVINU
5

Vie voa i povra, vie hrane od integralnog brana, manje mesa i eera, raznovrsna ishrana
ovo su savjeti za zdravu, izbalansiranu ishranu.Ali koji kriterij primjenjivati prilikom
svakodnevne kupovine proizvoda?
U nastavku je kratak rezime faktora koje treba uzeti u obzir prilikom kupovine hrane:
1. Uvijek dajte prednost sezonskim i lokalnim proizvodima;
2. Otkrijte ponovo tradicionalne, lokalne proizvode;
3. Budite sumnjiavi prema proizvodima sa predugakim listama sastojaka i nerazumljivim
imenima;
4. Izbjegavajte koliko je god mogue proizvode sa aditivima, sredstvima za boju i
konzervansima;
5. Birajte proizvode koji imaju odgovarajue informacije o uzgoju i/ili tehnikama
proizvodnje;
6. Izbjegavajte nepotrebno pakovanje ili radije birajte pakovanja od bio-razgraujuih
materijala ili materijala koji se mogu reciklirati da bi ste uticali na smanjenje otpada;
7. Kupujte samo ono to vam je potrebno da bi ste smanjili otpad.

5. PRIMJERI DOBRE PRAKSE I SAVJETI ZA KUPOVINU

- Zasnivajte svoju ishranu na povru koje moe zamijeniti meso (u prvom redu mahunarke);
6

- Konzumirajte manje mesa boljeg kvaliteta, izbjegavajui meso ivotinja iz intenzivnog uzgoja;
- Birajte meso razliitih ivotinja i pasmina, dajui prednost alternativama (meso iz slobodnog
uzgoja, divlja, janjetina) i dijelovi mesa koji se koriste rjee;
- Obratite panju na cijene: veoma jeftino meso je esto pokazatelj prekomjerne eksploatacije
ivotinja i/ili okolia;
- Dajte prednost mesu proizvedenom od strane konzorcija, udruenja ili kompanija koje slijede
stroga pravila u vezi sa ishranom i blagostanjem ivotinja te omoguavaju jasan uvid u porijeklo
proizvoda;
- Jedite meso lokalno uzgojenih ivotinja, po mogunosti uzgojenih od strane malih uzgajivaa
koji se specijalizuju za lokalne (autohtone) pasmine;
- Budite tolerantniji na prisustvo masnoe koja je dokaz blagostanja ivotinja
- Paljivo itajte deklaracije.

6. UTICAJ MEDIJA NA IZBOR NAMIRNICA

Pored kulture, tradicije i obiaja kao bitnih faktora koji utiu na izbor namirnica koje koristimo u
ishrani, u posljednje vrijeme veliki uticaj na nae odluke imaju i mediji, kazala je naelnik
Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Srbije Jelena Gudelj Raki.
- Poruke koje se prenose preko medija veoma se uju, vide i usvajaju poevi od najranijeg
uzrasta i imaju veliki uticaj na formiranje stavova i ponaanja najvie djece i mladih - kazala je
ona novinarima u okviru interaktivnog seminara - radionice za eksperte iz Srbije i Italije na temu
"Hrana i nauka: institucije, zdravstvo, kultura".

Prema njenim rijeima, dijete ve sa est mjeseci moe da prepozna sliku, a ustaljivanje u izboru
odreenih vrsta hrane ostvaruje se u uzrastu izmeu devete i 11 godine.
Takoer, najraniji i veliki uticaj na djecu mediji imaju kroz crtane filmove i reklame koje se
emituju izmeu njih.

Gudelj Raki je objasnila da uticaj medija moe biti i pozitivan i negativan - poruke koje
dobijamo preko medija mogu biti eksplicitne, ali i implicitne kada nagovjetavaju koji efekat ili
kakav rezultat ete imati ako koristite ili ne neku vrstu hrane.

"Veoma vaan segment je medijska pismenost posebno djece i mladih kako bi oni mogli da
razdvoje ono to su znaajne poruke za njih i ono to je pokuaj proizvoaa da samo prodaju
svoj proizvod", dodala je Gudelj Raki.

