Socijaldemokracija

Dr.sc. Anelko Milardovi

Socijaldemokracija
Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene politike ideje i ideologije

20. prosinca 2005.

1

Socijaldemokracija

Struktura predavanja
Pojam i odreenje Doktrina Nastanak i razvoj socijaldemokracije Moderna socijaldemokracija
Ciljevi moderne socijaldemokracije

Transformacija zapadnih drutava i socijaldemokracija

Socijaldemokracija i globalizacija

Kritike socijaldemokracije

Socijaldemokracija

Pojam i odreenje
Socijaldemokracija ili socijalna demokracija stranke i pokreti upravljeni prema socijalizmu i demokraciji Program: socijalne, politike reforme na temelju demokracije Socijaldemokracija pokuaj nerazrjeivog spajanja socijalne pravednosti s demokracijom

Socijaldemokracija

Doktrina
U teoriji socijalizma demokratski socijalizam se pojavljuje kao jedna od politikih doktrina Odbacivanje diktature kao oblika vladanja i prihvaanje demokracije kao sredstva i cilja postizanja socijalistikih ciljeva Socijalizam ele ostvariti bez nasilja prihvaajui liberalno demokratske vrijednosti: prava i slobode ovjeka; pravna, socijalna drava; izbori; parlamentarna demokracija Cilj: putem reformi i parlamentarne demokracije uspostaviti drutvo koje e se temeljiti na slobodi, jednakopravnosti i solidarnosti

Konstruktivni reformizam
Demokratizacija drutva demokracija u svim sferama drutvenog ivota
4

Socijaldemokracija

Nastanak i razvoj
Javlja se krajem 19./ poetkom 20. stoljea Zaetnici: marksisti koji vjeruju da je prijelaz u socijalistiko drutvo mogue postii kroz demokratsku evoluciju, a ne revolucijom Tijekom I. svj. rata stvorile su se dvije frakcije u radnikom pokretu
reformistiki socijalisti - socijaldemokrati (blii E. Burkeu nego K. Marxu) revolucionarni socijalisti komunisti

Obiljeja tradicionalne socijaldemokracije

Reformizam Parlamentarizam Odbacivanje diktature i revolucije

Teorijsko oblikovanje socijaldemokracije: F. Lassalle, E. Bernstein, K. Kautsky, M. Adler, i dr.

5

Socijaldemokracija

Nastanak i razvoj
Do sredine 20. st. socijaldemokrati su promicali vrste zakone o radu, nacionalizaciju industrije i jaku socijalnu dravu (welfare state) U drugoj polovini 20. st. veina se socijaldemokrata distancirala od marksizma i klasne borbe Meu socijaldemokratima dolazi do novog raskola

1. oni koji su i dalje smatrali da je potrebno sruiti kapitalizam (kroz reforme) demokratski socijalisti

2. oni koji su smatrali da kapitalizam treba prilagoditi i poboljati raznim mjerama kroz instrumente socijalne drave i tako ga uiniti humanijim socijaldemokrati

Socijaldemokracija

Nastanak i razvoj
Druga frakcija postaje dominanta nakon II. svj. rata - zlatno doba socijaldemokracije (posebno vedska, Austrija, Njemaka) A. Crossland - socijaldemokratski model:
Liberalna demokracija Mjeovito gospodarstvo Izgraena drava blagostanja Keynezijanska gospodarska i novarska politika Vjera u drutvenu jednakost

Socijaldemokracija

Moderna socijaldemokracija
zlatno doba potopljeno 80-ih s valom neokonzervativizma i neoliberalizma (gospodarska, energetska i ekoloka kriza) Od 1980-ih veina socijaldemokratskih stranaka je prihvatila trei put Zalau se za mjeovitu ekonomiju koja treba biti kapitalistika ali s jakom socijalnom dravom i adekvatnim socijalnim servisima Socijaldemokracija danas: ne vidi sukob izmeu kapitalistike trine ekonomije i socijalistike drave; nastoji reformirati kapitalizam u smjeru stvaranja i odravanja socijalne drave Mnoge socijaldemokratske stranke se orijentiraju prema specifinim podrujima ljudskih prava i ekologije (Zeleni) Socijaldemokratske stranke - meu najveim politikim strankama u veini zemalja Europe danas Politika orijentacija socijaldemokrata lijevi centar

Socijaldemokracija

Ciljevi moderne socijaldemokracije:

Privatna poduzea sa strogom zatitom interesa radnika, potroaa i malih poduzea

irok sustav socijalne sigurnosti (za ublaavanje posljedica siromatva i rizika gubitka dohotka)
Osiguranje kvalitetnog obrazovanja, zdravstva, brige o djetetu za sve graane kroz dravne mehanizme Vii porezi posebno za skupine s veim prihodima iroki sustav socijalnih prava (minimalna plaa, radni uvjeti..) Zakoni o zatiti okolia Ne-ksenofobino zakonodavstvo

Vanjska politika koja podrava multilaterizam i meunarodne institucije poput UN

Socijaldemokracija

Transformacija zapadnih drutava i socijaldemokracija

Socijaldemokracija zapada u slijepu ulicu
Medijalizacija i personalizacija socijaldemokracije (Thomas Meyer) - opasnosti:
Gubitak stranakog i svjetonazorskog vrstog identiteta

Karizmatizacija politike stranke

Pretvaranje stranke u medijsku i virtualnu apstraktnu stranku Primjeri: Blair, Schrder, Jospin, Clinton Gospodarstvo ekologija Individualizacija i promjena sustava vrijednosti Stara politika paradigma nova politika paradigma

Izazovi:

Globalizacija
10

Socijaldemokracija

Socijaldemokracija i globalizacija
Globalizacija donosi svjetsko trite rada, kapitala i svjetsku socijalnu politiku nemogunost regulacije unutar nacionalne drave
Globalizacijski procesi idu preko granica nacionalnih drava

Stara, tradicionalna socijaldemokratska prokeynesianska politika nemona pred novim procesima

Globalizacija nema sigurnosnih mehanizama Brzezinski: Uspjeh globalizacije ovisi i o uspjenosti socijaldemokrata koji trebaju iznjedriti rjeenje (globalnih) problema koji nadilaze granice nacionalnih drava poput masovne nezaposlenosti i socijalne politike

11

Socijaldemokracija

Kritike socijaldemokracije
desna politika orijentacija
Restriktivnost prema konceptu individualnih prava (posebno prava bogatih, biznismena..)

ekonomski konzervativizam i klasini liberalizam

Mijeanje u mehanizme trita i naruavanje ekonomije ohrabrujui velike deficite u proraunu i ograniavajui poduzetnike u investiranju

komunisti (revolucionarni socijalisti)

Ovisnost o kapitalistikom sustavu i pribliavanje modernim liberalima

12