KOMUNIKACIJA:

portal www.vsite.hr Forum: Osnove elektrotehnike e mail: hdivic@vsite.hr

Predavanja 2 sata:
Koritena literatura:
Viktor Pinter: Osnove elektrotehnike, knjiga 1 i knjiga 2 Ljubo Maleevi, Osnove elektrotehnike, repetitorij s laboratorijskim vjebama, Veleuilite u Splitu, elektrotehniki odjel Split 2001 eljko Novinc: Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija

Za pripremu ispita dovoljni materijali na portalu Svaki tjedni termin - test, potrebno 50% od ukupnog broja bodova za pristupanje semestralnim testovima

tijekom semestra dva testa iz teorije

Auditorne vjebe 1 sat:

50% obvezno prisustvovanje

tijekom semestra dva testa iz zadataka

upute na portalu, primjeri rijeenih zadataka
2

 Laboratorijske vjebe 2 sata:

obvezne ukoliko nisu sve laboratorijske vjebe odraene nemate pravo pristupa ispitu
ulazni test svake vjebe, 100%

Materijali za laboratorijske vjebe nalaze se na portalu

Polaganje ispita
Predmet poloen
ukoliko su poloeni semestralni testovi iz teorije i zadataka te odraene sve laboratorijske vjebe. Ukupnu srednju ocjenu formiraju ocjene iz tjednih testova, laboratorijskih vjebi i semestralnih testova iz teorije i zadataka. Na zimskom ispitnom roku (veljaa 2013., dva termina) polau se oni semestralni testovi iz teorije i zadataka koji nisu ocijenjeni pozitivnom ocjenom. Ukoliko se na zimskom ispitnom roku ne poloe osnove elektrotehnike, prilika za popravak su dva ispitna jesenska roka (rujan 2013.) ali se tada polae cjelokupni

ne priznaju se poloeni dijelovi gradiva tijekom semestra (semestralni ispiti).

ispit
3

Tematske cjeline:

Istosmjerna struja Elektrostatika Magnetizam Izmjenina struja

4

1. ISTOSMJERNA STRUJA
Razlozi koritenja elektrine energije: 1. Elektrina energija se u aparatima (troilima) moe iskoristiti za obavljanje razliitog rada. 2. Elektrina energija, za pogon troila, moe se dobiti u dovoljnim koliinama u tzv. elektrinim izvorima (termocentrale, atomske centrale, centrale na vjetar, sunce, baterije i akumulatori). 3. Elektrina energija se lako moe od mjesta proizvodnje prenijeti i na velike udaljenosti do mjesta potronje.
5

1. Osnovni pojmovi
1.1 ELEKTRICITET
Elektricitet prirodni fenomen povezan s nastankom pozitivno ili negativno nabijenih estica

Bohrov model atoma

Pozitivno i negativno nabijen atom nastaje oduzimanjem i dodavanjem elektrona prethodno neutralnom atomu

1.2. ELEKTRINA STRUJA Elektrina struja, openito, usmjereno gibanje elektriki nabijenih estica. Osnovni uinci elektrine struje: 1. Toplinski uinak 2. Kemijski uinak 3. Magnetski uinak

1.3. JAKOST ELEKTRINE STRUJE

Q Q koliina nabijenih estica kroz presjek vodia I= , t [I ] = [A, Ampere]

Q I = Q = I t [Q ] = [A s ] = [C , Coulon ] t 1C = 1As
9

1.4. TRENUTNA VRIJEDNOST JAKOSTI STRUJE

i (t ) = dq trenutna vrijednost jakosti struje dt

Infinitezimalni odsjeak

10

1.5. MJERENJE JAKOSTI ELEKTRINE STRUJE

Simbol ampermetra

ampermetar serijski spoj s elektrinim elementima

strujanje nabijenih estica je NESTLAIVO

11

1.6. SMJER ELEKTRINE STRUJE

stvarni smjer elektrine struje u vodiima: strujanje elektrona, od prema + polu izvora tehniki smjer elektrine struje: (+) pola izvora kroz troilo prema (-) polu izvora.

12

1.7. ELEKTRINI NAPON

ELEKTRINI NAPON (U) - razlika elektrinih stanja pozitivnog i negativnog pola elektrinog
izvora.

Voltmetar instrument za mjerenje elektrinog napona, spaja se paralelno elektrinom

elementu

13

1.8. UNUTARNJI NAPON, VANJSKI NAPON

Napon izvora opisuje se elektromotornom silom pomou koje se u elektrinim izvorima
ostvaruje odvajanje pozitivnih i negativnih naboja. Takav napon naziva se UNUTARNJI ili PROIZVEDENI NAPON (E, U0). Na dio strujnog kruga, koji se od vanjskih stezaljki izvora nastavlja vodiima do prikljuenog troila, djeluje vanjski napon U..

14

1.9. VANJSKA KARAKTERISTIKA REALNIH NAPONSKIH IZVORA

Ohmov zakon:

U I= R

U0 I= U 0 = I ( R0 + RT ) R0 + RT

U 0 = I R0 + I RT = I R0 + U
U = U 0 I R0

15

U = U0 I R 0 R0 = 0 U = U 0 idealni naponski izvor

vanjska karakteristika idealnog naponskog izvora

16

R0 0 U = U 0 I R0
realni naponski izvor

I = 0 U =U0
prazni hod Vanjsko troilo odspojeno U0,R0=konstanta

VANJSKA KARAKTERISTIKA REALNOG NAPONSKOG IZVORA

U U = 0 I = 0 = I k Vanjsko troilo R0

kratki spoj

premoteno

17

1.9.1. Utjecaj unutarnjeg otpora R0 na vanjsku karakteristiku realnog naponskog izvora (E, R0 = konstantno)

vanjska karakteristika triju realnih naponskog izvora R01, R02, R03

18

Promatramo za dvije struje optereenja I1 i I2 padove napona na izvorima unutarnjih otpora R01 i R03