Govorei o sticanju zdravih navika u ishrani, Gudelj Raki je kazala da se one stiu u porodici, te
da zbog toga fokus treba da bude na porodinoj ishrani, njegovanju zajednikog doruka kod
kue, okupljanja za stolom za vrijeme porodinog ruka bez obzira na brz tempo ivota i malo
vremena.

Osim toga, trebalo bi se vratiti nekom tradicionalnom nainu kupovine i pripreme hrane, jer sve
ono to je instant nije dobro za nae zdravlje, istakla je ona podsjetivi na izreku "bez obzira ko
je otac bolesti, nepravilna ishrana je majka".

Predstavnik Instituta za higijenu i tehnologiju mesa Slobodan Lili je kazao da je u dananje

vrijeme, zbog stila ivota, potrebno da se hrana reformulie, to znai da se u preraenoj hrani
nae to manje masti, eera i soli.

Takoer, kako je naveo, postoji i hrana sa dodatnom vrijednosu obogaena omega tri masnim
kiselinama, vitaminima i mineralima.

"Ranije je so bila veoma vana za konzervisanje hrane i njegovo odravanje i transport na vee
udaljenosti, meutim pojavom drugih metoda konzervisanja, kao to su toplotna obrada i
hlaenje,
so
ima
sve
manju
ulogu",
ukazao
je
Lili.
I pored toga, ljudima je so potrebna, te je preporuka da se dnevno unosi do 1.500 miligrama
natrijuma dnevno, a toleriui unos je 2.300 miligrama.

Lili je upozorio da moderan ovjek unosi oko 3.500 miligrama natrijuma dnevno to dovodi do
pojave esencijalne hipertenzije i smanjenja elastinosti krvnih sudova, a konsekvetno tome do
pojave kardiovaskularnih oboljenja kao to su infarkt miokarda.

Postoji, prema njegovim rijeima, vie naina da se smanji so u hrani, meutim treba voditi
rauna i o zadovoljavanju ukusa potroaa.

So u proizvodima od mesa moe se smanjiti za 30 do 50 odsto, a ve sve preko toga dovodi do

pojave gorkog ukusa, to potroae odbija od tih proizvoda, objasnio je Lili.

Smanjenje soli je, prema njegovom miljenju izazov za industriju hrane, a cilj je da se do 2016.
godine
so
u
proizvodima
od
mesa
smanji
za
oko
15
odsto.

Kako je naveo, u EU postoje komiteti koji se bave smanjivanjem soli u hrani, to ima i svoju
ekonomsku opravdanost.

Svako smanjivanje soli dovodi do manje trokova za lijeenje kardiovaskularnih oboljenja, pa se

mogu ostvariti i milionske utede, zakljuio je Lili.

7. ZAKLJUAK
Va novanik je snano oruje: birajui proizvod vi podravate ideju, rad velikog broja
proizvoaa i zajednicu u cjelini.Ponekad je teko doi do informacija koje su vam potrebne da
biste napravili svjestan izbor.
Kao odgovorni graani, naa je dunost da se interesujemo za porijeklo i kvalitet onoga to
kupujemo i nae je pravo da na prikladan nain o tome budemo obavijeteni.Sve navedeno se jo
vie odnosi na hranu imajui u vidu posljedice koje loe i dobre prehrambene navike imaju na
nae zdravlje i na nae okruenje.
Ishrana je poljoprivredna aktivnost. Kupovina je politika aktivnost. Odluke koje donosimo
imaju uticaja na modele poljoprivrede, politike vezane za poljoprivredu i prehrambene
proizvode, na ekologiju i bioloku raznolikost.Kada kupujemo prehrambene proizvode potrebno
je da budemo znatieljni, paljivi i pronicljivi, uei se kako da uskladimo odgovornost i
zadovoljstvo.

10

8. LITERATURA
1. http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/472059/Mediji-sve-vise-uticu-na-izbor-hrane
2. http://www.essedra.com/media/BOS_guida_consumo_LR.pdf
3. http://alternativa-za-vas.com/index.php/tutorials/vodic/zdrava-prehrana

11