STRANKE, INTERESNE

GRUPE I MEDIJI
Deseto predavanje, 16. I. 2014.
 VAŽNOST I KRITIKE STRANAKA
• Zašto trebamo stranke? 1. natjecanje programa a
ne osoba; 2. odgovornost za provođenje politike
• Zašto ne vjerujemo strankama?
• R. Michels – "željezni zakon oligarhije";
• Podjela plijena; klijentelizam – namještanje
stranačkih ljudi
• Politička korupcija – zloupotreba vlasti – stranačko
financiranje (afere: Italija, Njemačka – Kohl;
Hrvatska)
 ELEMENTI STRANKE
• 4 elementa: 1. težnja za vlašću, 2. organizacija, 3.
ideologija, 4. zastupanje interesa društv. grupa
• Težnja za obnašanjem vlasti razlikuje stranke od
interesnih grupa (sindikati, crkve)
• M. Duverger 4 tipa strukture: 1. odbor, 2. sekcija
(ogranak), 3. ćelija i 4. milicija.
• Ideologija se izražava kroz program – lijeve i
desne stranke
• Zastupanje interesa klasa i slojeva te etničkih
grupa
 FUNKCIJE STRANAKA
• 4 grupe funkcija: intelektualno-ideološke,
mobilizacijske, predstavničke i upravljačke
• 1. intelektualno-ideološke: definiranje ciljeva,
programa i politika
• 2. mobilizacijske: mobilizacija potpore – izborne
kampanje, stranačka organizacija
• 3. predstavničke: predstavljanje ideja, stajališta i
interesa
• 4. upravljačke: regrutacija i obučavanje elite,
organiziranje vlasti, obnašanje vlasti
 TIPOVI STRANAKA
• Duverger: kadrovske (konzervativne i liberalne) i masovne
(socijaldemokratske); po načinu nastanka – parlamentarni
i izvanparlamentarni put
• Otto Kirchheimer: "catch-all" stranka – CDU
• Klaus von Beyme: 1. era organiziranih masovnih stranaka
(s općim pravom glasa), 2. era narodnih stranaka (catch-
all), 3. era profesionalnih biračkih stranaka –
profesionalizacija vodstva, gubljenje članstva,
amerikanizacija (komercijalizacija, medijska orijentacija)
• Kartelizacija i kartelska stranka: simbioza stranaka i
države, oligopolizacija političkog prostora, podjela
državnih sredstava, korupcija, gubljenje programskih
razlika
 INTERESNE GRUPE
• Razlika od stranaka – teže utjecati na politički
proces kako bi se ostvarili ili zaštitili interesi ili
pozicija, ili da postignu neki poseban cilj ili
zamisao o društvu
• Sektorske (zaštita ili promicanje ekonomskih i
statusnih interesa članstva) i promocijske grupe
(postizanje nekih posebnih ciljeva, neke vizije
društva ili drukčijeg tipa vrijednosnog sustava)
• Grant: insajderske i autsajderske grupe
 PLURALIZAM I KORPORATIVIZAM
• Pluralizam i interesne grupe, konkurencija grupa,
vlada je neutralan arbitar koja donosi politiku koja
je rezultat odgovora na zahtjeve grupa unutar
društva
• Korporativizam i interesne grupe, grupe smatra
važnima ali u vladi ne vidi neutralnog aktera, grupe
nemaju jednak pristup, vlada odlučuje koje će
grupe konzultirati i što će biti ciljevi javne politike,
samo neke insajderske grupu uključuju se u
proces stvaranja politike
• Tripartizam
 KOMUNIKACIJA I MOĆ MEDIJA
• Opadanje utjecaja primarnih institucija političke
socijalizacije (škole); moć medija; globalni mediji i novi
mediji; moć TV-a
• Dva modela objašnjenja utjecaja medija: 1.
pluralistički model: medijsko tržište neutralno, postoji
pluralizam mišljenja i stavova, koji izražava pluralizam
u društvu i politici; tzv. tržišni model medija - politička
neutralnost medija, ne oblikuju stajališta javnosti nego
ih odražavaju; 2. hegemonistički model:
mediji su dio ostvarivanja kulturne hegemonije
vladajuće klase; kultura vladajuće klase reproducira
na suptilan i gotovo nevidljiv način, kao nešto samo
po sebi razumljivo
 GLOBALNI MEDIJI
• Globalne komunikacijske mreže, sustavi i
tehnologije; medijska carstva – Murdoch,
Berlusconi
• Globalna tržišta i globalni kulturni proizvodi
3 objašnjenja tih kretanja: 1. tehnološki
determinizam – promjene izazivaju nove
tehnologije; 2. slobodnotržišna pozitivnost – nove
tehnologije donose nove komercijalne mogućnosti
koje treba iskoristiti, a sredstvo je tržište
(deregulacija); 3. slobodnotržišna negativnost –
zbivanja donose opasnost za političku slobodu i
slobodu komuniciranja.