DODATAK

MEĐUDJELOVANJE TIJELA – SILA

Dodatak
uz udžbenik Fizika za 7. razred devetogodišnje osnovne škole

Autorica dodatka:
LEJLA RAMIĆ

Recenzenti:
Prof. dr. RAJFA MUSEMIĆ, Mašinski fakultet Sarajevo
Prof. DIVNA PETROVIĆ

Urednik:
IVICA VANJA RORIĆ

DTP:
ZORAN BULETIĆ

Korištenje ovog dodatka je slobodno.

 V

ME\UDJELOVANJE TIJELA U PRIRODI

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Posmatrajući prirodu i tijela u prirodi, nismo se bavili pitanjima:
n zašto tijelo miruje,
n zašto se kreće,
n zašto mijenja oblik
n zašto mijenja dimenzije...
Odgovore ćemo dobiti u ovoj oblasti.
U prirodi ne postoji tijelo koje ne djeluje sa drugim tijelima, tj. na koje ne djeluju druga tijela.

Svakodnevno iskustvo pokazuje nam da između tijela postoji uzajamno djelovanje ili interakci-
ja.

a) b) c)
Razmislimo:
– koja su tijela u međudjelovanju (interakciji)?
– koje i kakve su posljedice međudjelovanja tijela?

Posljedice međudjelovanja tijela su promjena oblika tijela (a), promjena stanja u kome se tijelo nala-
zi i načina njegovog kretanja (b i c).

Evo još nekih primjera:

– savijanje žice je promjena oblika žice usljed međudjelovanja ruke i žice
– ako stisnete rukom spužvu mijenjate joj i oblik i zapreminu; tj. deformiše se
– ako se pokrene jedna bilijarska kugla tako da udari u drugu koja miruje, onda će se i ta druga ku-
gla početi kretati. Ako lopta udari u stativu, ona mijenja smjer i brzinu kretanja.

Tijelo neće promijeniti svoje stanje ili svoj oblik sve dok na njega ne djeluje (ne utiče) neko drugo tije-
lo.
Uzajamno ili međusobno djelovanje tijela je obostrano i istovremeno.
Međusobno djelovanje tijela istovremeno nastaje i postoji.

Kada jedno tijelo utiče na drugo (tijela međudjeluju), kažemo da je djelovala sila.
Tijelo pod djelovanjem sile može promijeniti svoje stanje (mirovanja ili kretanja) i svoj oblik.

3
 V
Sila je fizikalna veličina kojom opisujemo djelovanje jednog tijela na drugo, tj. njihovo
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA
međudjelovanje (interakciju). Kao posljedicu djelovanja sile na tijelima primjećujemo promjene sta-
nja ili oblika.
Oznaka za silu je F (latinska riječ fortis – snažno, jako).
Mjerna jedinica za silu je 1 N (njutn) – o njoj ćemo učiti opširnije nešto kasnije.

U toku međusobnog djelovanja tijela obično se proučavaju promjene koje se dešavaju samo na je-
dnom tijelu, a kod drugog tijela se zanemaruju (ne uzimaju u obzir).
Tada kažemo da na dato tijelo djeluje drugo tijelo, odnosno da na to tijelo djeluje sila.
Pri tom djelovanju jednog tijela na drugo, treba shvatiti kao poseban slučaj međudjelovanja čiji se efe-
kti više ispoljavaju kod jednog posmatranog tijela.

PODJELA SILA
Da bi tijela uzajamno djelovala, ona ne moraju biti u kontaktu. Npr. nebeska tijela se privlače iako
su udaljenosti između njih velike, magnet djeluje na željezne predmete i privlači ih i prije nego što se
dotaknu...
Podjelu sila možemo uraditi na ovaj način:
q Neke sile djeluju samo ako su tijela u neposrednom dodiru (direktna interakcija), npr. sila tre-
nja (između tijela i podloge), sila zatezanja, sila otpora vazduha, sila elastičnosti opruge (vraća defor-
misano tijelo u prvobitni oblik), međumolekularne sile...
q Neke sile djeluju između udaljenih tijela – tijela koja nisu u direk-
tnom kontaktu (indirektna interakcija), npr. gravitacijska sila, elektri-
čna sila, magnetna sila.
Indirektna interakcija tijela vrši se putem fizičkih polja. Podsjetimo se da
je fizičko polje jedan od oblika u kojem se javlja materija. Ovaj oblik interakci-
je je teže objasniti. Čak je i Isak Njutn bio dugo kritikovan zbog objašnjenja o
kretanju planeta “dejstvom na daljinu”.

