You are on page 1of 13

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA


Zavod za osnove elektrotehnike i električka mjerenja

Martin Dadić

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

LABORATORIJSKE VJEŽBE

Zagreb 2020.

Samo za osobnu upotrebu. Zabranjeno umnožavanje,


kopiranje ili distribuiranje u cijelosti ili u dijelovima,
elektroničkim ili tiskanim medijem. © Martin Dadić
PREDGOVOR

U ovim uputama opisane su laboratorijske vježbe koje se izvode na


preddiplomskom studiju elektrotehnike i informacijske tehnologije na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu u nastavi predmeta Osnove
elektrotehnike. Cilj vježbi je eksperimentalna vizualizacija pojava i načela koji su
upoznati na predavanjima.

Sve vježbe se izrađuju u parovima po dvoje studenata. Kod vježbi 1, 2,


4, 5 i 7 svaki od dva pokusa postavljen je na drugom radnom mjestu (6+6 radnih
mjesta u laboratoriju), pa se nakon polovice vremena parovi studenata
međusobno zamjenjuju na radnim mjestima. Kod vježbi 3, 6 i 8 svi su pokusi
postavljeni su na istom radnom mjestu.

Prije dolaska na sve laboratorijske vježbe osim 3, 6 i 8 treba riješiti


pripremni zadatak, te upisati postupak i rezultate na predviđeno mjesto u ovim
uputama. Izradom pripremnog zadatka student dokazuje teorijsko poznavanje
gradiva obrađenog na predavanjima, nužnog za razumijevanje i samostalnu
izradu vježbi. U sklopu vježbi 3, 6 i 8 studenti rješavaju kratke provjere znanja
na računalu.

© prof. dr. sc. Martin Dadić


Nijedan dio ovog priručnika ne smije se umnažati, fotokopirati niti reproducirati
na bilo koji način bez pismene dozvole autora.

Crteže izradio: Ivica Kunšt, dipl. ing.

1
SADRŽAJ

VJEŽBA 1.
Pripremni zadatak 3
1.1. Pokus 1.1: Univerzalni panel, izvori napona i multimetri 6
1.3. Pokus 1.2: Osciloskop i funkcijski generator 14

VJEŽBA 2.
Pripremni zadatak 19
2.1. Pokus 2.1: Kirchhoffovi zakoni 19
2.2. Pokus 2.2 Realni naponski izvor 21

VJEŽBA 3. (r)
3.1. Pokus 3.1: Sinusno promjenjive električne veličine 24

VJEŽBA 4.
Pripremni zadatak 27
Pokus 4.1. Kompenzacija jalove snage 27
Pokus 4.2. RLC krug – faktor dobrote 31

VJEŽBA 5.
Pripremni zadatak 36
Pokus 5.1. Metoda superpozicije 36
Pokus 5.2. Mjesni dijagram 39

VJEŽBA 6. (r)
Pokus 6.1. Automatizirano mjerenje frekvencijskih karakteristika 43

VJEŽBA 7.
Pripremni zadatak 47
Pokus 7.1. Théveninov i Nortonov teorem 47
Pokus 7.2. Trofazno nesimetrično trošilo u spoju zvijezda 52

VJEŽBA 8 (r).
Pripremni zadatak 56
Pokus 8.1. Prijelazne pojave u RC krugu 56
Pokus 8.2. Prijelazne pojave u krugovima drugog reda 60

Literatura 64
Lista korištenih simbola 65

2
VJEŽBA 7.

Pripremni zadatak:
P1: Odredite napon na otporniku R u mreži prema slici 7.1.1 primjenom
Théveninovog teorema. Zadano: R=40 Ω.

UR= _____________

Pokus 7.1. Théveninov i Nortonov teorem

Cilj pokusa je eksperimentalno usvajanje pojmova Théveninovog i Nortonovog


teorema.

Potrebna oprema:
Univerzalni instrument UT60-E, univerzalni panel OE, izvor napona OE (12 V
i 6 V istosmjerno), izvor napajanja Protek DF1731SL5A, otpornici 50 Ω (3x),
15 Ω (2x), 100 Ω (1x), žaruljica, kratkospojnici (2x), promjenjivi otpornik Rp=55
Ω, spojni vodiči (4x crveni, 4x crni)

Postupak mjerenja

Slika 7.1.1.

