PITANJA HD

1. Prekid kojeg rata je uzdrmao Jugoslaviju?

2. Što je suprotno separatističkom nacionalizmu?
3. Tko je bio najsiromašniji u Jugoslaviji
4. Kakav totalitarizam je bio u Hrvatskoj?
5. Kakav nacionalizam prevladavao u Jugoslaviji?
6. Postotak Srba u Hrvatskoj 2001.u 1991.
7. Poduzetnički kapitalizam je suprotan…?
8. Prosječan iznos Ginijevog koeficijenta od 1995.do 2000.
9. Prva industrijalizacija u Hrvatskoj
10. Tri razloga zašto samoupravljanje nije uspjelo?
11. Sukob između Zagreba i Split?
12. Karakteristično za RH je…?
13. Prema Vesni Pusić pripadamo kojem modelu?
14. Sekulić govori o dvije karakteristike tranzicije
15. Objasni većinu/manjinu onako kako ju Sekulić vidi sa sociološkog stajališta-prema relativnoj moći skupine
koja kontrolira resursima
16. Kome se u socijalizmu toleriralo bogaćenje?
17. Prema Županovu postoje dvije vrste integracija?
18. Socijalizam se temelji na suradnji dviju slojeva/klasa?
19. Obilježja sjevernog modela tranzicije
20. Što je to tranzicija
21. Kada je donesen Zakon o pretvorbi i privatizaciji
22. Kakve vrste netolerancije postoje
23. Kako se naziva kada se pojedinac pokazuje tolerantnijim/netolerantnijim nego što jest?
24. Koji su načini vođenja poduzeća?
25. Zašto se raspala druga Jugoslavija?
26. Tko su polutani?
27. Dvije skupine na koje ne možemo računati standard?
28. Dopuni rečenicu: __________ integracija se razvila,a _________ integritet je nestao.
29. Izračun prihoda po članu obitelji OECD
30. Poduzetnički i politički kapitalizam
31. Značajke europske unije
32. Modeli tranzicije-po Kasapoviću, obilježja
33. Tranzicija po Mistzalu- obilježja
34. Vesna Pusić tranzicija- obilježja
35. dezintegracije

HD ODGOVORI

1. Prekid hladnog rata.

2. Suprotno separatističkom nacionalizmu je integracijski nacionalizam.

3. Makedonija i Kosovo

4. U Hrvatskoj je bio benevolentni totalitarizam.

5. U Jugoslaviji je prevladavao komunistički nacionalizam.

6. Postotak Srba 1991.12% a 2001. 4,5%

7. Političkom kapitalizmu

8. Ginijev koeficijent od 1995.do 2000. Je 0,4

9. Prva industrijalizacije u Hrvatskoj započela je u drugoj polovici 19.stoljeća

 10. Samoupravljanje nije uspjelo zbog:definicija i funkcija menadžmenta, rješavanje konflikata unutar poduzeća,
sama definicija poduzeća

11. Sukob između Zagreba i Splita je horizontalni

12. Karakteristično za RH je :da je novonastala ili obnovljena država, tranzicija ide u isto vrijeme s nastankom
države, komunisti su mirno sišli s vlasti.

13. Prema Pusić pripadamo južnom modelu tranzicije.

14. Sekulić tranzicija- tranzicija kao privatizacija i kao marketizacija.

15. (…)

16. U socijalizmu se bogaćenje toleriralo sportašima, showbussinesmenima i osobama koje su zaradile u

inozemstvu.

17. Županov integracija- normativna integracija, i funkcionalna integracija koja se još nije razvila/konsolidirala.

18. Socijalizam se temelji na suradnji osjedničkih i neposjedničkih slojeva.

19. Obilježja sjevernog modela:

1) postojanje organizacijske infrastrukture i solidarnosti

2) razgovori za okruglim stolom s tadašnjim vlastima

3) pitanje ekonomske reforme i pretvorbe vlasništva

4) reforme vladajućih komunističkih partija

20. Tranzicija je proces prijelaza iz komunističkih (socijalističkih)društava u kapitalistička društva.

Tranzicija je pojam koji se može definirati u širem smislu kao proces društvene promjene, kako društvene strukture
tako i društvenih vrijednosti, s ciljem stvaranja nove strukture i novih društvenih vrijednosti.

21. Zakon o pretvorbi i privatizaciji je donesen u travnju 1991.

22. Četiri vrste netolerancije su: obrambena, tiha,samouvjerena i osporavajuća.

Ako je dominantna grupa u stanju samouvjerene tolerancije manjinska grupa je u stanju tihe tolerancije.

Ako je manjinska grupa u stanju obrambene toleracije, većinska grupa je u stanju osporavajuće tolerancije.

23. Kada se pojedinac prikazuje tolerantnijim nego što jest onda je to uzlazna falsifikacija, a ako se prikazuje
netolerantnijim nego što jest onda je to silazna falsifikacija.