a) neposredni dodir tijela b) tijela nisu u neposrednom kontaktu

4
 V

VRSTE SILA

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Prema vrsti uzajamnog djelovanja tijela, razlikuju se četiri osno-
vne vrste sila u prirodi (četiri fundamentalne sile):
1. Gravitaciona sila: privlačna sila koja se javlja između svih tijela
zbog njihove mase; ova sila uzrokuje privlačenje bilo kojeg tijela
na Zemlji i Zemlje; uzrokuje privlačenje Zemlje i Mjeseca; „drži“
cijeli Sunčev sistem na okupu.
Gravitaciona sila je najslabija od četiri osnovne sile i uvijek je pri-
vlačna. Iako je ova sila najslabija, ona je dominantna sila u svemiru.
Primjeri: Zemlja – čovjek: 600 N (sila kojom zemlja privlači čovjeka)
Primjeri: Zemlja – Sunce: 1022 N

2. Elektromagnetna sila:
a) magnetna sila – djeluje između magneta ali i magneta i željeznih
predmeta,
b) električna sila – djeluje između naelektrisanih tijela,

– njihove zakonitosti su utemeljene već tokom 17. i 18. vijeka.

– do početka 20. vijeka jedine poznate osnovne sile.
– ove sile mogu biti privlačne i odbojne.

Primjer: proton – elektron: 8 · 10-8 N

3. Nuklearna jaka sila:

– najjača osnovna sila u prirodi; jača je od elektromagnetske i zbog nje se protoni drže zajedno u jez-
grama atoma.
– djeluje samo na vrlo malim udaljenostima.

4. Nuklearna slaba sila:

– sile koje se najčešće javljaju u jezgri atoma i opisuju međudjelovanje nukleona (protona i neutrona
i njihove raspade), te se nazivaju i nuklearnim silama.

Jaka nuklearna sila

Elektromagnetna sila

Slaba nuklearna sila Gravitaciona sila

5
 V
KOLIKO SMO RAZUMJELI I NAU^ILI?
M E \ U D J E LO VA N J E T I J E L A – S I L A

1. Šta se dešava sa tijelom na koje djeluje drugo tijelo?

2. Objasni pojam sile.
3. Koje učinke može proizvesti djelovanje sile na tijelo?
4. Objasni uzajamno djelovanje dva tijela na primjeru izbacivanja strijele lukom.
5. Koja sila djeluje kada dječak baci loptu? Da li se promijenio oblik lopte ili njeno stanje?
6. Razvrstaj uzajamna djelovanja u tabeli:
– guranje stolice po podu
PROMJENA STANJA PROMJENA OBLIKA
– prevrtanje flaše na stolu
– zaustavljanje bicikla
– padanje lista sa drveta
– istezanje opruge
– pritiskanje spužve
7. Navedite sile koje su djelovale u sljedećim primjerima:
a) pad jabuke sa stabla,
b) odskakivanje gumene lopte,
c) podizanje kose pri češljanju,
d) privlačenje gvozdenih ekserčića magnetom,
e) zaustavljanje automobila kočenjem.
8. Imenuj sile koje su prikazane na slici:

9. Iksićem označi kontaktne sile!

6
 V

GRAVITACIONA INTERAKCIJA

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Kada držimo loptu na ruci, osjetimo da ona pritišće ruku nadolje. Ako bacimo lop-
tu uvis, ona nakon određenog vremena ponovo pada na zemlju. List sa grane, na-
kon otkidanja, pada na zemlju.

Zemlja privlači ljude i sve predmete oko nje.

Privlačno djelovanje Zemlje je njeno gravitaciono
djelovanje (interakcija).

U prostoru oko Zemlje postoji fizičko polje. U njemu se ispoljava uzaja-

mno privlačenje Zemlje i drugih tijela, i nazivamo ga gravitaciono polje.

Znamo da je Mjesec Zemljin prirodni satelit i on kruži oko nje. Zemlja utiče na njega, ali i Mjesec uti-
če na Zemlju. To se ispoljava – manifestuje (očituje) pojavom plime i oseke na našoj planeti.

I Sunce i druga nebeska tijela, pa i najsitnije čestice, ispoljavaju ovakav oblik međudjelovanja. Kaže-
mo da oko svakog tijela postoji gravitaciono polje.

Sila kojom Zemlja privlači sva tijela naziva se sila Zemljine teže.
Označavamo je sa Fg.

Uvijek je usmjerena ka centru Zemlje.