U2>U1 R03 > R01

PROMJENA NAPONA U JE VEA, S PROMJENOM OPTEREENJA, KOD REALNOG IZVORA S VEIM UNUTARNJIM OTPOROM

19

Utjecaj unutarnjeg otpora R0 na vanjsku karakteristiku realnog naponskog izvora (U0,R0 konstantno)

20

2. OSNOVNI ZAKON ELEKTRINOG STRUJANJA

2.1. Ohmov zakon
Jakost struje direktno je proporcionalna naponu, a obrnuto proporcionalna otporu:

[U ] = 1V = 1 U U I = R = [R ] = [I ] 1A R I
Elektrini otpor ovisi o sljedeim karakteristikama: proporcionalno duljini vodia l m i materijalu od kojeg je vodi napravljen ( - specifini otpor materijala, mm2 m), obrnuto proporcionalno poprenom presjeku vodia (S mm2]),

U I= R

mm 2 m = [R] = 2 m mm
elektrini otpor ovisi o temperaturi (T [0C ili K ])

l R20 = ( ) S

21

elektrina vodljivost:

G=

1 1 1 S S = = = R l l l S

m specifipe vodljivost ( ) 2 mm

1 [G ] = = S ( Siemens)
(mm 2 / m)
( Sm / mm 2 )

MATERIJAL

Srebro Bakar Zlato Aluminij Manganin* Konstantan*

0,0163 0,0172 0,023 0,0270 0,48 0,49

61,35 58,14 43,48 37,034 2,083 2,041

22

*maganin i konstatnta su legure s malim temperaturnim koeficijentom

Primjer 1. Bakreni vodi duljine l i presjek S potrebno je zamijeniti s aluminijskim vodiem istog otpora. Koliko puta mora biti vei presjek aluminijskog vodia u odnosu na bakreni?

RAl = RCu
Al l S Al = Cu l S Cu S Al Al = S Cu Cu

S Al = S Cu

Al Cu

0,0270 S Al = SCu = 1,57SCu 0,0172

npr . S Cu = 10 mm 2 S Al = 1,57 10 16 mm 2
23

2.2.Utjecaj temperature na elektrini otpor Metalni vodii imaju sljedeu ovisnost o temperaturi:

T R T R

Izraun vrijednost otpora u odnosu na temperaturu:

R = R20 + R
R = R20 T 20

R20 temperatura pri 20 0 C

20 temperaturni koeficijent otpora

R = R20 + R20 T 20

R = R20 (1 + 20 T ) l R = 1 + 20 (T 20 0 C ) S

]
24

Grafiki prikaz ovisnosti otpora o temperaturi

T '' = ?

R = R20 (1 + 20 T )
R=0

0 = R20 (1 + 20 (T ' 200 ) 1 ' T = + 200

20

0 = R20 (1 + 20 T )

npr. 20=0,0039 za Cu
25

T ' = 236,40 C

Temperaturni koeficijent otpora

R = R20 T 20

20 =

R 1 [ ] = 0 = 0C 1 T R20 C

numeriki predstavlja za koliko se oma mijenja svaki prvotni om (to ga vodi ima prije zagrijavanja) uslijed promjene temperature od 1 0C.

metala = (3 10 3 3 10 4 )

legura < metala

Primjer1. U arulji s volframovom niti, =0,004, iji je otpor u hladnom stanju R20 , za koliko se puta povea otpor niti u uarenom stanju ako je T=2250 0C.

R = R20 (1 + )
4 R = R20 ( 1 + 2250 ) 1000

R = R 20 ( 1 + 9 ) = 10 R 20
26

Primjer 2. Za koliko bakreni namoti elektrinih strojeva i transformatora, koji se smiju u pogonu trajno zagrijavati za oko 55 stupnjeva Celzija, poveaju svoj otpor u toplom stanju?

R = R20 [1 + ] = R20 [1 + 0 ,0039 55]

21 R = R20 1 + = 1,21 R20 100

27

2.3. Oznaavanje otpornika bojama

Oznaavanje s pet boja (prstena): prve tri odreuju znamenku, etvrta broj nula i peta toleranciju Oznaavanje s etiri boje (prstena): prve dvije odreuju znamenku, trea broj nula i etvrta toleranciju

BOJA

1. PRSTEN ODREUJE PRVU ZNAMENKU

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

2. PRSTEN ODREUJE DRUGU ZNAMENKU

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

3. PRSTEN ODREUJE BROJ NULA

101 102 103 104 105 106 10-1 10-2

4. PRSTEN ODREUJE TOLERANCIJU

1% 2% 0,5% 0,25% 0,1% 0,05% 5% 10% 20%

CRNA SMEA CRVENA NARANASTA UTA ZELENA PLAVA LJUBIASTA SIVA BIJELA ZLATNA SREBRNA BEZ BOJE

28

Primjer. Odrediti vrijednost otpornika na kojem se nalaze sljedee boje:

1. boja broj: naranasta (3) 2. boja broj: naranasta (3) 3. boja broj nula: smea (1) 4. boja tolerancija: zlatna (5%) _____________________________

CRNA SMEA CRVENA NARANASTA UTA ZELENA PLAVA LJUBIASTA SIVA BIJELA

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

330 5% (313,5 - 346,5)

1. boja broj: plava (6) 2. boja broj: siva (8) 3. boja broj nula: crvena (2) 4. boja tolerancija: zlatna (5%) _____________________________

6800 5% (6460 - 7140)

29

1. boja broj: crvena (2) 2. boja broj: ljubiasta (7) 3. boja broj nula: zlatna (-1) 4. boja tolerancija: zlatna (5%) _____________________________

27x10-1 5% (2,565 - 2,835 )

CRNA SMEA CRVENA NARANASTA UTA ZELENA PLAVA LJUBIASTA SIVA BIJELA

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. boja broj: crvena (2) 2. boja broj: ljubiasta (7) 3. boja broj: crvena (2) 4. boja broj nula: zlatna (-1) 5. boja tolerancija: zlatna (5%) _____________________________

272x10-1 5% (25,84 28,56 )

30

2.4. Tolerancija vrijednosti otpora na otporniku:

TOLERANCIJA - dozvoljeno odstupanje od nazivne vrijednosti otpora otpornika izraeno u postocima nazivne vrijednosti, a ujedno je mjerilo tonosti izrade elemenata. Ovisno o vrsti otpornika tolerancija se kree od 0,05% do 20% nazivne vrijednosti otpornika

RENARDOV NIZ ili E niz: susjedne nazivne vrijednosti otpora razlikuju za dvostruki iznos tolerancije pri emu se dobivene vrijednosti zaokruuju na cijele brojeve.

