Dinamika

E MI N A F E J Z A G I Ć
V I I I- 2
 Šta je dinamika?
•Dinamika je dio mehanike koja proučava uzroke kretanja tijela i odnose između
kretanja tijela i sila koje to kretanje izazivaju.
 Inercija

• Prirodna osobina svakog tijela da nastoji zadržati

stanje mirovanja ako je mirovalo ili stanje kretanja
ako se kretalo naziva se inercija ili tromost tijela.
• Mjera inercije tijela je njegova masa. Što tijelo ima
veću masu to ima i veću inerciju.
• Inercija je osobina svih tijela: čvrstih, tečnih i
gasovitih (plinovitih).
 Prvi Njutnov zakon
Zakon inercije

Veliki naučnik Isak Njutn je

ispitujući kretanje tijela primjetio
da se ona opiru promjeni stanja
kretanja u kojem se nalaze. Ako
su mirovala, nastoje ostati u
stanju mirovanja, a ako su se
kretala nastoje nastaviti da se
kreću. Ispitujući inerciju tijela,
došao je i do zaključka da tijela
mijenjaju stanje u kojem se
nalaze samo pod djelovanjem
vanjske sile.
 Zakon inercije:

Tijelo ostaje u stanju mirovanja ili

ravnomjernog pravolinijskog kretanja
sve dok neka vanjska sila ne dovede
do promjene tog stanja.

=0 =0 =konst; =konst
 Impuls tijela

• Masu i brzinu možemo povezati u jednu

fizičku veličinu.
• Fizička veličina koja povezuje brzinu tijela
i njegovu masu naziva se količina kretanja
tijela ili impuls tijela.
• Promjena impulsa tijela u jedinici
vremena proporcionalna je sili koja ga
izaziva i vrši se u pravcu i smjeru te sile.

Impuls tijela → = → 1kg

 Impuls sile
• Fizička veličina koja
povezuje silu s njenim
vremenom djlovanja
naziva se količina
djelovanja sile ili impuls
sile.
• Koliki impuls sile djeluje na
tijelo izazvat će istu toliku
promjenu impulsa tijela.
Jednaka promjena impulsa
tijela može se postići
slabom silom koja dugo
djeluje ili jakom silom koja
kratko djeluje.
Treći Njutnov zakon

• Ako na tijelo koje se kreće

djeluje više sila i njihova je
rezultanta nula ne dolazi
do promjene brzine, tj. ne
dolazi do pojave ubrzanja.
Tada se tijelo kreće
ravnomjerno pravolinijski i
kažemo da se nalazi u
stanju dinamičke
ravnoteže.
Sila reakcije oslonca
• Dok sjedimo na stolici, propadali
bismo kada bi na naše tijelo
djelovala samo sila Zemljine teže.
Svojom težinom djeluješ na stolicu
kao podlogu, a stolica djeluje na
nas silom, ali u suprotnom smjeru.
Ovu silu nasivamo otpor podloge ili
reakcija oslonca. Ona nam ne
dozvoljava da propadnemo kroz
podlogu.
 Zakon akcije i
reakcije:

Kada dva tijela međusobno

djeluju onda su sile tog
međudjelovanja istog pravca i
intenziteta, a suprotnog
smjera.
 Pogonska sila
reaktivnih motora
Pogonska sila reaktivnih
motora je utoliko veća što je
masa izbačenih gasova u
jedinici vremena veća i što je
brzina njihovog istjecanja
veća.