PROBAJ SAM!
Eu Smjer djelovanja sile teže možemo vrlo lako odrediti ako
pustimo visak da slobodno visi. Ako nemaš visak, može ti po-
moći i mala kašika, olovka ili neki drugi predmet koji zavežeš za
konac i pustiš da visi. Pravac koji pokazuje konac je vertikalni
pravac.
Sila Zemljine
te`e djeluje na
~ovjeka nani`e

Tijela imaju težinu zato što na njih djeluje sila Zemljine teže. O tome ćete više učiti u osmom razre-
du.
Sila teže još se naziva i gravitacijska sila. Ona zavisi od mase tijela, ali i od njihove udaljenosti. Što
smo dalje od naše planete, tj. ako se udaljimo dovoljno daleko, tada nećemo osjetiti djelovanje sile Ze-
mljine teže. Nalazimo se u bestežinskom stanju.

7
 V

ELEKTRIČNA INTERAKCIJA
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Mnogi se plaše prirodne pojave – sijevanja munje. U hla-

dnim zimskim noćima kada naglo povučeš deku – čuje se
pucketanje, a u mraku se vide i sitne varnice.

Nakon češljanja, pramenovi suhe kose se mogu podizati uvis.

Ove pojave su primjeri posljedica naelektrisanosti tijela.
Češalj se naelektrisao trljanjem o kosu. Naelek-
trisati možemo i druge predmete trljanjem – o ko-
su, džemper...
Ako naelektrisani češalj (ili lenijar) približimo
sitnim komadićima papira, on će ih podizati – pri-
vlačiti.

U prostoru oko svakog naelektrisanog tijela postoji fizičko polje koje nazivamo električno po-
lje. U električnom polju ispoljava se djelovanje električnih sila. Naelektrisano tijelo djeluje
na druga tijela.

Dva naelektrisana tijela mogu se privlačiti ili odbijati.

PROBAJ SAM!
EuSljedećim ogledom lako se uvjeriti da se dva naelektrisana tijela mogu privlačiti ili odbijati. Za
ovaj ogled su ti potrebna dva napuhana balona.
a) Protrljaj samo jedan balon krpom. Primakni ga drugom balonu! Posmatraj šta se dešava. Balo-
ni se privlače.
b) Oba balona protrljaj krpom i primakni ih jedan drugom. Posmatraj šta se dešava.
Baloni se odbijaju.

Za razliku od gravitacionog djelovanja koje je samo privlačno, električno međudjelovanje mo-

že biti privlačno i odbojno.

8
 V

MAGNETNA INTERAKCIJA

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Najčešći suvenir sa putovanja je mali magnet sa slikom mjesta koje smo posjetili.
Osim lijepe uspomene, može nam poslužiti i kao ukras, ali i za ostavljanje poruke ma-
mi na frižideru.
Vjerovatno ste se igrali mađioničara sa malim magnetima. Na sto postavite metalnu
kovanicu, a magnet pridržavajte sakriven ispod stola. Pomjerajte ruku ispod stola. Na
stolu će se kretati kovanica.
Od davnina je poznato da gvozdena ruda magnetit (na slici) ima osobinu da privlači komadiće želje-
za. Ta pojava se naziva magnetizam.

Tijela u prirodi koja ispoljavaju ovakva svojstva nazivaju se prirodni magneti. Ali, čovjek je napra-
vio i vještačke magnete. Najčešće se prave u obliku šipke, potkovice, igle ....
Oko svakog magneta postoji fizičko polje – magnetno polje, u kojem se ispoljava njegovo djelova-
nje.
Sila kojom magnet djeluje na druge magnetne i željezne predmete u njegovom polju
naziva se magnetna sila.

Pitaj nastavnika da li u kabinetu ima magnet. Razgledaj vještački magnet. Uoči da su obično
obojeni plavo-crveno ili zeleno-crveno. Šta se dešava kada približimo dva magneta?

Uzajamno djelovanje dva magneta možemo ispitati jednostavnim ogledom.

PROBAJ SAM!
EuNa lagano pokretna kolica postavimo jedan magnet. Drugi magnet
polako približavamo kolicima. Kolica će se kretati prema magnetu ako
postavimo magnete kao na slici. Kada okrenemo drugi magnet tako da
je plava nasuprot plave (ili crvena nasuprot crvene), kolica će se kretati
u suprotnom smjeru – od magneta.

Magnetna sila može biti privlačna i odbojna.

9
 V
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA
I Zemlja je jedan veliki magnet.
O pojavama magnetizma ćete učiti više u starijim razredima.