Standardne vrijednosti E nizova: E6 (tolerancija 20%), E12 (tolerancija 10%), E24 (tolerancija 5%), E48 (tolerancija 2%), E96(tolerancija 1%), E192(tolerancija 0,5%),

Primjer: E6: 100

150

220

330

470

680

1000

E12: 100 470

120 560

150 680

180 820

220 1000

270

330

390 31

3.STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE STRUJE 3.

3.1. SERIJSKI SPOJ OTPORNIKA (UTJECAJ OTPORA VODIA)

1.

Struje kroz otpornike troila su jednake:

I1 = I2 = = In
2. Zbroj padova napona na pojedinom otporu je jednak naponu izvora U:

U1 +U2 ++Un = U
32

Iz Ohmovog zakona vrijedi:

U I = U = I R R

U1 +U2 ++Un = U
I 1 R1 + I 2 R2 + + I n Rn = IRuk

I1 = I 2 = = I n = I I(R1 + R2 + + Rn ) = IRuk

Ruk = R1 + R2 + + Rn
ukupni ili ekvivalenti otpor serijskog spoja otpornika
33

Utjecaj otpora vodia kojima povezujemo troilo s izvorom:

Ako zanemarimo utjecaj otpora vodova:

UT = U = 120V

Pretpostavka: bakreni vodii duljine 20 m i presjeka 0,75mm2 , RT=100:

34

l 10 RV = Cu = 0,0172 = 0,23 S 0,75 Ruk = RV + RT + RV = 100 + 0,46 = 100,46

I= U Ruk

U T = I RT

U 100 UT = RT = 120 = 119V Ruk 100,46

U praksi treba voditi rauna o padu napona na vodiima koji povezuje troilo s izvorom da bi troilo moglo ispravno raditi.
35

3.2. PARALELNI SPOJ OTPORNIKA

1. Napon na pojedinom troilu jednak je naponu izvora:

U = U1 = U 2 = = U n
2. Ukupna struja (struja izvora) jednaka je zbroju struja kroz pojedini otpornik:

I = I1 + I 2 + + I n

Ruk = ?
I = I1 + I 2 + + I n
U U U U = + ++ Ruk R1 R2 Rn
:U

1 1 1 1 = + ++ Ruk R1 R2 Rn
36

Primjer1. Kolika je vrijednost ukupnog ili ekvivalentnog otpornika kada imamo etiri otpornika spojena u paralelu:

R1 = 30 R2 = 45 R3 = 15 R4 = 90 Ruk = ?

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 + 2 + 6 + 1 12 = + + + = + + + = = Ruk R1 R2 R3 R4 Ruk 30 45 15 90 90 90

Ruk = 7,5

Vrijednost otpora ukupnog otpornika za paralelni spoj je uvijek manji od najmanjeg otpornika u paraleli Izraz za raunanje vrijednosti otpora ukupnog otpornika za dva otpornika u paraleli:

1 1 1 = + Ruk R1 R2

Ruk =

R1 R2 R1 + R2

Izraz za raunanje vrijednosti otpora ukupnog otpornika za TRI otpornika u paraleli glasi

Ruk =

R1 R2 R3 R2 R3 + R1 R3 + R1 R2
37

Primjer 2. Kod paralelnog spoja dvaju otpornika poznate su vrijednosti R1=30, Ruk=20. kolika je vrijednost R2=?

Ruk =

R1 R2 R1 + R2

Ruk ( R1 + R2 ) = R1 R2

R1 R2 R1 R2 R1 + R2 = R1 = R2 Ruk Ruk
R1 R1 = R2 ( 1) Ruk
R1 R2 = R1 ( 1) Ruk

30 30 600 R2 = = = = 60 30 30 20 10 ( 1) 20 20

38

3.3. MJEANI SPOJ OTPORNIKA Primjenjuju se pravila za serijski i paralelni spoj.

I1 = I2 = = In
U1 +U2 ++Un = U

serijski spoj

U = U1 = U 2 = = U n

I = I1 + I 2 + + I n

paralelni spoj

Zadano:

U = 100V R1 = 20 R2 = 30 R3 = 60

I1 , I 2 , I 3 = ? U1 ,U 2 ,U 3 = ?
39

R23 = R23 =

R2 R3 R2 + R3 30 60 = 20 30 + 60

Ruk = R1 + R23 Ruk = 20 + 20 = 40

40

I = I1 =

U 100 = = 2,5 A Ruk 40

U1 = I1 R1 = 2,5 20 = 50V

U 23 = U 2 = U 3 = U U1
U 2 = U 3 = 100 50 = 50V
U 2 = I 2 R2 I2 = U 2 50 = = 1,67 A R2 30

Provjera:

U 3 = I 3 R3 I3 = U 3 50 = = 0,83 A R3 60

I1 = I 2 + I 3 2,5 = 1,67 + 0,83 2,5 = 2,5

41

Primjer 2:

Ruk = ?

serijski spoj R2 i R3:

R23 = R2 + R3
paralelni spoj R1 i R23:

R1 R23 R1 ( R2 + R3 ) Ruk = = R1 + R23 R1 + ( R2 + R3 )

Primjer 3:

paralelni spoj R2, R3, R4:

1 1 1 1 = + + R234 R2 R3 R4

( R R ) + ( R2 R4 ) + ( R2 R3 ) 1 = 3 4 R234 R2 R3 R4 R234 = R2 R3 R4 ( R3 R4 ) + ( R2 R4 ) + ( R2 R3 )
42

Ruk = R1 + R234

4. JOULEOV ZAKON, ELEKTRINA ENERGIJA I SNAGA

Toplinski uinak elektrine energije, preko KALORIMETRIKE BOCE (bombe)

Zbog toplinskog uinka struje, stvara se toplina Q, koja e tekuinu u boci zagrijati za T.