𝑚 ⋅𝑣
= 𝑡
 Gravitaciona sila
• Privlačno djelovanje tijela
ispoljava se u prostoru oko
njih i nazivamo ga
gravitaciono polje.
• U prostoru oko svih tijela,
od najvećih do najmanjih
čestica, postoji gravitaciono
polje u kojem se ispoljava
gravitaciono djelovanje na
druga tijela. Mjeru
gravitacionog djelovanja
nazivamo gravitaciona sila.
• Gravitaciono
privlačenje je
osobina svih tijela u
svemiru. Zahvaljujući
njoj, planete kruže
oko Sunca.
• Sunčeva gravitaciona
sila je toliko jaka da
drži na okupu sve
planete, asteroidi i
komete iz Sunčevog
Sistema.
 Sila Zemljine teže

• Sva tijela izdignuta iznad Zemlje kada se

ispuste, padaju vertikalno prema Zemlji. Ovu
silu kojom Zemlja privlači tijela na njoj i oko
nje nazivamo sila Zemljine teže.
• Sila Zemljine teže je sila kojom Zemlja privlači
sva tijela na njoj i oko nje ka svojoj površini.
Ona uvijek ima vertikalan pravac I smjer
prema Zemlji.
Slobodan pad

• Ako zanemarimo otpor

zraka, svako tijelo izdignuto
iznad Zemlje kada mu se
izmakne oslonac, padat će
ravnomjerno pravolinijski
prema Zemlji. Ovako
kretanje nazivamo
slobodno padanje tijela.
• To je kretanje bez početne
brzine.
 Težina tijela

• Pod djelovanjem sile

Zemljine teže sva tijela
imaju težinu.
• Silu kojom tijelo pritišće
podlogu na kojoj se nalazi
ili zateže konac, ako je
obješeno, nazivamo
težina tijela.
• Pravac težine je
vertikalan, a smjer prema
dolje.
Bestežinsko stanje
• Stanje tijela u kojem ono
nema težinu nazivamo
bestežinsko stanje.
• Tijelo se nalazi u
bestežinskom stanju ukoliko
je djelovanje sile Zemljine
teže zanemarljivo malo
(realno bestežinsko stanje) i
ukoliko ne pritšće podlogu
(prividno bestežinsko stanje).
Sile otpora kretanja
• Pomicaju ormara, zaustavljanju lopte i
auta, suprostavile su se iste sile.
• Sile koje se suprostavljaju kretanju
tijela, nazivamo sile otpora.
• Sile otpora kretanju tijela istog su
pravca, a suprotnog smjera od kretanja
tijela.
 Trenje
• Tijelo koje guramo se
ne miče sve dok su
izjednačene sila trenja i
sila guranja.
• Pojavu otpora kretanja
tijela nazivamo trenje.
• Mjeru djelovanja trenja
nazivamo sila trenja.
Najbitnije grupe sila otpora kretanju tijela u prirodi su:

Trenje

Trenje Trenje Otpor

mirovanja kretanja sredine
• Trenje nastaje zbog neravnina na tijelu i
podlozi.
• Upravo te neravnine i njihovi
međusobni udarci ometaju kretanje
tijela i pružaju mu otpor.
• Svoj doprinos trenju daje i djelovanje
međumolekularnih sila.
• Trenje se javlja kad tijelo želimo
pomaknuti a isto tako i kad se tijelo
kreće.
• Kada tijelo klizi po površini drugog
tijela, javlja se trenje klizanja.
• Sila trenja kotrljanja mnogo je manja od
sile trenja klizanja.
 >

𝐹𝑡
𝐹 𝑣 =¿

𝐹𝑣 𝐹𝑡 𝑚
𝑚

Stanje mirovanja ili ravnomjernog

pravolinijskog kretanja Ubrzano kretanje Usporeno kretanje
 Zakon trenja:
Sila trenja jednaka je proizvodu
koefcijenta trenja i okomite sile
kojom podloga djeluje na tijelo.

Kad tijelo miruje ili se

ravnomjerno kreće po
horizontalnoj podlozi, ono
pritišće podlogu svojom
težinom.
 Otpor sredine
• Silom kojom sredina dovodi
do smanjenja brzine, tj.
usporavanja tijela pri
kretanju kroz nju, naziva se
sila otpora sredine.
• Sila otpora sredine zavisi od
gustoće sredine, brzine
kretanja tijela, veličine čeone
površine i oblika tijela.
Hvala na pažnji