Bijeli grab, vrsta brezovke, rasprostranjen je od jugoistočne Europe

do sjevernog Irana, preferirajući suha područja na nadmorskim

visinama preko 1000 metara. Korijen mu sprečava eroziju, često se
koristi za pošumljavanje goleti, dok stablo doseže visinu od 3-15
metara s sivom, glatkom korom i listovima dugim do 13 cm. Cvjeta
u travnju i svibnju, a plod je plosnati oraščić svijetlo smeđe boje.
Vrijesak je višegodišnja polugrmolika biljka porodice vrijesova, s
uspravnim ili polegnutim stabljikama koje narastu do 50 cm visine,
te gusto razvijenim korijenovim sustavom. Njegovi sitni zimzeleni
listovi skupljaju se naizmjenično, a cvjetovi su dvospolni, zvonoliki i
ružičasti ili bijeli, raspoređeni u grozdaste cvatove. Ova biljka cvate
od srpnja do prvih mrazova, a stanište joj je na siromašnim tlima u
Europi, Maloj Aziji te u planinskim područjima, gdje raste u
skupinama na sunčanim i suhim područjima.
Sredozemno smilje je biljka iz porodice glavočika, poznata po svojoj
djelotvornosti protiv starenja kože, dok se priobalno,
Stoichadesovo i pješčarsko smilje također nalaze u Hrvatskoj i
okolnim mediteranskim zemljama. Smatra se "biljkom koja nikada
ne vene" zbog svog dugog i ugodnog mirisa, a latinsko ime roda
dolazi od grčkih riječi helios (sunce) i chryson (zlatan) zbog žutih
cvjetova.
Lavanda je rod biljaka iz porodice Lamiaceae, rasprostranjen diljem
Mediterana, pa sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije.
Uključuje jednogodišnje i višegodišnje vrste, travolike vrste i
grmove, te se često uzgaja u dekorativne svrhe i za komercijalnu
upotrebu. Razni kultivari lavande nastaju oprašivanjem unutar istih
vrtova ili nasada.
Zelembać (latinski: Lacerta viridis) je veliki gušter rasprostranjen od
Slovenije i istočne Austrije do crnomorskih obala Ukrajine i Turske.
Dugačak je do 15 cm, s repom koji može biti dvostruko duži,
dosežući ukupno do 40 cm. Mužjaci imaju veću glavu i potpuno su
zeleni s tačkicama, dok su ženke mršavije i često imaju svjetlije
pruge.
Sljepić je gušter, iako nalik zmiji, nema noge i ima tijelo do 40 cm
duljine, s malom glavom i manjim očima. Aktivni su danju i noću,
hrane se puževima i crvima te rađaju žive mlade.
Poskok je najotrovnija europska zmija, živi na kamenitim
područjima južne Europe i Male Azije. Boja mu je promjenjiva, a
naraste do 1 metar, prepoznatljiv je po trokutastoj glavi i otrovnim
zubima. Njegov otrov je hemotoksičan i može biti smrtonosan, a
statistika pokazuje da su ugrizi poskoka česti, posebno tijekom
toplih mjeseci, s teškim posljedicama za žrtve.
Jarebica kamenjarka je atraktivna ptica koja se stalno kreće kroz
krški kamenjar i travu te je često meta lovaca. Voli otvorene
prostore kamenjara i pašnjaka te se hrani biljkama, sjemenkama i
kukcima. Lovna sezona za nju traje od 1. studenog do 15. siječnja.