Q = m c T

(J)

m masa tekuine (kg), c specifina toplina tekuine (J/kgK)

cH 2O = 4180 J / kgK
(za 1 litru vode potrebno je dovesti 4180 J topline da bi temperatura porasla za 1 stupanj Celzij)

43

Pokus pokazao da proizvedena toplina Q ovisi direktno o naponu, struji i vremenu :

Q = U I t

(J )

Sva elektrina energija pretvorila se u toplinsku:

W =Q W = U I t

(J )

Preko Ohmovog zakona proizlaze izrazi za elektrinu energiju:

W = U I t (J ) U U2 I= W= t (J ) R R U I = U = I R W = I 2 R t R

(J )
W = U I t (J )

U2 W= t R W = I 2 R t

(J )

(J )

44

Vee jedinice od Ws za energiju od su Wh i kWh:

1Wh = 3600(Ws)

1kWh = 3.600.000(Ws)

Elektrini ureaj za mjerenje elektrine potronje je ELEKTRINO BROJILO.

45

Elektrina snaga:
Rad (W) je, openito, djelovanje sile (F) na nekom putu (s):

W = F s
W = Gh W = m g h

Snaga (P) je, openito, rad kroz vrijeme:

W P = UIt = UI t t

P =U I

(W )

elektrina snaga
46

Koristei Ohmov zakon:

P =U I
U I= R

U2 P = (W ) R

P =U I
U = I R

P = I 2 R.......(W )

P = U I ....(W ) U2 P= ......(W ) R

P = I R
2

(W )

Primjer 1. Troilo snage 100W i napona 230V radi 5 sati. Koliki je otpor, struja i elektrina energija navedenog troila:

Na svakom elektrinom troilu daje se podatak o nominalnom naponu i nominalnoj snazi troila

P = 100W U = 230V

R, I , W = ?

U2 U 2 230 2 P= R= = = 529 R P 100

47

P 100 I= = = 0,43 A U 230

W = P t = 100 5 = 500Wh = 0,5kWh

Nominalna ili nazivna snaga Pn: vrijednost snage s kojom troilo moe u pogonu trajno raditi (pogonska snaga) a da pri tome ne strada. Primjer 2. Kolika je pogonska snaga ureaja (U=220 V, RT=484 , Pn=100 W, l=40 m, S=0,75 mm2), s tim da kod prorauna je potrebno uzeti u obzir otpor vodia odnosno pad napona na njemu.
otpor vodia:

RV =
ukupni otpor

l 20 = 0,0175 = 0,46 S 0,75

Ruk = 2 RV + RT = 484,92
struja izvora(troila)

I=

U 220 = = 0,4536A R uk 484,92

48

napon troila

U T = I RT = 0,4536 484 = 219,54V

pogonska snaga troila

UT 219,54 2 PT = = = 99,58W RT 484
Odnos elektrine snage troila i elektrinog napona na koji je prikljueno to troilo:
2

napon se smanji za 10% snaga troila:

nazivna snaga

U2 Pn = R

Snaga troila iznosi 81% nazivne snage

(0,9 U) 2 0,81 U 2 PT = = R R

= 0,81Pn

49

napon se povea za 10% snaga troila: nazivna snaga

U2 Pn = R

Snaga troila je za 21% vea od nazivne snage

(1,1 U) 2 1,21 U 2 PT = = = 1,21Pn R R

4.1. SNAGA I ENERGIJA

Konstantni napon i struja daju konstantnu snagu i energiju

50

Promjenjive vrijednosti napona i struje rezultira promjenjivom snagom i energijom.

p (t ) = u (t ) i (t )

(W )

Da bi se izraunala ukupna energija za neki konani interval vremena t, mora se pri promjenjivoj funkciji snage najprije odrediti iznos energije za infinitezimalno malo vrijeme dt unutar kojeg se moe raunati da je snaga konstanta:

Kada se uzmu jako mali odsjeci za koje se smatra da je snaga konstantna veliina, tada se ukupna elektrina energija dobiva zbrajanjem infinitezimalnih odsjeaka do nekog konanog vremenskog trenutka T:

W = p dt
0
51

Primjer. Za zadanu promjenjivu snagu izraunati elektrinu energiju u intervalu T i srednju vrijednost snage:

Elektrina energija

W = p dt
0

T T W = 100 + 0 = 50T 2 2

(Ws)

Srednja vrijednost snage:

W p = p t = W t

50 T = p T
p = 50W
52

4.2. TEOREM MAKSIMALNE SNAGE

Ako na stezaljkama realnog naponskog izvora, iji je unutarnji otpor R0 i unutarnji napon U0, prikljuimo vanjsko troilo otpora RT, postavlja se pitanje koliki mora biti otpor vanjskog troila da se na njemu razvije najvea mogua snaga. .

struja kroz troilo U0 I= R0 + RT snaga troila

PT = U I = I 2 RT
U0 PT = RT 2 ( R0 + RT )
2

za..........RT = 0( K .S ) PT = 0W
za..........RT ( P. H ) PT = 0W
53

2 U 02 R0 U0 za..........RT = R0 PT = = = 1000W 2 4 R0 4 R0

PT max

U0 PT = RT ( R0 + RT ) 2
Npr. U0=10 V, R0=40

3 3 U 02 R0 U 02 R0 U 02 48 3 4 4 = za..........RT = R0 PT = = 49 2 7 4 R0 49 = 980 W 4 2 R0 ( R0 ) 16 4 5 2 5 U 02 R0 U 0 R0 U 02 80 5 4 4 = = = 990 W za..........RT = R0 PT = 81 2 9 4 R0 81 4 R0 ( R0 ) 2 16 4 U 02 3 R0 za.........RT = 3R0 PT = = 2 (4 R0 ) U 02 3 R0 U 02 3 = = 750W 2 16 R0 4 R0 4