ZAPAMTIMO!
☺ Sva tijela se nalaze u međusobnoj interakciji. Fizička veličina kojom se opisuje interakcija među
tijelima naziva se sila.
☺ Posljedica djelovanja sile na neko tijelo je promjena njegovog stanja kretanja ili promjena oblika
tijela.
☺ Neke sile djeluju samo ako su tijela u neposrednom kontaktu.
☺ Neke sile djeluju između udaljenih tijela – tijela koja nisu u direktnom kontaktu.
☺ Osnovne vrste sila u prirodi: gravitaciona, elektromagnetna, jaka nuklearna i slaba nuklearna.

10
 V
,,Sve što znamo o stvarnosti, proističe iz ogleda i završava se njime.“

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

(Ajnštajn)
Podsjetimo se:
Neke fizičke veličine određene su samo brojnom vrijednošću. Takve veličine su:
vrijeme, dužina, masa, gustina, temperatura...
U fizici proučavamo i fizičke veličine koje nisu određene samo brojnom vrijednošću, već
imaju pravac i smjer. Takve veličine su: pomak, sila, težina tijela, brzina, ubrzanje...

SILA KAO VEKTORSKA VELIČINA

Silu ne možemo vidjeti, ali možemo vidjeti ili osjetiti njeno dje-
lovanje. Iskustvo nam pokazuje da svaka sila djeluje izvjesnom ja-
činom, tj intenzitetom, da ima određen pravac i smjer djelovanja.

Sila je vektorska veličina.

Na crtežima je grafički predstavljamo vektorom.

Vektor – usmjerena du`

AB
B
A – po~etak vektora
A B – kraj vektora

Da bi bila potpuno određena moramo poznavati:

1. brojnu vrijednost (intenzitet ili jači-
nu) F
smjer
2. pravac u kojem djeluje
3. smjer u kojem djeluje pravac

A B
brojna vrijednost

4. napadnu tačku (hvatište) sile – poče-

¦ napadna ta~ka
tnu tačku vektora AB nazivamo napad-
nom tačkom (hvatištem sile).

F
Napadna tačka sile može se pomjerati duž pravca sile a da
F se intenzitet sile ne mijenja. Na slici je napadna tačka
predstavljena plavom bojom.

Dakle, sila koja djeluje na čvrsto (kruto) tijelo je klizni vektor.

11
 V
Već smo ranije spomenuli da je oznaka za silu F.
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Moramo razlikovati načine pisanja:

¦|
|F = F – označava samo intenzitet sile;
¦
F – govorimo o sili kao vektorskoj veličini – ova veličina određena je, osim broj-
nom vrijednošću, i pravcem i smjerom. Iznad oznake za silu stavlja se strelica
kao znak za vektor.

Obratimo pažnju na sljedeće:

– ako zapišemo F1 = F2 : to znači da su dvije sile jednake po intenzitetu, ali nije određeno
da li su istog pravca i smjera;
¦ ¦
– ako zapišemo F 1 = F 2 : to znači da su sile istog ili paralelnogpravca, smjera i intenziteta;
¦ ¦
– ako zapišemo F 1 = –F 2 : to znači da su sile istog pravca,
suprotnog smjera i istog intenziteta.

JEDINICA SILE

Mjerna jedinica za silu je njutn. Dobila je ime po poznatom fizičaru Isaku Njutnu (Isaacu
Newtonu). Oznaka za jedinicu je 1 N.
Definiciju 1 N ćemo objasniti nešto kasnije. Ipak, pokušajmo shvatiti kolika je to sila od 1
N.
Eu Na dlan ruke stavimo čokoladu od 100 g., sa omotom približno 102 g. Sila kojom pri-
tišće čokolada našu ruku približno odgovara jednom njutnu.

KOLIKO SMO RAZUMJELI I NAU^ILI?

1. Da li je sila skalarna ili vektorska veličina?
2. Zaokruži tačan odgovor:
Sila je fizička veličina potpuno određena:
a) intenzitetom i pravcem,
b) intenzitetom i smjerom,
c) pravcem i smjerom
d) intenzitetom, pravcem, smjerom i napadnom tačkom.
¦
3. Objasni u čemu je razlika ako zapišemo: F i F ?
4. U svesci pomoću usmjerene duži prikaži silu intenziteta od 5 N (neka 1 cm odgovara 1 N,
tj. 1 N 1 cm).

