OSNOVE RADIJA

- izum telegrafije sredinom 19.stoljeća predstavljao revolucionarnu promjenu (dotad bili

golubovi, glasnici i svjetlosni signali)
- najsnažnije promijenila tisak – telegrafija kao viktorijanski internet omogućila prijenos
vijesti iz Europe u Ameriku u jednom danu
- Novinski izvještaji postali sažetiji, konkretniji i objektivniji zbog plaćanja svake riječi
koja se slala telegrafom
- Izum telefona 30 godina nakon nije doekan s oduševljenjem u Europi (nepristojno)
- Međutim nastaju prvi telefonski servisi (mađarski Telefon Hirmondo) čime se izravno
prenose vijesti i glazba
- U isto vrijeme kad je patentiran telefon osmišljen fonograf
- Fonograf ključan za snimanje i reprodukciju glasa
- Iako zamišljen za poslovne vode, prerastao u moćnu glazbenu industriju
- Fonografski cilindri kao i gramofonske ploče postali nosački govora
- 10 godina nakon otkrića telefona, istraživanja elektromagnetskih valova zaokružena su
radovima HEINRICHA HERTZA
- Marconi 1897. patentirao rezultate na području elektromagnetskih valova
- Javnost Marconija prozvala ocem bežične komunikacije pa i radijskog medija (iako
nijedna od tih tvrdnji nije potpuno točna jer je radijski medij izrastao na zaslugama
brojnih inovatora, radioamatera i ostalih), ali najzaslužniji Tesla i Marconi
- Telegrafija, telefonija i wireless predstavljali ključnu tehničku i tehnološku podlogu za
uspostavu prvog elektroničkog medija

1. ŽIČANA KOMUNIKACIJA

- Konkretniji napredak oko istraživanja elektriciteta je učinjen krajem 17. stoljeća kad je
Alessandro Volta osmislio prabateriju (kasniji izumi dokazali postojanje snažne veze
između elektriciteta i pojave magnetizma) – početak događaja koji su vodili do uspostave
prvog komunikacijskog kanala na daljinu, telegrafa
- Ključna karakteristika telegrafa – revolucionarna brzina slanja i primanja poruka na
daljinu

1
- Postojala univerzalnost kodova koja je globalizirala komunikaciju koja se sad mogla
odvijati bez obzira na jezične barijere
- Charles Whitestone i William Cooke su 1837. patentirali svoj prvi telegraf (različit od
Morseova), čijim su se uslugama u početku koristile tek pojedine banke i investicijske
tvrtke
- Telegrafija izravno utjecala i na nastanak i razvoj profesionalnih tvrtki za prikupljanje i
distribuciju vijesti, novinskih agencija
- Najstariju novinsku praagenciju otvorio 1835. Charles Louis Havas u Parizu (Agencija
Havas) – u njoj sam Havas prevodio vijesti iz inozemstva za potrebe političara, poslovnih
ljudi, bankara i novinskih kuća
- U New Yorku 1846. utemeljen Associated Press, aa Bernhard Wolff, bivši Havasov
zaposlenik, u Berlinu 1849. pokrenuo Wolffs Telegraphiscges Buareau (WTB)
- Reuters 1851. otvorio londonski ured, nudeći uslugu poslovnih i općih vijesti (usmjerio se
na informacije iz poslovnih krugova, financijere i bankare i to je dugi niz godina bio
ključan izvor zarade njegove agencije (uspjeh doživio viješću o smrti Lincolna)
- Dnevne novine su odjednom mogle objavljivati nove vijesti, stare jedan dan (golem
iskorak, prije se čekalo danima, nekad i mjesecima) – pojma krajnjeg roka (deadline)
počinje dobivati puni smisao ( brodovi iz Amerike dočekivani prije uplovljavanja, ususret
bi im krenuo mali i brzi brod kojem bi bacali novinske materijale zaštićene folijom, osoba
na brodiću bi pokupila paket i brzo otišla u ured da bi poslala vijest)
- Stil pisanja morao biti sažet, jasan i izravan, bez komentara ili uvoda – nepristranost
- Status izumitelja telegrafa pripao Morseu koji je 1840. patentirao telegraf