54

Kada je vrijednost otpora troila RT jednaka unutarnjem otporu izvora R0, tada izvor daje troilu maksimalnu moguu snagu (troilo sa svojim otporom prilagoeno je unutarnjem otporu izvora) U 02 U 02 R0 = RT PT max = = 4 R0 4 RT

Stupanj korisnog djelovanja za odabrane vrijednosti otpornika troila: P Pk Pk korisna snaga = k = <1 Pu P0 + Pk

Pu ukupna Po snaga

snaga

% =

Pk 100% P0 + Pk

gubitaka
55

I 2 RT % = 2 100% = 2 I R0 + I RT
za..........RT = R0 % =

RT I 2 RT = 100% 100% 2 ( R0 + RT ) I ( R0 + RT )
za..........RT = 2 R0 % = za..........RT = 4 R0 % = 2 R0 100% = 66,7% 3R0

R0 100% = 50% R0 + R0

3R za..........RT = 3R0 % = 0 100% = 75% 4 R0

4 R0 100% = 80% 5 R0

Prilagoivanjem unutarnjem otporu izvora (RT=Ro) dobija se korisnost samo 50%. Prilagoivanje se koristi u telekomunikacijskim ureajima, gdje ureaju, koji e primati signale, predajemo to veu snagu kako bi prenesena informacija bila to bolje registrirana. Jakostrujni ureaji e raditi u podruju gdje je korisnost to vea, jer je njihova svrha velike koliine elektrine energije prenijeti potroaima uz to manje gubitke.

PT max

Primjer. Ako je U0 = 100V, R0=10, koliki mora biti RT da se na njemu troi snaga od 200W?

U 02 RT PT = ( R0 + RT ) 2

100 2 RT 200 = (10 + RT ) 2

(10 + RT ) 2

200(10 + RT ) 2 = 10000 RT
2 100 + 20 RT + RT = 50 RT

: 200

2 RT 30 RT + 100 = 0

( RT )1, 2

30 900 400 30 500 = = 2 2

30 500 RT 1 = = 3,82 2
RT 2 30 + 500 = = 26,18 2

1 =

RT 1 100% = 27,6% RT 1 + R0

2 =

RT 2 100% = 72% RT 2 + R0
57

5. KIRCHHOFFOVI ZAKONI
Postoje dva zakona: 1. Kirchoffov zakon za struje (KZS) 2. Kirchoffov zakon za napone (KZN)

5.1. Kirchoffov zakon za struje (KZS) Algebarska suma struja koje ulaze u vor jednaka je sumi struja koje izlaze iz vora. vor je toka elektrine mree u kojoj se spajaju dvije ili vie grana. Grana elektrine mree je dio elektrine mree kroz koji tee jedna struja.

vrijednost I : Primjer. Za strujni vor na slici izraunati struje

5

Ij =

Ii

Zadano I1 = 2 A

ulaze

= I izlaze

I2 = 3A I3 = 4 A I 4 = 1A I5 = ?

I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5

I 5 = I1 + I 2 + I 3 I 4 I5 = 2 + 3 + 4 1 = I5 = 8 A
58

5.2. Kirchoffov zakon za napone (KZN)

U zatvorenoj strujnoj konturi algebarska suma svih napona (Uj) izvora jednaka je algebarskoj sumi svih napona na otpornicima (umnoci RI)

( R I ) = U
i =1 i J =1

Uz dani smjer struje odabere se po volji smjer obilaenja petlje kao pozitivan i u tom smjeru obavlja se zbrajanje. Naponi izvora Uj kojih se polaritet podudara sa smjerom obilaenja uzimaju se s pozitivnim predznakom, a oni drugi s negativnim. Padovi napona (umnoci RI) dobivaju predznak plus ukoliko se smjer obilaska petlje podudara sa smjerom struje, odnosno minus ako je smjer obilaska petlje ne podudara sa smjerom struje.

59

POTENCIJAL : Napon izmeu neke toke i po volji odabrane referentne toke u elektrinoj mrei naziva se potencijalom te toke. Samim tim je potencijal referente toke nuno jednak nuli.

NAPON IZMEU DVIJU TOAKA jednak je razlici potencijala tih toaka. Druga toka u indeksu je globalno dogovorno referentna toka.

U AB = A B

U BA = B A = U AB (V )
STRUJA PROTJEE KROZ GRANU elektrine mree od toke vieg potencijala prema toki nieg potencijala. POLARITET NAPONA NA OTPORNIKU je pridruen smjeru struje kroz taj otpornik kako je prikazano slikom

60

Primjer 1. Koliki je potencijal toke A, ako je zadano R=20, I=2A?

Potencijal toke B je zadan u odnosu na referentnu toku 0 koja ima potencijal nula. Potencijal toke A se rauna tako da se polazi od referentne toke preko potencijala toke B, i kroz pad napona na otporniku.

A = A0 = B + I R
A = 100 + 40 = 140V

Primjer 2. Koliki je potencijal toke A, ako je zadano R=20, I=2A?

A = B I R
A = 100 40 = 60V

61

Primjer 3. Koliki je potencijal toke A ako je zadano U=30 V?

Potencijal toke A se rauna tako da se polazi od toke B, te prolaskom kroz izvor uzima napon u skladu s polaritetom izvora +30 V:

A = B + U = 100 + 30 = 130V
Primjer 4. Koliki je napon UAB ako je uz zadani smjer struje poznato U=30 V, R=20 i I=2 A?

U AB = A B
A = B + I R + U
A B = I R + U
Primjer 5. Koliki je napon UAB ako je uz zadani smjer struje poznato U=30 V, R=20 i I=2A? U AB = A B

U AB = 40 + 30 = 70V

A = B I R + U A B = U I R

U AB = 30 40 = 10V

62

Primjer 6. Za zadanu petlju odrediti izraze za napone UAB, UBC, UCD, UAD, ako su poznate vrijednosti potencijala toaka A, B, C, D.