12
 V
MJERENJE SILE DINAMOMETROM

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Kada želimo izmjeriti silu koja djeluje na neko tijelo potrebno je uvesti standard sile. Jedna
od mogućnosti mjerenja sile jeste pomoću istezanja elastične opruge.
Eu Na laboratorijski stalak učvrstiti elastičnu oprugu. Na nju ćemo kačiti je-
dnake tegove. Pored stalka postavi mjernu letvu kao na slici. Obilježi početni po-
ložaj na mjernoj letvi (0).
Pažljivo okači jedan teg. Teg djeluje na donji kraj opruge svojom težinom. Na
mjernoj letvi obilježi novi položaj izdužene opruge (1). Sada okači još jedan teg
i obilježi izduženje opruge (2). Sada na oprugu djeluje sila dvostruko veće jačine
pa možemo očekivati i dvostruko veće izduženje. I, na kraju, okači i treći teg i označi izduže-
nje opruge na mjernoj letvi (3). Na oprugu djeluje trostruko jača sila od početne, pa je i izdu-
ženje opruge trostruko veće.

Rezultate mjerenja upišimo u tabelu.

Šta možemo zaključiti iz ovog eksperimenta:
a) kako bi se mijenjao intenzitet sile da smo
nastavili dodavati jednake tegove na opru-
gu?
b) Kakva je veza između intenziteta sile i izdu-
ženja opruge?

Uradi sličan eksperiment sa nekom dru-

gom oprugom ako imate u kabinetu!

Jača sila izaziva veće izduženje (deformaciju) opruge.

Izduženje opruge je upravo srazmjerno intenzitetu sile koja je
izazvala deformaciju. Vrijedi i obrnuto.

Vezu između izduženja Δl neke opruge i sile F iskazujemo izrazom:

F = -k·l
Gdje je:
F – elastična sila (sila koja nastoji vratiti tijelo u prvobitan položaj)
Δl – promjena dužine opruge (izduženje opruge)
k – konstanta opruge – koeficijent elastičnosti (ova konstanta je karakteristika svake
opruge i zavisi od vrste materijala).

13
 V
Predznak minus je potreban kako bismo naglasili da je smjer elastične sile suprotan od
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA
smjera izduženja opruge.
Podatke iz tabele možemo grafički predstaviti. U koordinatnom sistemu na x-osu nanesi-
mo vrijednosti sile, a na y-osu izduženje opruge. Spojimo dobijene parove brojeva.
Dl(mm)

20

15

D 10

0 F(N)
0 F 2F 3F
grafi~ki prikaz zavisnosti izdu`enja opruge
od sile koja na nju djeluje

Djelovanje elastične sile proučavao je engleski fizičar Rober Huk (Hook) u 17 vijeku.

Na ovom principu je napravljen instrument za mjerenje intenziteta sile.

Taj instrument se naziva dinamometar.

Dinamometar se sastoji iz kućišta u kojem se nalazi opru-

ga. Kada sila djeluje na oprugu, ona se izdužuje srazmjerno
sili koja je djelovala. Na kućištu se obično nalazi skala na
kojoj očitavamo intenzitet sile koja je djelovala.

Na slici lijevo je prikazan jedan od oblika dinamometra. Na

slici desno, na dinamometru očitavamo silu od 1 i 2 N.

ZAPAMTIMO!
☺ Izduženje opruge je direktno (proporcionalno) srazmjerno intenzitetu sile ko-
ja je izazvala deformaciju. Vrijedi i obrnuto.
☺
☺ Mjerni instrument za mjerenje intenziteta sile je dinamometar.

14
 V

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

KOLIKO SMO RAZUMJELI I NAU^ILI?
1. Kako se naziva sila koja nastoji vratiti tijelo u prvobitni položaj?
2. Čemu je srazmjerno izduženje elastične opruge?
3. Od čega se sastoji dinamometar?
4. Dinamometrom se mjeri težina tijela. Sa slike lijevo očitaj težinu paketa!
5. Ako na dinamometar okačimo teg mase 1 kg, očitat ćemo 9,8 N.
Koliku silu ćemo očitati ako okačimo tegove od:
a) 5 kg
b) 10 kg
c) 100 kg
6. Kolikom silom djeluju knjige na oprugu u sva tri slučaja na slici?

0 0 0

K L M

20 5 1

Rješenje: 5. 49N, 98N, 980N.

6. 4N, 4N, 0,5N.

ZA ONE KOJI @ELE ZNATI VIŠE

Elastična sila se ne javlja samo u oprugama. Mnoga druga tijela (osim opruge) nakon
djelovanja sile vraćaju se u prvobitni oblik. Takva tijela nazivamo elastična tijela. Elasti-
čno tijelo je i odbojkaška (košarkaška, nogometna) lopta. Elastična sila se javlja pri udarcu
lopte o tlo, kada se lopta malo spljošti, tj. promijeni svoj oblik. Elastična sila nastoji vrati-
ti loptu u prvobitni oblik i zato se ona odbija od tla.