Spojite na univerzalnom panelu OE električni krug prikazan spojnom shemom


prema slici 7.1.1. Kao otpornik R spojite otpornik vrijednosti R=R1=15 Ω, a
nakon toga otpornik R=R2=100 Ω. Izmjerite na njima napone i struje te ih
upišite u tablicu 7.1.1. Konačno umjesto otpora R spojite žaruljicu, te i na njoj
izmjerite napon i struju i upišite ih u tablicu 7.1.1. Sva prespajanja obavljajte u
beznaponskom stanju.

47
Tablica 7.1.1.
R (Ω) UR (V) IR (A)

R1=15

R2=100

žaruljica

Slika 7.1.2.

Nakon toga isključite izvor, te odspojite R. U sljedećem koraku potrebno je


odrediti parametre nadomjesnog Théveninovog izvora sa stezaljki 1 i 2:
Théveninov napon UTh=U12 (u praznom hodu, slika 7.1.2) i Théveninov otpor
RTh. Uz odspojeni R, uključite izvor i izmjerite napon UTh:

UTh= U12=______________ V

Slika 7.1.3.

Isključite izvor. U sljedećem koraku treba izmjeriti Théveninov otpor, koji je


otpor pasivne mreže koja nastaje tako da se u izvornoj mreži naponske izvore
nadomjesti kratkim spojem, a strujne izvore odspoji (slika 7.1.3). Izmjerite
univerzalnim instrumentom otpor pasivne mreže R12 koji je ulazni otpor pasivne
mreže prikazane slikom 7.3, mjeren s priključnica 1 i 2:

RTh = R12=___________ Ω

48
Sada pomoću podesivog izvora napajanja Protek i promjenjivog otpornika
realizirajte realni naponski izvor s parametrima Théveninovog izvora.

Slika 7.1.4.

Laboratorijski izvor napajanja Protek DF1731SL5A (slika 7.1.4) sastoji se od


dva identična (MASTER i SLAVE) istosmjerna izvora s mogućnošću
podešavanja napona u granicama 0-30 V i struje u granicama 0-5 A. Izvori mogu
raditi neovisno, serijski ili paralelno, kao stabilizirani naponski ili strujni izvori.
U vježbi 7.1 koristit će se jedan od njih kao naponski izvor, i to MASTER.
Prije uključenja izvora iz sigurnosnih razloga odspojite teret. Preklopke 13 i 14
(slika 7.1.4) postavite u položaj koji odgovaraju INDEP (obje izvučene) .
Preklopku (1) za odabir mjerne veličine prikazane na pokazniku postavite u
položaj VOLT (mjerenje napona).
Regulator napona (3) postavite na minimum, regulator struje (2) postavite na
sredinu. Regulatorom napona (3) podesit ćete željeni napon. Priključne stezaljke
su 15 (-) i 17 (+).
Stezaljka 16 je spojena na priključak uzemljenja na utikaču i ne koristi se u ovoj
vježbi. LED Indikator (1) signalizira mjerenje napona. Pokaznik (1) prikazuje
iznos trenutnog napona. LED Indikator (19) signalizira rad u režimu naponskog
upravljanja (C.V. - constant voltage). Preklopka mjerenja (1) može se u radu po
potrebi koristiti za očitavanje napona ili struje. Zakretanjem dugmeta (3)
podesite na izvoru Théveninov napon, koji ste odredili u prethodnom dijelu
vježbe. Zbog sigurnosnih razloga isključite izvor nakon podešenja napona, a
prije priključivanja tereta na priključnice 15 i 17.

Slika 7.1.5

49
Nakon toga treba na promjenjivom otporniku podesiti Théveninov otpor koji
ste odredili u prethodnom dijelu vježbe. Kao promjenjivi otpornik koristi se
žičani otpornik kod kojega se promjena otpora postiže uzdužnim pomicanjem
kliznika (konstrukcija je prikazana slikom 7.1.5). Koristeći univerzalni
instrument spojen kao ommetar podesite otpor između jednog od krajeva
promjenjivog otpornika i kliznika na vrijednost Théveninovog otpora koju ste
odredili u prethodnom dijelu vježbe.

Slika 7.1.6.

U beznaponskom stanju spojite izvor i promjenjivi otpor u seriju (slika 7.1.6),


tako da tvore spoj Théveninovog izvora za promatranu mrežu. Na takav realni
naponski izvor treba koristeći univerzalni panel OE priključivati jedan po jedan
otpornik i žaruljicu prema tablici 7.1.2 (spojna shema dana je slikom 7.1.6). Sva
prespajanja treba obaviti u beznaponskom stanju. Nakon priključivanja
pojedinog trošila uključite izvor, izmjerite napone i struje na trošilu R, te ih
upišite u tablicu.

