Sveučilište u Rijeci

Pomorski fakultet

Osnove elektrotehnike 1
Studijski program:
Elektroničke i informatičke tehnologije u
pomorstvu

Doc. dr. sc. Nikola Lopac

ZADATAK 1
Izračunajte otpor bakrenog vodiča duljine l = 5 [m],
poprečnog presjeka S = 5 [mm2]. Specifični otpor bakra ρ =
0.0175∙10-6 [Ωm].
 l = 5 [m]
 S = 5 [mm2]
 ρ = 0.0175 ∙10-6 [Ωm]
Otpor bakrenog vodiča računa se prema formuli:
l
R    
S
Kada uvrstimo poznate podatke, dobijemo:
5
R  0.017510 6
  17.5m
 
5  10 3 2
ZADATAK 2
Poznat nam je otpor bakrenog vodiča R1 = 5 [Ω] kod
temperature υ1 = 60 [ ̊C]. Izračunajte otpor istog vodiča kod
temperature υ2 = 40 [ ̊C] ako temperaturni koeficijent
otpora bakra kod sobne temperature υ20 = 20 [ ̊C] iznosi α20
= 0.0039 [K-1].
 R1 = 5 [Ω]
 υ1 = 60 [ ̊C]
 υ2 = 40 [ ̊C]
 υ20 = 20 [ ̊C]
 α20 = 0.0039 [K-1]
Formula za otpor bakrenog vodiča na temperaturi υ1 je:

R1  R20  1   20  1  20

Tražimo koliki je otpor bakrenog vodiča na temperaturi υ20

= 20 [ ̊C]:
R1
R20 
1   20  1  20
5
R20   4.33[]
1  0.0039 60  20
Sada možemo naći otpor bakrenog vodiča na temperaturi
υ2:
R2  R20  1   20  2  20

R2  4.33  1  0.0039  40  20  4.67[]

ZADATAK 3
Izračunajte otpor između točaka A i B sa slike ako je R1 = 10
[Ω], R2 = R3 = 20 [Ω].
 R1 = 10 [Ω]
 R2 = R3 = 20 [Ω]
Otpornici R2 i R3 su spojeni u paraleli i njihov je
ekvivalentni otpor R23 jednak:

1 1 1 1 1
    R23  10[]
R23 R2 R3 20 20
Otpornici R1 i R23 su spojeni u seriju i njihov je ekvivalentni
otpor R123 jednak:
R123  R1  R23  10  10  20[]

To je ukupni otpor između točaka A i B

ZADATAK 4
Koliki je ukupni otpor između točaka A i B?
Prepoznajmo prvo seriju sljedeća dva otpornika:

R  R  2 R
Konačno, ukupan otpor između stezaljki A i B jednak je
paraleli sljedeća 2 otpora:
2
2 R2 R 4 R
2  R  || 2  R    R
2 R  2 R 4 R
ZADATAK 5
Koliki je ukupni otpor između točaka A i B?
Najprije zamijenimo dva otpornika skroz desno sa
ekvivalentnim otpornikom:
10  10 100
  5[]
10  10 20
Uočimo sada seriju otpornika 15, 5 i 10 [Ω]:

15  5  10  30[]
Zamijenimo paralelnu kombinaciju desna dva otpornika
ekvivalentnim otpornikom:
30  60 1800
  20[]
30  60 90
Ukupni otpor između stezaljki A i B jednak je:

R AB  20  20  40[]
ZADATAK 6
Zadan je paralelni spoj dva otpora R1 = 4 [Ω] i R2 = 12 [Ω].
Kroz jednu granu teče struja jakosti I1 = 6 [A]. Odrediti: a)
struju I2; b) ukupnu struju I; c) ukupni napon U na koji je
priključena kombinacija; d) nadomjesni otpor R. Zadano:
 R1 = 4 [Ω]
+ -
 R2 = 12 [Ω]
 I1 = 6 [A]
+ -
Pad napona na paralelnoj kombinaciji otpornika jednak je
naponu izvora:

U1  U 2  U
Navedene napone možemo naći korištenjem Ohmovog
zakona:

U1  U 2  U  I1  R1  6  4  24[V ]
Struja I2 je jednaka:

U 2 24
I2    2[ A]
R2 12
Ukupnu struju nalazimo korištenjem I. Kirchhoffovog
zakona:
 I  I1  I 2  6  2  8[ A]
Nadomjesni otpor je jednak:

R1  R2 4  12
R   3[]
R1  R2 4  12
ZADATAK 7
Na izvor napona U = 100 [V] vezana su u seriju trošila
otpora R1 = 17 [Ω], R2 = 22 [Ω] i R3. Ukupna struja kruga
iznosi I = 2 [A]. Treba odrediti veličinu otpora R3 i padove
napona U1, U2 i U3 na otporima R1,R2 i R3.
 R1 = 17 [Ω]
 R2 = 22 [Ω]
 I = 2 [A]
 U = 100 [V]
+
Padovi napona U1 i U2 jednaki su:

U1  I  R1  2  17  34[V ]

U 2  I  R2  2  22  44[V ]
Za određivanje pada napona na otporniku R3, potrebno je
raspisati jednadžbu II. Kirchhoff-ovog zakona
Sa predavanja znamo da II. KZ kaže da je algebarska suma
svih napona izvora i padova napona na otporima u
zatvorenoj petlji (konturi) jednaka 0
Polaritete napona na elementima mreže uzimamo prema
sljedećim pravilima:
 Najprije proizvoljno definiramo smjerove struja u granama
 Zatim prema definiranim smjerovima ucrtavamo polaritete
napona na pasivnim elementima mreže (otpornicima)
  Na onom dijelu otpornika u kojem ulazi struja stavljano +, a
 Na onom dijelu otpornika iz kojega izlazi struja stavljamo –
 Onda proizvoljno definiramo smjer obilaska petlje
 Konačno, krećemo u obilazak petlje
 Ako na izlasku iz elementa koji obilazimo imamo znak – onda
napon na tom elementu uzimamo sa –
 Ako na izlasku iz elementa koji obilazimo imamo znak +
onda napon na tom elementu uzimamo sa +
Pretpostavimo u našem zadatku smjer struje od plus pola
izvora prema minus polu (to je i tehnički smjer struje) i
ucrtajmo polaritete padova napona:
+ - + - + -

+
Pretpostavimo obilazak petlje u smjeru kazaljke na satu i
konačno raspišimo II. KZ:

U  U1  U 2  U 3  0 U 3  U  U1  U 2

U 3  100  34  44  22[V ]
Vrijednost otpora R3 je:

U 3 22
R3    11[]
I 2
ZADATAK 8
Dva serijski spojena otpora R1 = 40 [Ω] i R2 = 60 [Ω]
priključena su na stalni napon U = 100 [V]. Odredite: a)
ukupni otpor Ruk, b) struju I, c) napone U1 i U2. Zadano:
 R1 = 40 [Ω]
 R2 = 60 [Ω]
 U = 100 [V]
Ukupni otpor jednak je serijskoj kombinaciji otpora R1 i R2:

R  R1  R2  40  60  100[]
Struja I može se dobiti preko Ohmovog zakona za ukupni
otpor i napon izvora:
U 100
I   1[ A]
R 100
Naponi U1 i U2 jednaki su:

U1  I  R1  1  40  40[V ]
U 2  I  R2  1  60  60[V ]

U  U1  U 2 100[V ]  40[V ]  60[V ]

ZADATAK 9
Za zadani strujni krug potrebno je odrediti sve struje koje
teku u krugu te ukupan otpor kojim je opterećen izvor
napajanja. Zadano je:
 R1 = 10 [Ω]
 R2 = 4 [Ω ]
 R3 = 8 [Ω ]
 E = 12 [V]
Postupak rješavanja zadatka sastoji se od nekoliko koraka:
 Prebrojimo čvorove i grane (č=2, g=3)
 U svakoj grani (g) ucrtamo struju odabravši joj pri tome smjer
po volji
 Ucrtamo smjerove padova napona na otpornicima u skladu s
ucrtanim smjerovima struja
 Za n = g - (č - 1) = 2 nezavisnih petlji u mreži označimo
referentne smjerove njihovih obilazaka
Raspisuje se (nč–1) jednadžbi I. Kirchhoffovog zakona:

I  I1  I 2  0

Raspisuje se (n) jednadžbi II. Kirchhoffovog zakona:

E  U R1  0
U R1  U R 2  U R 3  0
Polaritete napona na elementima mreže svake nezavisne
petlje smo odredili prema ranije navedenim pravilima:
 Najprije smo proizvoljno definirali smjer obilaska svake petlje
(u našem primjeru smjer obilaska obje petlje bio je u smjeru
kazaljke na satu)
 Zatim smo krenuli u obilazak petlje od bilo kojeg elementa
 Ako na izlasku iz elementa koji obilazimo imamo znak – onda
napon na tom elementu uzimamo sa –
  Ako na izlasku iz elementa koji obilazimo imamo znak +
onda napon na tom elementu uzimamo sa +
Na kraju se rješava dobiveni sustav jednadžbi:
I  I1  I 2  0
E 12
E  I1  R1  0 I1    1.2 A 
R1 10
I1  R1 1.2  10
I1  R1  I 2  R2  I 2  R3  0 I2    1 A 
R2  R3 48
I  I1  I 2  1.2  1.0  2.2 A 
Ukupni otpor kojim je opterećen izvor napajanja može se
odrediti kao ekvivalentni otpor kombinacije priključenih
otpora (R1, R2 i R3):
1 1 1
 
R R1 R23
 1 1
 1 1   1 1 
R    
    

 R1 R 23   R1 R 2  R3 
1
1 1 
R    5.45 
 10 4  8 
Isti otpor se jednostavnije može izračunati kao kvocjent
napona izvora i struje koju taj izvor daje:

E 12
R   5.45 
I 2.2
ZADATAK 10
Ako je poznato da je napon izvora U = 14 [V] odredite struje
koje teku kroz otpornike (IR1, IR2 i IR3) označene na slici te
padove napona na svakom otporu (UR1, UR2 i UR3). Zadano:
 U = 14 [V]
 R1 = 250 [Ω]
 R2 = 500 [Ω]
 R3 = 1500 [Ω]
Ponavljamo već poznati postupak rješavanja, pri čemu u
svakoj grani ucrtamo struju odabravši joj pri tome smjer po
volji, a zatim ucrtavamo smjerove padova napona na
otpornicima u skladu s ucrtanim smjerovima struja
Za nezavisne petlje u mreži označimo referentne smjerove
njihovih obilazaka
+ - I R3
I R1 I R2
U R1 + +
U R2
U R3

- -

Konačno, raspisujemo jednadžbe I. i II. KZ:

I R1  I R 2  I R 3
 U  I R1  R1  I R 2  R2  0
I R 2R2  I R 3  R3  0
Kombiniranjem gornjih jednadžbi ćemo doći do rješenja za
struje:
U  I R 2  I R 3  R1  I R 2  R2
R2
I R3  I R 2
R3
 R2 
U   I R 2  I R 2    R1  I R 2  R2
 R3 
U 14
I R2    16.8[mA]
R1  R2 250  500
R1   R2 250   500
R3 1500
 500
I R3  16.8   5.6[mA]
1500
I R1  I R 2  I R 3  16.8  5.6  22.4[mA]
Sada nam preostaje da odredimo napone na otpornicima:
3
U R1  I R1  R1  22.4  10  250  5.6[V ]

U R 2  I R 2  R2  16.8  103  500  8.4[V ]

U R 3  I R 3  R3  5.6  103  1500  8.4[V ]

U R 2  U R3
Provjerimo II. KZ za mrežu:

U  U R1  U R 2 14[V ]  5.6  8.4[V ]

ZADATAK 11
Odredite struju I u spoju prema slici:
U zadatku je pretpostavljen smjer struje I
U mreži imamo i naponski i strujni izvor, te otpornik
Ponovimo poznati postupak rješavanja mreža, pri čemu u
srednjoj grani ucrtamo struju odabravši joj pri tome smjer
po volji, a zatim ucrtavamo smjer pada napona na
otporniku u skladu s ucrtanim smjerom struje IR
Za nezavisne petlje u mreži označimo referentne smjerove
njihovih obilazaka