Razmisli: da li je gumica za brisanje elastično tijelo?

Da li je tvoja olovka elastično tijelo?
Da li je staklena čaša elastično tijelo?

Kada djeluješ dovoljno jakom silom na olovku, ona se prelomi, tj. deformiše se. Nakon
prestanka djelovanja sile, ona se više ne može vratiti u prvobitni oblik.
Takva tijela nazivamo plastičnim tijelima.

15
 V

SLAGANJE SILA
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Na neko tijelo može istovremeno djelovati jedna ili više sila.

Ako jedan dječak ne može sam pomjeriti paket, onda mu može pomoći drug ili više njih.
Tada kažemo da na paket djeluju dvije ili više sila.
Njihovo djelovanje se može zamijeniti djelovanjem samo jedne sile.

Sile koje djeluju na tijelo nazivaju se komponente (sastavne sile)

¦ ¦ ¦
(označavamo ih F 1, F 2, F 3,...), a sila kojom možemo zamijeniti
¦
njihovo djelovanje naziva se rezultanta ( R ).

Postupak kojim zamjenjujemo djelovanje više sila, sa djelovanjem jedne sile naziva-
mo slaganje sila.

Zato što je sila vektorska veličina, za slaganje sila važi pravilo sabiranja vektora.
Razlikovat ćemo sljedeće slučajeve:
– slaganje sila istog pravca i smjera,
– slaganje sila istog pravca a suprotnog smjera, i
– slaganje sila pod uglom (metoda paralelograma).

Slaganje sila istog pravca i smjera

Ovo je najjednostavniji slučaj slaganja sila.
Upregnuti konji u kočiji djeluju silom u istom pravcu i smjeru.

Grafički slaganje sila istog pravca i smjera odvija se na sljedeći

način: na kraj prve sile nadovezujemo početak druge, na kraj
druge nadovezujemo početak treće itd.
Rezultanta ima početak na početku prve sile, a završetak na kraju posljednje sile koju smo
slagali.

Rezultanta sila koje su djelovale na tijelo u istom pravcu ¦ ¦ ¦ ¦

R = F 1 + F 2 + ... + F n
i smjeru ima pravac i smjer komponenti, a intenzitet joj
je jednak zbiru intenziteta komponenti. R = F1 + F2 + ... + Fn

16
 V
Primjer 1:

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Na tijelo djeluju dvije sile od 3 N i 5 N u istom pravcu i smjeru. Nađi njihovu rezultantu
računski i grafički (1 N 1 cm).
a) računski b) grafički
F1 = 3N F1
F2
F2 = 5N
R=?
F1 F2
¦ ¦ ¦ O
R = F1 + F2 R
R = F1 + F2
R = 3N + 5N = 8N

Slaganje sila istog pravca, a suprotnog smjera

Na časovima tjelesnog odgoja vrlo često vas nastavnik podi-
jeli u dvije grupe da okušate snagu u povlačenju konopca.

Kada dva dječaka potežu uže u suprotnim smjerovima, oni djeluju silama na krajeve uže-
ta. Te sile imaju isti pravac ali suprotne smjerove.

Ako jedan dječak djeluje silom većeg intenziteta, uže će se pomjerati na njegovu stranu.
Ako su sile kojima dječaci djeluju istog intenziteta, uže miruje.

Grafički se slaganje sila istog pravca, a suprotnog smjera odvija na sljedeći način: na kraj
prve sile nadovezujemo početak druge. Rezultanta ima početak na početku prve sile, a za-
vršetak na kraju druge sile koju smo slagali.

Rezultanta sila koje su djelovale na tijelo u istom pravcu, a suprotnom smjeru ima
pravac komponenti, smjer jače sile, a intenzitet joj je jednak
razlici intenziteta komponenti.

¦ ¦ ¦
R = F1 + F2
R = *F
F1 – F2*

17
 V
Primjer 2:
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA
Na tijelo djeluju dvije sile 6 N i 4 N u istom pravcu a suprotnom smjeru. Nađi njihovu re-
zultantu računski i grafički (1 N 1 cm).
a) računski b) grafički
F1 = 6N
F1
F2 = 4N
F2
R=?
¦ ¦ ¦ F1
R = F1 + F2
O
R = *F1 – F2* R F2
R = *6N – 4N* = 2N