Tablica 7.1.2.
R (Ω) UR (V) IR (A)

R1=15

R2=100

Žaruljica (nelinearni
element)

Usporedite napone i struje na teretu sa onima koje ste izmjerili u izvornoj mreži
i koje ste upisali u tablicu 7.1.1:

50
Na temelju parametara Théveninovog izvora koje ste odredili mjerenjima,
izračunajte parametre odgovarajućeg Nortonovog izvora:

IN=______________ A

RN =______________ Ω

Nakon završetka pokusa, isključite instrumente i izvore, te raspojite elemente s


panela i uredno ih složite na stolu.

51
Pokus 7.2. Trofazno nesimetrično trošilo u spoju zvijezda

Cilj pokusa je eksperimentalno usvajanje ponašanja nesimetričnog trošila u


spoju zvijezda priključenoga na simetrični trofazni izvor.

Potrebna oprema:

Trofazni izvor napona OE (UL=12 V), univerzalni instrument UT60-E,


univerzalni panel OE, osciloskop Agilent DSO1052 B, kondenzator C=10 μF,
dvije žaruljice, spojni vodiči (6 komada, od toga 1 crveni i jedan crni)

Pokus 7.2.1. Nesimetrično trošilo u spoju zvijezda s nul-vodičem

Postupak mjerenja

Slika 7.2.1

Spojite elemente pokusa na univerzalnom panelu prema spojnoj shemi


prikazanoj slikom 7.2.1. Izmjerite struje koje teku kroz kondenzator i kroz
žaruljice. Struje mjerite tako da umjesto spojnog vodiča između izvora i trošila
u jednoj od faza spojite ampermetar (odnosno univerzalni instrument kao
ampermetar). Na univerzalnom instrumentu odaberite opseg „mA“. Sva
prespajanja obavite u beznaponskom stanju. Upišite izmjerene struje u tablicu
7.2.1.
Tablica 7.2.1.
faza element I(A)

A (L1) C

B (L2) Ž1

C (L3) Ž2

52
Izmjerite struju nul-vodiča:

I0=____________ A

Pomoću osciloskopa (kojega koristite kao fazometar) odredite fazne pomake


faza B i C u odnosu na fazu A i upišite u tablicu 7.2.2. Postavite postavke
osciloskopa tako da mjeri fazni pomak između kanala 1 i 2 kao φ12=φ1–φ2.
Spojite kanal 2 osciloskopa u priključnicu izvora A, dok kanal 1 spajate na
priključnice B ili C. Na taj način izmjereni fazni kut je fazni kut napona UB ili
UC. Pomoću univerzalnog instrumenta izmjerite efektivne vrijednost faznih
napona UA, UB i UC (u odnosu na priključnicu 0) i upišite ih u tablicu 7.2.2.

Tablica 7.2.2.
Faza U (V) φ ( °)

A 0 (referentno)

Izračunajte struju nul-vodiča na temelju izmjerenih faznih struja i faznih kutova


trofaznog izvora:
U A U U
I0   B  C  IA(0   / 2)  IB  B  IC  C
 jxC Rž Rž

I0 

Usporedite računski određenu efektivnu vrijednost struje s onom koju ste


izravno izmjerili.

53
Pokus 7.2.2. Nesimetrično trošilo u spoju zvijezda bez nul-vodiča

Postupak mjerenja

Slika 7.2.7

Spojite elemente pokusa na univerzalnom panelu prema spojnoj shemi 4.2.7.


(bez nul-vodiča). Izmjerite napone na elementima zvijezda spoja, te napon
zvjezdišta trošila u odnosu na nul točku izvora (U0'0). Upišite ih u tablicu 7.2.3.

Tablica 7.2.3.
Napon (V)

UA0'

UB0'

UC0'

U0'0

Skicirajte topografski dijagram u koordinatnu mrežu na sljedećoj stranici, tako


da prvo nacrtate vektore tri fazna napona izvora UA0, UB0 i UC0. U ishodište
dijagrama postavite potencijal priključnice izvora „0“. Konstruirajte šestarom
položaj točke 0' (zvjezdišta nesimetričnog trošila), tako da povučete kružnice
kojima su polumjeri jednaki naponima UA0', UB0' i UC0' oko točaka A , B i C u
dijagramu. Izmjerite pomoću osciloskopa fazni kut između napona U0'0 i UA, te
provjerite fazni kut napona U0'0 koji ste konstruirali šestarom.

54
Nakon završetka pokusa, isključite instrumente i izvore, te raspojite elemente s
panela i uredno ih složite na stolu.

55
LISTA KORIŠTENIH SIMBOLA

65

You might also like