IR
+

-
Napomena – za petlje koje sadrže strujne izvore ne
raspisujemo jednadžbe II. Kircchoff-ovog zakona!!!
Konačno, raspisujemo jednadžbe I. i II. KZ:

3  I  IR
1  I R 1 I R  1[ A]
Kombiniranjem gornjih jednadžbi ćemo doći do rješenja za
struju I:

3  I  IR  I 1 I  2[ A]
Kako je predznak izračunate struje i pozitivan, u zadatku je
dobro pretpostavljen smjer struje I
Da je predznak izračunate struje bio negativan, to bi
značilo da je smjer struje I suprotan pretpostavljenom
smjeru
ZADATAK 12
Koliki mora biti napon izvora da bi napon U1 na otporniku
R iznosio 5 [V]?
 U1 = 5 [V]
Najprije pojednostavimo malo mrežu i prepoznajmo
paralelan spoj 2 otpornika

RR R
R || R  
RR 2

Ponovimo poznati postupak rješavanja mreža, pri čemu u

krugu ucrtamo struju odabravši joj pri tome smjer po volji,
a zatim ucrtavamo smjerove padova napona na
otpornicima u skladu s ucrtanim smjerom struje
 I

Raspišimo sada jednadžbu II. KZ:

U  U1
U  U1  I  R I
R
Ohmov zakon za otpornik na kojem je napon jednak 5 [V]
glasi:
U1
I
R
2
Izjednačimo jednadžbe za struju i dobiti ćemo traženi
napon izvora U:
U  U1 2  U1 U  3  U1  3  5  15[V ]

R R
ZADATAK 13
Zadan je krug prema shemi na slici 1. Zadano je: R1 = 1 [Ω],
R2 = 6 [Ω], R3 = 9 [Ω], R4 = 3 [Ω], R5 = 11 [Ω], R6 = 3 [Ω] te I2
= 4 [A]. Treba odrediti napon izvora U, struje I1, I3, I4, I5 i I6
kroz otpore R1, R3, R4, R5 i R6.
 R1 = 1 [Ω]
 R2 = 6 [Ω]
 R3 = 9 [Ω]
 R4 = 3 [Ω]
 R5 = 11 [Ω]
 R6 = 3 [Ω]
+ -
 I2 = 4 [A]
Najprije odredimo padove napona na serijskoj kombinaciji
R2 i R34 kao i ukupan pad napona između točaka A i C:
+ - + -

R3  R4 9  3 27
R34     2.25[]
R3  R4 9  3 12

U 2  I 2  R2  4  5  24[V ]
U 34  I 2  R34  4  2.25  9[V ]

U AC  U 2  U 34  24  9  33[V ]
Sada odredimo struje I3 i I4:
U 34 9
I3    1[ A]
R3 9
U 34 9
I4    3[ A]
R4 3
Pad napona UAC vlada i na paralelnoj kombinaciji R5 i R6 pa
su vrijednosti stuja:
U AC 33
I5    3[ A]
R5 11
U AC 33
I6    11[ A]
R6 3
Sljedeći korak je određivanje struje I1 i pada napona na
otporniku R1
Ako na čvor A primjenimo I. Kirchhoffov zakon tada
vrijedi:
I1  I 2  I 5  I 6
I1  4  3  11  18[ A]
Pad napona na otporniku R1 je:

U1  I1  R1  18  1  18[V ]
Konačno, odredimo napon izvora U (II. KZ)
Na sljedećoj se slici nalazi ekvivalentni strujni krug u
kojem su svi otpornici R2 do R6 zamijenjeni jednim
ekvivalentnim otpornikom
Budući da smo izračunali napon UAC, moramo samo ucrtati
polaritete padova napona i raspisati jednadžbu II. KZ:
+ - + -

+ -

U  U1  U AC  0

U  U1  U AC  18  33  51[V ]