U AB = A B A = B + I1 R1 + U 1 A B = I1 R1 + U 1

U BC = B C B = C + U 2 I 2 R2 B C = U 2 I 2 R2

U CD = C D C = D I 3 R3 C D = I 3 R3
U AD = A D

A = D +U 4I4 R4 A D =U 4I4 R4

63

Obavi se zbrajanje napona grana u petlji (proizvoljno se odabire referentni smjer obilaska petlje) npr. poevi od toke A:

U AB + U BC + UCD + U DA =

=0
Algebarska suma napona u zatvorenoj konturi(petlji) jednaka je nuli:

U
i =1

=0

U AB + U BC + UCD + U DA =
I1 R 1 + U1 + U 2 I 2 R 2 I3 R 3 + I 4 R 4 U 4 = 0

+ U 4 U 2 U1 = I 4 R 4 + I1 R 1 I 2 R 2 I3 R 3
64

Primjer 7. Primijeniti KZN za elektrinu petlju na slici na kojoj je zadan smjer obilaska.

( R I ) i = U j
i =1 J =1

Naponi izvora Uj kojih se polaritet podudara sa smjerom obilaenja uzimaju se s pozitivnim predznakom, a oni drugi s negativnim. Padovi napona (umnoci RI) dobivaju predznak plus ukoliko se smjer obilaska petlje podudara sa smjerom struje, odnosno minus ako je smjer obilaska petlje ne podudara sa smjerom struje

+ I 2 R 2 I1 R 1 + I 3 R 3 + I 4 R 4 = U1 U 3
65

6. ANALIZA LINEARNIH MREA ISTOSMJERNE STRUJE

1. Metoda izravne primjena Kirchhoffovih zakona 2. Metoda napona vorova 3. Metoda konturnih struja 4. Metoda superpozicije 5. Theveninov teorem 6. Northonov teorem 7. Millimanov teorem 6.1. Metoda izravne primjene Kirchhoffovih zakona

n = 1
nk = g + 1

broj jednadbi za KZS broj jednadbi za KZN

broj vorova
g broj grana

66

Primjer: Za elektrinu mreu na slici izvriti analizu, metodom izravne primjene KZ.

broj grana:

broj vorova: 4
Prvo je potrebno proizvoljno oznaiti struje grana i njihove smjerove, te naznaiti vorove elektrine mree:

= 4 n = 1 = 4 1 = 3

Piemo jednadbe za -1 vorova (jedan vor se proizvoljno izbaci, odnosno kaemo da je njegov potencijal nula, vor D)

A:
B:

I6 = I3 + I 4

I 6 = I1 + I 2

C:

I 3 = I 5 + I1

67

Jednadbe KZN za nk kontura:

nk = g + 1 = 6 4 + 1 = 3

I: II :

U1 U 5 = I1 R 1 I 2 R 2 I5 R 5 U 5 U 4 = I3 R 3 I 4 R 4 + I5 R 5

III :

U6 + U 4 = I6 R 6 + I 2 R 2 + I 4 R 4

68

6.2. Metoda napona vorova

Smanjenje broja jednadbi
1. Jedan proizvoljno odabran vor je referentni tako da je njegov potencijal jednak nuli. 2. Za ostale vorove (A, B, C) piemo jednadbe KZS ( proizvoljno odreujemo smjerove struja)

A:
B:

I 6 = I1 + I 2
I6 = I3 + I 4

C:

I 3 = I 5 + I1

69

3. Izraziti struje grana pomou potencijala vorova

I1 = ? A C U1 A = C + U1 + I1 R1 I1 = R1 I2 = ?

A = D + I 2 R2 I 2 =

A
R2

I3 = ? C = B + I 3 R3 I 3 = C B

D = 0V

I4 = ? U 4 B B = D I 4 R4 + U 4 I 4 =

R3

I5 = ?

R4

C = D + U 5 I 5 R5 I 5 =
I6 = ?

U 5 C R5

A = B

+ U 6 I 6 R6 I 6 =

B + U 6 A
R6
70

Izraene struja grana preko potencijala vorova uvrstimo u KZS jednadbe za vorove A, B i C.

A:
R6

I 6 = I1 + I 2
=

B:
+ R2
R6

I6 = I3 + I 4
=

B + U 6 A

A C U1 A
R1

B + U 6 A

C B
R3

U 4 B R4

C:

I 3 = I 5 + I1
C B U 5 C A C U1 = + R3 R5 R1

A , C , B = ?
A: B: C: A ( U U 1 1 1 1 1 + + ) B C = 1+ 6 R1 R 2 R 6 R6 R1 R1 R 6

U4 U6 1 1 1 1 1 A + B ( + + ) C = R6 R6 R4 R3 R3 R4 R6 A U U 1 1 1 1 1 B + C ( + + )= 1 + 6 R1 R3 R1 R 5 R 3 R1 R 6
71

Preko izraunatih vrijednosti potencijala vorova izraunaju se struje grana

I1 =

A C U1
R1

U 4 B I4 = R4
I5 = U 5 C R5

I2 =

A
R2
C B
R3

I3 =

I6 =

B + U 6 A
R6

72

6.3. Metoda konturnih struja

Reducira se broj jednadbi na nk = g-+1, odnosno na broj jednadbi koliko bi trebalo postaviti za KZN: 1. Odrediti grane i vorove zadane elektrine mree 2. Odabrati g-+1 nezavisnih kontura 3. U svakoj konturi ucrtati po jednu konturnu struju proizvoljnog smjera, koja tee du cijele zatvorene konture. 4. Postaviti jednadbe za KZN za odabrane konture, uzimajui smjer konturne struje kao smjer obilaska zatvorene konture. 5. Rjeenjem postavljenog sustava jednadbi izraunati konturne struje, a nakon toga struje pojedinih grana.
Zadano:

1. Broj grana i vorova:

E1 , E2 , E3 , E4 R1 , R2 , R3 , R4 , R5 , R6
izraunati struje grana:

g =6

=4

2. Broj nezavisnih kontura:

nk = g + 1 nk = 6 4 + 1 = 3
73

I1 , I 2 , I 3 , I 4 , I 5 , I 6 = ?