1.1. TELEGRAF

- Samuel Finley Morse – privlačilo ga slikarstvo i elektromagnetizam

- suradnik mu bio Alfred Vail
- Morseova abeceda – signal SOS 1906. ušao u međunarodnu uporabu kao poziv za pomoć
(sastojao se od tri točke, tri crtice i tri točke bez razmaka)
- Prva demonstracija rada telegrafa se izvela 1838., a patent je prijavljen 1840., što je
rezultiralo borbama i sudskim raspravama o autorstvu
- Utrka o prijavama raznih patenata traje od 1790. kad je usvojen Zakon u autorskim
pravima u Americi (Patent Act), koji je nalagao svima da donesu svoj izum u Patentni
ured s dokumentacijom i crtežima kako bi dobio zaštitu

2
- 1843. Morse dobio državnu novčanu potporu za eksperimentalnu liniju između
Washingotna i Baltimorea – prvu poruku poslao 1844. iz Washingtona, glasila je Što
bijaše Božje djelo? (poruku dočekao Vail i uzvratio je kako bi dokazao da je uspješno
stigla)
- Država nije bila zainteresirana za ulaganja u telegrafiju pa je to prepušteno privatnoj
inicijativi i poslovnim ljudima
- Uoči Građanskog rata 1861. šest je velikih kompanija vladalo telegrafijom u Americi
- U Engleskoj su telegrafske usluge bile na početku dostupne samo poslovnim ljudima,
najveća telegrafska tvrtka bila Electric Telegraph Company
- Velik uspjeh povezivanje Britanskog Carstva s Indijom 1865.
- Prvi podmorski kabel položen 1851. (povezivanje Engleske i Francuske), nakon toga
1858. američko – engleska tvrtka Atlantic Telegraph Co položila prvi atlantski kabel, ali
su kvarovi bili česti pa je drugi kabel uspješno položen 1866.
- 1865. osnovan International Telegraph Union (ITU), telegrafski savez 20 europskih
država zadužen za međunarodne dogovore, pravila i brigu o tehničkim poteškoćama
- Prvi Telegrafski zakon (Telegraph Act) usvojen je 1868. (dopuna 1869.) i državu je
imenovao novim i jedinim vlasnikom telegrafije u Velikoj Britaniji, nominalni nositelj
budućeg razvoja postaje Postmaster General (Državna pošta)
- Najviše je telegrafskih ureda imala Švicarska, zatim Engleska, Njemačka, Francuska...

1.2. TELEFON

- Alexander Graham Bell – umjesto Morseovih kodova Bell žicama želio slati glas,
suradnik mu postao Thomas Watson
- 1876. izgovorio prvu rečenicu u pratelefon – Gospodine Watson, dođite, trebam Vas
- Patent telefona odobren i zaštićen 7. ožujka 1876. godine – prvi put su se ljudi mogli uti
unatoč velikim udaljenostima
- Telefon u početku doživljen kao nepristojan uređaj koji je remetio privatnost domova
- 1876. U Bostonu ispred zgrade Američke akademije znanosti uspješno izvršena prva
javna promocija telefona, a nakon toga predstavljanje izuma na Međunarodnoj izložbi u
Philadelphiji, što nije izazvalo zanimanje
- Bell 1877. osnovao tvrtku American Bell Telephone Co i počeo telefonski biznis (prve
linije za imućne ljude)

3
- 1885. u New Yorku utemeljena AT&& American Telephone & Telegraph kao sljedbenik
prve tvrtke (bio najutjecajniji)
- Početkom 20. stoljeća otvoren bežični komunikacijski signal
- 1915. su uspostavljene telefonske veze između Amerike i Europe
- Pet godina nakon patentiranja telefon je bio najveća atrakcija Međunarodne izložbe u
Parizu 1881. – demonstraciju njegovih mogućnosti predstavljao izravan prijenos iz
Pariške opere sustavom koji je bio nazvan teatrofon (ideja realizirana zahvaljujući
Clementu Aderu)
- Postojale su neke zapreke kod prihvaćanja telefona: cijena, napad na privatnost,
- Najvie telefonskih linija imala Švedska
- Umjesto stvarne namjene telefonu dodijeljena drukčija uloga, pojavljuje se kao posrednik
u distribuciji informativnih i zabavnih sadržaja
- Krajem 19. stoljeća ustanovljene su prve službe koje su prenosile dnevne aktualnosti i
glazbu