24. To su koalicije radnika i političke birokracije.

25. Raspala se zbog porasta srpskog nacionalizma sredinom 80-ih godina, sve teže financijske situacije obilježene
inflacijom te nezadovoljstvom položaja Hrvata u Jugoslaviji.

26. Polutani u hrvatskom neformalno znači robovski rad. To je pojam za dio industrijskih radnika koji se nisu
urbanizirali i nastavili su se baviti poljoprivreedom pored svog drugog poslu. Oni žive na selu i posjeduju
vlastitu zemlju, ostvaruju određene prihode kako bi poboljšali životni standard sebi i svojoj obitelji. Ima ih
približno 400 000.

27. Standard se ne može računati na nezaposlenima i umirovljenicima.

28. teritorijalna integracija se razvila,a normativni integritet je nestao.

29. OECD: prvi član obitelji 1

Drugim odraslim osobama iznad 14 godina 0,7

Djeci 14 i ispod 14 godina po 0,5

Primjer:ukupni prihod 15 000, domaćinstvo od dvije odrasle i troje male djece

15 000: (1+0,7+0,5+0,5+0,5)=4.687,5 kn prihod po članu domaćinstva.

30. Obilježja:

No. Poduzetnički kapitalizam Politički kapitalizam

1 Privatno vlasništvo Društveno (državno) vlasništvo

2 Integralno tržište Fragmentarno tržište

3 Konkurentsko tržište Monopolističko tržište

Autonomni ekonomski akteri (poduzetnici, Glavni akteri su politički menadžeri i

4
menadžeri) funkcioneri

Država je: a) zaštitnica (štiti poduzeća od

vanjske konkurencije) i b) dadilja (osigurava
5 Država koja održava „law and order“
zaposlenima „vlasništvo“ nad radnim
mjestom)

Manji dio BDP-a koji se redistribuira kroz Veliki dio BDP-a koji se redistribuira kroz
6
državu državu

31. Naddržava, međunarodni režim, Međunarodna organizacija

Imperij, Zajedničko tržište, Federacija-konfederacija, Politički sustav, Sustav višerazinskog upravljanja s nefiksiranom
organizacijskom strukturom, Politički sustav s fleksibilnim aranžmanima i fluidnim ovlastima , Složen sustav alokacije
moći, ovlasti i resursa na višestrukim razinama pol.organ

32. M.Kasapović-dva modela/konteksta tranzicije:

Stare nacionalne države- problem čiste demokratske tranzicije, pr.Mađarska

- Uobičajeni politički i socijalni konflikti izazvani promjenom sustava

Nove novonastale ili obnovljene nacionalne države- demokratska tranzicija bila najuže

povezana sa secesijom i uspostavom nove države.

-transformirati politički i privredni sustav

-teritorijalno ustrojiti novu političku zajednicu

-refleksija na prirodu i dinamiku unutarnjeg političkog života

-refleksije na prirodu i dinamiku unutarnjeg političkog života

- nacionalna politika ovisna o utjecaju izvanjskih političkih okolnosti i aktera( pitanje

suvereniteta i priznavanja)

-troškovi i rizici su viši i neizvjesniji

-naglašenije etničke napetosti i sukobi te militantni karakter

-etničke manjine se lakše pretvaraju u iredentu države

-etnicifikacija politike novih država

-demokratizacijski potencijal stoga ugroženiji i slabiji

-Veća izglednost autoritarnih rješenja

-Suočene s militantnim sukobima (Hrvatska, BiH)

33. Mistzal-model u odnosu na socijalni pokret i tranziciju:

Pokreti koji su nastali prije sloma komunističkih režima

 Prije izbora djelovali kao masovni nacionalno-oslobodilački pokret

 Nastajali su najčešće neautoritarni stranački sustavi s dominantnom strankom i bez alternativnih politika

Pokretu koji su nastali poslije sloma komunističkih režima

 Fenomen socijalnog protesta pojavili poslije, a ne prije državnog sloma

 Aparati socijalističke države već su bili fragmentirani i pogodni za njezino potpuno onesposobljavanje

 Pr.Hrvatska

34. Vesna Pusić-modeli u odnosu na karakter postranzicijskih vladavina:

Sjeverni model:

1) postojanje organizacijske infrastrukture i solidarnosti

2) razgovori za okruglim stolom s tadašnjim vlastima

3) pitanje ekonomske reforme i pretvorbe vlasništva

4) reforme vladajućih komunističkih partija

Južni model:

1) nisu postojale dugogodišnje alternativne političke elite

2) nije postojao konsenzus o budućem ustroju

3) ponegdje: reformirane komunističke vođe s novim ideologijama i političkim identitetima

4) ponegdje: nove elite

5) naglašenije etnički nacionalizam

6) naglasak na povijesnoj nepravdi, antikomunizam

35. Nejednakost: vertikalna i horizontalna dezintegracija

• Porast socijalnih razlika, raslojavanje, omasovljavanje siromaštva - vertikalna dezintegracija ;

• Porast teritorijalnih razvojnih razlika, provincijalizacija i periferizacija dijela hrvatskog društva – horizontalna
dezintegracija;