You are on page 1of 12

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina............................................................
Predmet.......................................................................
Nastavna jedinica.......................................................

Ciljevi sata..................................................................
Tip sata.......................................................................
Oblici rada.................................................................
Nastavna metoda.......................................................
Nastavna sredstva.....................................................

Predmetni nastavnik ................................................


Literatura: Mirsudin Pačariz, Amir Hadžić, Mina Adrović,
Nedžad Udvinčić
CD autor : Emir Hamzić
Rad kao promjena
energije
Saznat ćeš o:
- radu kao mjeri promjene energije
- izolovanom sistemu
- formuli E = Ek + Ep
- zakonu o održanju energije
Rad kao mjera promjene energije
Da bi tijelo obavljalo neki rad potrebna mu je energija, radom
vanjskih sila tijelu se može povečati energija. Pretvaranje energije
iz jednog oblika u drugistalno je prisutno. Kad god se energija
pretvara iz jednog oblika u drugi, vrši se rad.

Primjeri :
Kada vršimo rad na podizanju predmeta
koji je pao na pod trošimo hemijsku energiju,
dobivenu iz hrane, koju koriste naši mišići.
Pri tome se povećala potencijalna energija
predmeta jer se povećala visina na koju je
predmet podignut.
b) Što biciklista više okreće pedale na biciklu,
ono se sve više ubrzava ,povećava mu se kinetička
energija. Kada je biciklista bio u mirovanju
kinetička energija je imala nultu vrijednost, a kada
je dostigao najveću brzinu i njegova kinetička
energija (zajedno sa biciklom) je imala najveću
vrijednost. Promjena kinetičke energije
uzrokovana je radom mišićne sile nogu bicikliste.
Pri tome se povećava i unutrašnja energija
bicikliste što on osjeća kroz zagrijavanje tijela.

c) Radom pri sabijanju ili istezanju čelićne opruge


povečava se elastična potencijalna energija. Što je
veći rad na opruzi to je veća deformacija opruge, a
time je i veća promjena njene elastične potencijalne
energije. Radom na opruzi ona je stekla energiju na
osnovu koje može obavljati rad na drugim tijelima.
Iz ovih primjera možemo zaključiti
Energija se može mijenjati radom. Energija je pretvoreni rad.
Rad je mjera promjene energije.

Primjer :
Neka je tijelo mase 2 kg na visini od 0,5 m. Podignimo ga na
visinu od 1,5 m. Koliki je rad uložen na podizanju tijela ? Kolika
je promjena energije ? ( koliko je povečanje energije) ?

Izračunamo prvo rad koji je uložen na podizanju tijela, odnosno


h1 = 0,5 m na savladavanju sile Zemljine teže
m = 2 kg A= G ∙ h h = 1,5m − 0,5 m
h2 = 1,5 m
h = 1,5m − 0,5m h = 1m A = G ∙ h A = mgh
A=?
∆E = ?
A =2kg ∙ 10m/s2 ∙ 1m = 20 J
Sada računamo promjenu energije. Na visini od 0,5 m tijelo
ima energiju

Ep1 = mgh1 = 2kg ∙ 10m/s2 ∙ 0,5 m = 10 J

Na visini od 1,5 m tijelo ima energiju

Ep2 = mgh2 = 2kg ∙ 10m/s2 ∙ 1,5 m = 30 J

Promjena energije je ∆E = Ep1 −Ep2 = 30J − 10J = 20 J

Energija tijela se povećala za 20 J

A = ∆E = 20J A = Ep1 − Ep2 A = ∆E


Zakon održanja energije
Vidjeli smo da se različite vrste energije mogu pretvoriti iz
jednog oblika u drugi. Energija je neophodna za život na
Zemlji, a njena budučnost zavisi od energije.

Pitamo se da li je energiju moguće stvoriti iz ničega i da li


se ona može potpuno uništiti ?

Ako razmatramo energiju tijela ,npr. kamen, pri podizanju vertikalno u vis
na odeđenu visinu na koju je podignut. Kada je na tlu ne ispoljava energiju.
Kada je na tlu ne ispoljava energiju. Pri podizanju kamena povećava se
njegova potencijalna energija. Kamen podignut na najveću udaljenost od tla
posjeduje i najveću potencijalnu energiju.
Ta potencijalna energija je u stvari ukupna energija kamena.
Ako ga pustimo da slobodno pada , smanjuje se visina a time se
smanjuje i potencijalna energija kamena. Ali kamen pri padanju
sve više ubrzava pa mu se povećava kinetička energija

Dio energije koji kamen gubi zbog smanjenaj visine prelazi u


kinetičku energiju zbog povečanja njegove brzine. U svakom
trenutku padanja kamen ima i potencijalnu i kinetičku energiju.

Prije samog udara o tlo kamen posjeduje samo kinetičku energiju


( jer je na visini h=0 ) . Vrijednost te kinetičke energije jednaka
je ukupnoj energiji kamena, odnosno sva potencijalna energija je
prešla u kinetičku energiju.

Zaključujemo da se energija , u ovom slučakju mehanička energija


, pretvara iz jednog oblika u drugi. Pri tome ukupna mehanička
energija ostaje ne promjenjena.
Izolovani sistem
Dio energije dok kamen pada troši na savladavanje sila trenja ( otpora
zaraka ), ali pri kratkom trajanju pada te su vrijednosti energije male pa
ih ne uzima u obzir. Ako posmatramo sistem tijela u kome nema prelska
mehaničke energije u drugi oblik tada smatramo da je sistem izolovan.
m∙V12
v=0 Ek =
2
Ep=mgh Ep=mgh
Ep=Eu Eu=Ep + Ek

h
m∙V12
Eu=Ek=
2
h1
Ep=0
E=0

Zakon o održanju mehaničke energije glasi:


Ukupna mehanička energija izolovanog sistema je jednaka zbiru
njegove kinetičke energije iotencijalne energije
Eu=Ep + Ek
Razmotrimo ...
Automobilu pri kočenju se postepeno smanjuje kinetička energija.
Kada se zustavi njegova kinetička energija ima nultu vrijednost. Je
li se kinetička energija potpuno izgubila ?
Pipnemo li gume automobila vidjećemo da su zagrijane. Šta
zaključujemo ?
Kinetička energija se pri kočenju usljed trenja između guma i asfalta
troši na njihovo zagrijavanje. Znači nije se izgubila nego je samo prešla
u unutrašnju energiju tih tijela, odnosno u toplotu. Hemijska
energija goriva u automobilu se pretvara u kinetičku, toplotnu, zvučnu
energiju.
Zakon o održanju energije Ne odnosi se samo na
mehaničku energijuveć on važi i za sve ostale oblike energije a glasi:
Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, ona može samo prelaziti iz
jednog oblika u drugi . Zakon o održanju energije je jedan od
temeljnih zakona u tumačenju prirodnih pojava
Razmisli i odgovori
1. Kako se može mjeriti energija ?
Energija se može mjeriti radom.
2. Šta je rad ?
Rad je promjena energije .
3. Kakav je to izolovani sistem ?
Sistem tijela u kome nema prelaska mehaničke energije u druge
oblike je izolovani sistem.
4. Čemu je jednaka ukupna mehanička energija izolovanog sistema ?
Ukupna mehanička energija izolovanog sistema jednak je zbiru
njegove kinetičke energije i potencijalne energije.

You might also like