1.2.1. TELEFONSKI SERVISI

- 1884. londonska tvrtka National Telephone ponudila pretplatnicima dopunsku uslugu, a

riječ je bila o servisu nazvanom elektrofon preko kojeg se mogla slušati glazba, nedjeljom
se ponuda nadopunjavala prijenosom vjerskih obreda
- Kontakt se uspostavljao preko službenika na telefonskoj centrali koji je prema želji
uspostavljao telefonsku vezu ili pretplatnika uključivao u program telefonskog servisa
- Časopis Electrician donio vijest o kraljici Viktoriji koja je prvi put koristila elektrofon
kako bi slušala nastup dječačkih zborova u Kraljevskom kazalištu u Londonu
- Elektrofon se u Engleskoj održao do 1926., ali je kao i većina drugih sličnih servisa
postao nepotreban pojavom radija kao masovnog medija
- Telefonski servis Teatrofon uspostavljen u Parizu 1890. godine, a uslugu ponudila
istoimena tvrtka Compagnie du Theatrophone – teatrofoni se uključivali ubacivanjem
novčića od 50 centi, dovoljnim za nekoliko minuta slušanja – tvrtka zatvorena 1932.
- Najduži fonoservis koji se održao u Europi bio je mađarskog izumitelja Tivadara Puskasa
koji je 1893. pokrenuo Telefon Hirmondo ( u Pešti) – sustav se temeljio na posebnim
telefonskim linijama izdvojenim iz sustava ''obične'' telefonije – to je bila u potpunosti
privatna investicija

4
- Održao se 50 godina, počinjao s radom u 9 ujutro i trajao do navečer, informativni
sadržaji
- Teme iz politike, gospodarstva, kulture, sporta...i između muzika
- 1920. dobili su pravo da uvedu 1. radijski program u Mađarskoj koji se počeo emitirati
1.12. 1925., a telefonski servis nije prestajao s radom
- Italija: Luigi Ranieri utemeljio prvi talijanski telefonski servis 1910. u Rimu – L'Araldo
Telefonico – 1914. mu je oduzeta licenca, a u Prvom svjetskom ratu uništen sustav žica,
ali je 1918. ustanovljen sličan servis pod nazivom Fonogiornale u Milanu.
- AMERIKA: 1909. prvi telefonski servis u Delawareu pod nazivom Tel-musici (glazbena
ponuda)
- Licencija Telefona Hirmondo otkupljena za američko tržište 1911.
- U Americi telefonski servisi nisu uspjeli zbog fonografa koji se namjetnuo kao kućni
uređaj za reprodukciju glazbe (bio dostupan i prosječnim kućanstvima zbog različitih
modela i cijena i reprodukciju su mogli svi slušati, a ne samo jedna osoba preko slušalica)

2. SNIMANJE I REPRODUKCIJA ZVUKA

- krajem 19. stoljeća traganje za načinima bilježenja i reprodukcije snimljenog zvuka

dobilo zamaha zbog fonografa
- akustika se proučavala u kazalištima, postala imperativ sakralne i kazališne arhitekture
- prvi zapis o pohrani zvuka nalazimo u 1 od 20 knjiga iz ciklusa La Magia Naturale
istraživača Giovana Battiste Della Porte iz 1600. (pohrana zvučne poruke u dobro
zatvorenu cijev, momentom otvaranja primatelj bi čuo poruku
- 1800. Thomas Young dao prvi grafički prikaz zvučnih vibracija bez mogućnosti
reprodukcije (vibrograf)
- U 18. stoljeću nastaju prve glazbene kutije – uređaji koji su reproducirali glazbeni zapis
na temelju satnih mehanizama
- Nosač zvuka je bio cilindar ili ploča s urezima ili ispupčenjima
- Kad se vrtila ručka zapis bi se pokretao
- U 19. stoljeću na temeljima mehanike nastavljeni su eksperimenti
- Posebno se istaknuo Charles Wheatstone koji je proučavao akustiku i komunikaciju i
Herman von Helmholtz (oftamoloskop – uređaj za ispitivanje ljudskog oka), Hertz je bio
njegov učenik