3. U svakoj konturi ucrtati po jednu konturnu struju proizvoljnog smjera, koja tee du cijele zatvorene konture.

4. KZN za odabrane konture:

I11 R1 + ( I11 I 33 ) R4 + ( I11 + I 22 ) R6 = U1 + U 4 I 22 R2 + ( I 22 + I 33 ) R5 + ( I11 + I 22 ) R6 = U 2

I 33 R3 + ( I 33 I11 ) R4+ ( I 33 + I 22 ) R5 = U 3 U 4
74

5. Rijeiti sustav tri jednadbe s tri nepoznanice :

I11 = ..... I 22 = .....

I 33 = ..... 6. ucrtati smjer struja grana i izraunati ih na osnovu poznatih konturnih struja:

I 3 = I 33

I 4 = I 33 I11

I 5 = ( I 22 + I 33 )

I1 = I11

I 6 = I11 + I 22

I 2 = I 22
75

metoda rjeavanja n jednadbi s n nepoznanica pomou metode determinanti:

a1 x + b1 y + c1 z = k1 a2 x + b2 y + c2 z = k 2 a3 x + b3 y + c3 z = k3

a, b, c, k konstante x, y, z =?

x=

D1 D

y=

D2 D

z=

D3 D

a1 D = a2 a3 k1 D1 = k 2 k3 a1 D2 = a2 a3

b1 b2 b3 b1 b2 b3 k1 k2 k3

c1 a1 c2 a 2 c3 a3 c1 k1 c2 k 2 c3 k3 c1 a1 c2 a 2 c3 a3

b1 b2 = [(a1 b2 c3 ) + (b1 c2 a3 ) + (c1 a2 b3 )] [(c1 b2 a3 ) + (a1 c2 b3 ) + (b1 a2 c3 )] = b3

b1 b2 b3 k1 k2 k3

= [(k1 b2 c3 ) + (b1 c2 k3 ) + (c1 k 2 b3 )] [(c1 b2 k3 ) + (k1 c2 b3 )+ (b1 k 2 c3 )] =

= [(a1 k 2 c3 ) + (k1 c2 a3 ) + (c1 a2 k3 )] [(c1 k 2 a3 ) + (a1 c2 k3+ (k1 a2 c3 )] = )

76

a1 D3 = a2 a3

b1 b2 b3

k1 a1 k 2 a2 k3 a3

b1 b2 = [(a1 b2 k3 ) + (b1 k 2 a3 ) + (k1 a2 b3 ) [(k1 b2 a3 ) + (a k b ) + (b a k )] 1 2 3 1 2 3 b3

2 I11 + 2 I 22 + I 33 = 2 I11 + I 22 + 2 I 33 = 2 3I11 + I 22 + I 33 = 2

2 2 1 2 2 D = 1 1 2 1 1 = [(2 11) + (2 2 3) + (111)] [(11 3) + (2 2 1) + (2 11)] = 3 1 1 3 1 = (2 + 12 + 1) (3 + 4 + 2) =

= 15 9 = =6

I11 , I 22 , I 22 = ?
= (2 + 8 + 2) (2 + 4 + 4) = = 12 10 = =2

2 2 1 2 2 D1 = 2 1 2 2 1 2 1 1 2 1

2 2 1 2 2 D2 = 1 2 2 1 2 3 2 1 3 2
I11 =

= (4 + 12 + 2) (6 + 8 + 2) = = 18 16 = =2

2 2 2 2 2 = (4 + 12 + 2) (6 + 4 + 4) = D3 = 1 1 2 1 1 = 18 14 = 3 1 2 3 1 =4

D1 2 1 = = A D 6 3 D 2 1 I 22 = 2 = = A D 6 3 D 4 2 I 33 = 3 = = A D 6 3

77

6.4. Metoda SUPERPOZICIJE U linearnoj mrei koja se sastoji od vie naponskih ili strujnih izvora struja grane biti e jednaka sumi svih struja to bi ih u toj grani prouzroili pojedini izvori sami za sebe. Metodom superpozicije struja se u jednoj grani izrauna tako da se redom ugase svi izvori osim jednog i izrauna struja u promatranoj grani samo uz taj jedan izvor. Tako se redom odreuju struje za sve izvore u mrei, a suma tih pojedinih struja biti e traena struja u promatranoj grani: (1) Analizira se mrea bez napona U2

Primjer:

I1 , I 2 , I 3 = ?
78

(2) Analizira se mrea bez napona U1 Stvarne struje grana:

I1 = I 1(1) I 1( 2 )
( I 2 = I 21) I 2( 2 )

I 3 = I 3(1) + I 3( 2 )
6.5. Theveninov teorem Prema Theveninovom teoremu svaka aktivna linearna elektrina mrea se moe gledano s dviju prikljunih toaka nadomjestiti jednim realnim naponskim izvorom s pripadnim unutarnjim naponom UT i otporom RT (mrea se smatra linearnom ako sadri samo linearne elemente, a aktivnom ako osim pasivnih komponenata sadri i izvore). .

79

Prikljuak vanjskog troila R na nadomjesni Theveninov naponski izvor.

I=

UT RT + R

RT i UT odreujemo na sljedei nain: Napon UT pojavljuje se kao napon na otvorenim stezaljkama a i b (UT =Uab,

80

Unutarnji otpor Theveninovog izvora RT odreuje se kao otpor elektrine mree sa stezaljki a i b uz iskljuene izvore, RT=Rab. Iskljuiti izvore znai umjesto njih ostaviti prikljuene samo pripadne unutarnje otpore. To znai da se idealni naponski izvori zamjenjuju kratkim spojevima, a idealni strujni otvorenim stezaljkama.

Primjer1. Primjenom Theveninova teorema izraunati struju I:

U = 120V R 1 = 30 R 2 = 60 R = 40

Odspajamo R i ostatak mree nadomjetamo po Theveninovom teoremu.

I1 =

U R1 + R2

U T = U ab =

U R2 R1 + R2

U T = U ab = I1 R2

U T = U ab = U T = 80V

120 60 30 + 60

81

RT = Rab =

R1 R2 R1 + R2

RT = Rab =

30 60 = 20 30 + 60

Na dobiveni nadomjesni Theveninov izvor prikljuujemo ranije odspojeni R.