Primjer 3:
Dva dječaka povlače uže sa suprotnih strana, ali
uže se ne pomjera. Šta možeš reći o pravcu, smjeru i
intenzitetima njihovog djelovanja?
Ako se uže ne pomjera, to znači da je rezultanta si-
la kojom dječaci djeluju jednaka nuli, tj. dječaci djelu-
ju u suprotnim smjerovima istim intenzitetom sile. Pravac djelovanja je isti.

a) računski b) grafički
F1 = 3N
F1
F2 = 3N
R=? O F2
¦ ¦ ¦
R = F1 + F2
R = *F
F1 – F2*
R = *3N – 3N* = 0N

Ako su intenziteti dvije sile, koje istovremeno djeluju

na tijelo u suprotnim smjerovima, jednaki, onda im je in-
tenzitet rezultante jednak nuli. Kažemo da su sile u ra-
vnoteži (a za tijelo možemo reći da je u stanju mirovanja
ili se kreće ravnomjerno pravolinijski – o čemu ćemo uči-
ti nešto kasnije).

Ako na tijelo djeluje više sila i ne mijenjaju njegovo

stanje, tada možemo zapisati: Sila Zemljine
te`e djeluje na
¦ ¦ ¦ ¦ ~ovjeka nani`e
F 1 + F 2 + ... + F n = R = 0

18
 V
Slaganje sila pod uglom (metoda paralelograma)

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Pogledaj sliku. Konji vuku teret. Sile kojima djeluju zaklapa-
ju neki ugao, a imaju zajedničku napadnu tačku. Kažemo da
sile djeluju pod uglom.
Kolika je rezultujuća sila koja djeluje na teret? Kojim prav-
cem će se pomjerati teret?
Odgovor na ta pitanja dobit ćemo ako poznajemo postupak slaganja sila pod uglom. Pri-
mijenit ćemo metodu paralelograma.

Primjer 4:
Grafički postupak slaganja sila koje su djelovale pod uglom na neko tijelo odvija se na slje-
deći način: sile dovedemo paralelnim pomjeranjem u istu napadnu tačku (npr. O).
¦ ¦
Nad silama F 1 i F 2 konstruišemo paralelogram. Dijagonala tog paralelograma odgovara in-
tenzitetu rezultante R. Rezultanta ima zajednički početak sa komponentama.

Rezultanta dvije sile koje djeluju na tijelo pod uglom u istoj napadnoj tački brojno je
jednaka dužini dijagonale paralelograma, čije stranice odgovaraju komponentama
sila i ima pravac dijagonale.

Rezultanta sila koje djeluju pod nekim uglom na tijelo može se grafički odrediti i metodom
nadovezivanja vektora (podsjeti se iz matematike ovog metoda).
Specijalni slučaj: kada sile zaklapaju ugao od 90°.
Rezultanta sila je dijagonala četverougla i intenzitet rezultante računamo po formuli
R2 = F 2 + F 2.
1 2

19
 V
Primjer 5:
ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA
Sile od 30 N i 40 N djeluju pod pravim uglom.
Odredi računski i grafički rezultantu (10 N 1 cm).
a) računski b) grafički
F1 = 30N
F2 = 40N
R=50N
α = 90o
F1 =30N
R=?
¦ ¦ ¦
R = F1 + F2
O F2 =30N
R2 = F12 + F22
R2 = (30N)2 + (40N)2
R2 = 2500N2
R = 50N
Na tijelo može da djeluje više sila – tada se prvo odredi rezultanta dvije sile, pa se sa njom
“složi” treća itd.

RAZLAGANJE SILA

Postupak suprotan slaganju sila nazivamo razlaganje sila. Pri razlaganju sila djelovanje
jedne sile zamjenjujemo djelovanjem dvije ili više sila.
Zadana sila se razlaže tako što se ona projektuje na dva zadana pravca ili crta paralelogram
čija je dijagonala sila koja se razlaže a stranice paralelograma su komponente. Obično se uzi-
maju pravci koji zaklapaju ugao od 90°.
Primjer:
¦
Djevojčica vuče paket djelujući na konopac silom F . Sila koja djeluje na paket djeluje uko-
so naviše.

¦ ¦
F 1 je horizontalna komponenta, a F 2 vertikalna.

20
 V

ZAPAMTIMO!

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

☺ Djelovanje više sila se može zamijeniti djelovanjem samo jedne sile. Postupak se naziva
slaganje sila.
¦
☺ Sile koje djeluju na tijelo nazivaju se komponente (sastavne sile) (označavamo ih F 1,
¦ ¦
F 2, F 3, ...), a sila kojom možemo zamijeniti njihovo djelovanje naziva se rezultanta
¦
( R ).
☺ Razlikovat ćemo sljedeće slučajeve:
a) slaganje sila istog pravca i smjera,
b) slaganje sila istog pravca, a suprotnog smjera, i
c) slaganje sila pod uglom (metoda paralelograma).
☺ Postupak suprotan slaganju sila nazivamo razlaganje sila. Pri razlaganju sila djelova-
nje jedne sile zamjenjujemo djelovanjem dvije ili više sila.