5
- Pravi izazov bio je bilježenje i reprodukcija ljudskog glasa – pomaka do fonografa nije
bilo
- Leon Scott De Martinvile – 1857. osmislio fonoautograf
- 1865. Fenby patentirao fonograf koji nije proradio
- Francuz Cros izumio paleofon – slično kao fonoautograf, ali umjesto zacrnjenog cilindra
nosač zvuka metalna ploča – riječ je o istom izumu na kojem je istovremeno radio Edison

2.1. FONOGRAF

- 1877. Thomas Alva Edison prvi put u povijesti je uspio reproducirati tonski zapis
ljudskog glasa
- TVORNICA IZUMA: u Menlo Parku (New Jersey) – prvi istraživački centar koji je
udomljavao brojne istraživače i njihove obitelji
- Njegov fonograf slično osmišljen kao fonoautograf
- Na jednoj strani imao otvor za ulaz govora koji je na drugom kraju imao titrajuću
membranu spojenu na elastično pero, nosač zvuka bio cilindar omotan kositrenom
folijom, s ručkom za vrtnju
- Testirajući uređaj, Edison u otvor za govor izgovorio tekst dječje pjesmice Imala Marija
malo janje – 1927. na pedesetoj godišnjici proslave pronalaska fonografa Edison ponovio
ukupan postupak snimanja s istim tekstom
- 1877. fonograf prikazan u društvu Scientific American – privukao veliku pozornost
javnosti, potvrdu o patentu dobio 1878., ali patent bio loše predstavljen i opisan pa imao
problema u zaštiti patentnih prava
- Neke od osobina fonografa koje je Edison ponudio: učenje jezika i izgovora, reprodukcija
glazbe, snimanje zadnjih riječi umiruće osobe, glazbene kutije i igračke, snimanje
telefonskih poruka....
- Cilindri su bili u uprabi od 1877. do 1927. (razlikovao se samo materijal od kojih su bili
napravljeni)
- Najveći problem je bio materijal za izradu nosača zvuka - folije su bile loše pa su cilindri
s tonskim zapisima mogli biti odslušani svega dva do tri puta i nakon toga bi tonski zapis
postao nečitak
- Bell i Tainter 1881. umjesto folije koristili premaz od karnauba voska – dugotrajniji, a
kasnije Tainter dodao smjesi i ozokerit, vrstu zemnog voska