I= UT RT + R

I=

UT 80 80 = = = 1,33 A RT + R 20 + 40 60

82

6.6. Northonov teorem Svaka aktivna linearna elektrina mrea se moe gledano s dviju prikljunih toaka nadomjestiti jednim realnim strujnim izvorom Prikljuak vanjskog troila R na nadomjesni Northonov strujni izvor.

Struja Ik je struja kroz granu 'ab' ako se odspoji R, a prikljune toke a i b spoje vodiem 'bez' otpora. Struja Ik je struja kratkog spoja stezaljki a i b.

Unutarnji otpor Northonovog izvora RT odreuje se kao otpor elektrine mree sa stezaljki a i b uz iskljuene izvore, RT=Rab.

83

Primjer1. Primjenom Northonova teorema izraunati struju I

U = 120V R1 = 30 R2 = 60 R = 40

Ik =

E 120 = = 4A R1 30

I k = I T + I (1) IT R T = I R IT = I
(2) (1) I = Ik I = 4
RT = Rab = R1 R2 = 30 60 = 20 R1 + R2 30 + 60

R ( 2) RT

RT RT + R

20 = 1,33A 20 + 40
84

6.7 Millimanov teorem (metoda dvaju vorova)

Vie paralelno spojenih troila koji se napajaju od paralelno spojenih izvora, mogu se prikazati linearnom mreom koja ima samo dva vora a i b na koje se prikljuuju pojedine grane: Zadani naponski izvori i svi otpori raunaju se struje svih grana:

U ab = a b

a = b I i Ri + U i

a b = I i Ri + U i
U ab = U i I i Ri I i Ri = U i U ab
U U ab = (U U ) G i ab i Ii = i Ri
Gi =
n

1 vodljivost Ri

I
n i =1

=0
i

U
i =1 n i =1

Gi U ab Gi = 0 Gi = U ab Gi
i =1 i =1 n

(U

U ab ) Gi =0

U ab =

U
i =1 n i =1

Gi
i

85

Primjer. Za elektrinu shemu izraunati struje grana:

U1 = 10V
R1 = 10

U 2 = 15V R2 = 10 U 3 = 20V R3 = 15 U 4 = 25V R4 = 15 R5 = 20

I1 = (U1 U ab ) G1 I 3 = (U 3 U ab ) G3

I 2 = (U 2 U ab ) G2

I 4 = (U 4 U ab ) G4
U ab =

I 5 = U ab G5
U ab = ?

U
i =1 n i =1

Gi
i

U ab =
U ab = 10

U1 G1 + U 2 G2 + U 3 G3 + U 4 G4 + 0 G1 + G2 + G3 + G4 + G5
1 1 1 1 + 15 + 20 + 25 10 10 15 25 = 14,32V 1 1 1 1 1 + + + + 10 10 15 25 20

86

I1 = (U1 U ab ) G1

I 2 = (U 2 U ab ) G2
I 3 = (U 3 U ab ) G3

1 I1 = (10 14,32) = 0,43 A 10 1 I 2 = (15 14,32) = 0,068 A 10

I 3 = (20 14,32)

I 4 = (U 4 U ab ) G4

I 4 = (25 14,32)
14,32 = 0,716 A 20

1 = 0,712 A 15

1 = 0,379 A 15

I 5 = U ab G5 I 5 =

87

6.8. EKVIVALENTNI NAPONSKI I STRUJNI IZVOR Slino naponskom izvoru postoji i strujni izvor. Realni strujni izvor predstavlja se idealnim . strujnim izvorom nazivne struje Ik te paralelno spojenim unutarnjim otporom R0.
Na izlaznim stezaljkama optereenog strujnog izvora pojavljuje se izlazni napon U = I R T

Idealni strujni izvor ima beskonano velik unutarnji otpor i nominalnu struju Ik. Napon na izlazu idealnog strujnog izvora je ovisan iskljuivo o promjenama prikljuenog otpora troila RT

88

Svaki realni naponski izvor moe se zamijeniti ekvivalentnim strujnim izvorom i obrnuto. Pri optereenju realnog naponskog izvora, kada je spojeno troilo RT, smanjuje se napon na vanjskim stezaljkama na iznos U = U 0 I R 0 zbog pada . napona na unutarnjem otporu R0 Moe se kazati sljedee: realni naponski izvor sastavljen je od serijskog spoja jednog idealnog naponskog izvora U0 i unutarnjeg otpora R0. Realni strujni izvor sastavljen je od paralelnog spoja jednog idealnog strujnog izvora Ik i unutarnjeg otpora R0. Idealni strujni izvor daje uvijek struju konstantne jakosti Ik nezavisno o prikljuenom troilu.

U = U 0 I R0 I R0 = U 0 U I= U0 U R0 R0

I = Ik I0

(1)

Iz izraza (1) vidi se da troilo u vanjskom dijelu strujnog kruga dobiva struju I, nakon to je od konstantne struje Ik idealnog strujnog izvora jedan dio (I0) odvojen i protjee kroz paralelno spojen otpornik R0

89

Valja naglasiti da pri zamjeni naponskog izvora sa strujnim, ekvivalentnost postoji samo u vanjskom dijelu strujnog kruga, dok unutar samog izvora postoji velika razlika u radu jednog i drugog izvora. U neoptereenom stanju (prazni hod) kroz otpor izvora R0 ne tee struja i ne troi se energija ako je u nadomjesnoj shemi realnog izvora upotrjebljen idealni naponski izvor, no ako je tamo idealni strujni izvor, onda tee kroz otpornik R 0 struja i u praznom hodu, pa se i u praznom hodu troi energija u samom izvoru.

Analogno postupku pretvorbe realnog naponskog izvora u strujni izvor moe se obaviti i pretvorba svakog realnog strujnog izvora u realni naponski izvor. Pri tom e U 0 =Ik R0, a unutarnji otpor realnog strujnog izvora R0 e biti jednak unutarnjem otporu realnog naponskog 90 izvora u serijskom spoju