KOLIKO SMO RAZUMJELI I NAU^ILI?

1. Kako se slažu dvije sile istog pravca i smjera?
2. Dva učenika zatežu uže u suprotnim smjerovima silama 110 N i 75 N.
Kakav smjer ima rezultanta? A koliki je njen intenzitet?

3. Pogledaj sliku! Koja grupa djece djeluje

jačom silom? Koja grupa će pobijediti?
Obrazloži!

4. Da li je dječak na slici rekao istinu? Obrazloži odgovor!

5. Pogledaj sliku! Precrtaj u svesku i na

mjesto upitnika dopuni brojnu vrije-
dnost rezultante, kao i njen smjer.

21
 V

6. Kakav je pravac i smjer sila kojima djeluju veslači u

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

kanuu?

7. Ako jedan podiok odgovara 2 N, kolike sile ćemo očitati na dinamometrima?

Šta možeš reći o pravcu i smjeru djelovanja sila? Objasni!

8. Odredi grafički rezultantu sila F1 i F2. Po čemu se razlikuju sile?

®
F1

®
F2

9. Odredi pravac kojim će se kretati čamac ako na njega djeluju sa

obala ljudi, silama prikazanim na slici.

10. Kolika je rezultanta sila F1 = 6 N i F2 = 8 N ako te dvije sile djeluju:

a) u istom smjeru i pravcu
b) u istom pravcu, a suprotnom smjeru
c) u pravcima koji su okomiti?
Rješenje: 3. R1 = 690N, R2 = 600N, R1 > R2.
5. 10N; 0N; 5N udesno.
10. a) 14N; b) 2N; c) 10N.

MOMENT SILE
Posmatraj sliku:
a) Na tijelo djelujemo silom F i vučemo ga prema
sebi – tijelo se počinje kretati.
b) Na tijelo djelujemo silama F1 i F2 – tijelo osta-
je u stanju mirovanja jer su sile F1 i F2 istog
pravca i intenziteta a suprotnog smjera.
c) Na tijelo djelujemo silama F1 i F2 koje su na
paralelnim pravcima. Šta se dešava sa tije-
lom? Tijelo se počinje zaokretati!

22
 V
Eu Jednom rukom obuhvati svoju olovku. Na slobodan kraj okači ključeve. Pomjeraj ih
duž olovke!

ME\UDJELOVANJE TIJELA – SILA

Šta uočavaš?
Optereti olovku još jednim ključem. Šta uočavaš?
Zakretno djelovanje sile zavisi od jačine sile i udaljenosti ključe-
va od ruke.
Efekat koji ste osjetili naziva se efekat zakretanja. Mjeri se fi-
zičkom veličinom koja se naziva moment sile.
¦
Oznaka momenta sile je M .

Moment sile je vektorska veličina. Mi ćemo u osnovnoj školi

posmatrati samo brojnu vrijednost momenta sile.
Najkraća (okomita) udaljenost pravca sile od ose obrtanja naziva se krak sile. Najčešće se
označava sa a.
Moment sile brojno je jednak proizvodu intenziteta sile F i njenog kraka a.

M=F.a

Jedinica momenta sile je njutnmetar.

Oznaka jedinice je Nm. 1 Nm = 1 N . 1 m

ZAPAMTIMO!
☺ Efekat zakretanja mjeri se fizičkom veličinom koja se naziva moment sile.
☺ Moment sile je vektorska veličina.
☺ Moment sile brojno je jednak proizvodu intenziteta sile i kraka sile: M = F · a.
☺ Jedinica momenta sile je njutnmetar (1 Nm).

KOLIKO SMO RAZUMJELI I NAU^ILI?

1. Navedi neki primjer efekta zaokretanja.
2. Moment sile iskazuje _____________________________ djelovanje sile.
3. Vrata širine 90 cm možemo otvoriti ako djelujemo na njih silom 30 N.
Odredi moment sile.
4. Razmisli kada je lakše otvoriti vrata:
a) kada djelujemo silom na šteku vrata, ili
b) kada djelujemo silom blizu baglama?
5. Silom od 15 N proizveli smo efekat zaokretanja 75 Nm. Koliki je krak sile?
Rješenje: 3. 27Nm.
5. 5m.

23
24