6
- Oni su pohranili svoj grafofon s voštanim cilindrom na avan, a tonski zapis je glasio: Ja
sam grafofon, a moja mama je fonograf, kutija je predana na čuvanje 1881. i mogla se
otvorit samo uz prisustvo obojice izumitelja.
- Patent za grafofon odobren 1886.
- Edison 1888. dovršio savršeni fonograf, upotrijebio bijele cilindre (pčelinji vosak, novi
cilindri postali standard tog vremena) – do dvije minute tonskog zapisa
- Upotrijebljena cik cak tehnologija umjesto vertikalne gore dolje – širi spektra tonova i
bolja reprodukcija
- 1895. cilindri postaju smeđi pa crni – bolja kvaliteta snimke, ali ne i trajanje
- Edison je fonograf vidio kao uredski stroj, a Edward Easton za zabavu
- 40ih i 50ih godina popularan džuboks – 1888. Charles Adams Randell patentirao
mehanizam koji je ubacivanjem novčića mogao pokrenuti fonografski valjak –
automatski parfalon – no Randall ga nije dovršio, učinila su to dvojica Amerikanaca...
- Louis Glass i William Arnold 1889. patentirali vlastiti stroj na novčić (prvi postavljen u
San Franciscu)
- Pada mu popularnost zbog slušalica i samo jedne pjesme koja se mogla slušati
- Najveći problem tog vremena snimanje – ulogu mikrofona imale velike stožaste trube
koje su hvatale zvuk i prenosile ga na cilindre – snimanja trajala satima, uz neprestano
ponavljanje istih tekstova, pjesama i izvedbi – svaki tonski zapis bio original
- Među tekstovima koji su bili pogodni za snimanje – govor Abrahama Lincolna 1863. na
komemoraciji poginulima u Bitki kod Gertysburga – bio poznat i dovoljno kratak
- Drugi poznati govor William Mckinley (američki predsjednik)
- Potreba za govornicima (dobar, snažan i ugodan glas da bude razumljiv)
- Poznati i radijski skečevi – grubo ismijavanje karakteristika pojedinih grupa ili njihovih
tipičnih predstavnika
- Snimanje glazbenih sadržaja bilo zahtjevan posao zbog usklađivanja instrumenata i
pjevača, a i tehnologija nije mogla pratiti raspon pjevačeva glasa
- THE BIG THREE: tri najveće kompanije koje su dominirale američki i europskim
tržištem – National Phonogragh Company (Edison), Victor Talking Machine Co. I
Columbia Co
- Sačuvanji pohranjeni cilindri u arhivama
- 1900. Edison razvija tehnologiju cilindara iz kalupa – snimljeni tonski zapis služio je kao
matrica za druge odljeve, od 1 matrice moglo se dobiti i do 150 cilindara
- Slušanje fonografa u tom es periodu širi u gotovo sva kućanstva

7
- Javlja se ideja promocije političara i političkih stranaka
- 1896. 5 predsjedničkih kandidata (SAD) snimili govore, ali zapisi nisu sauvani
- Kampanja iz 1900. – označila novu vrstu političke komunikacije
- Theodore Roosvelt – medijski predsjednik – nijedan komercijalni tonski zapis nije ostao
sačuvan
- Brojni političari nisu htjeli snimati, od 1908. počinju fonografske kampanje koje traju do
1920.

2.1.1. FONOGRAFSKE KAMPANJE

- najveći iskorak napravio William Randolph Hearst – medijski magnat tog vremena koji
se kandidirao za ny guvernera
- predstavio promidžbeni film – filmski zapis od 10 minuta i tonski od 6 minuta – nije
dobro prihvaćen, ali je spot bio uvod za istraživanje zvučnog filma
- kampanja se mogla odvijati i bez kandidata, a tonski se zapis mogao reproducirati bilo
gdje
- njegov protivnik Charles Evan Hughes pobijedio (isto imao originalan pristup)
- tijekom te kampanje organizirana prva fonografska debata – novost političkog
nadmetanja
- u predsjedničkoj utrci 1908. William J. Bryan i William H. Taft – umjesto whiste – stopa(
u kontekstu predizborne kampanje podrazumijevao mala i nevažna mjesta u koja bi
političari došli, održali kratak govor i smjesta odjurili dalje, izvorno postaje na kojima se
brzi vlakovi ne zaustavljaju, snimali svoje govore
- Fonografska debata: prva u Iowi 1908. (oglasio je časopis Edison Phonograph Monthly),
dva fonografa reproducirala govore kandidata
- Politika tako više prodrijela u kućanstva, slušale i žene koje dotad nisu imale pravo glasa
- 1912. Edisonova kompanija snimala samo Roosvelta, a Victor Roosvelta, Tafta i Wilsona
– pobijedio
- Originalnih snimki iz Prvog svjetskog rata ima jako malo – govor generala Pershinga –
1. tonski zapis izravno s bojišta
- Pojavom radija i gramofonske ploče potisnuti cilindri

8
2.2. GRAMOFON

- Emile Berliner – umjesto o cilindrima razmišljao o ploči kao nosaču zvuka

- Krenuo u Crosova istraživanja – lateralni, umjesto vertikalni zapis, 1887. patentirao
staklenu ploču premazanu debelim slojem ćađe u koju je bio urezan tonski zapis
- 1888. javnosti predstavio gramofon u Philadeplhiji – ali nije bio spreman za široku
publiku
- Utemeljio US Gramophone – kompaniju koja je trebala upravljati njegovim patentima
- 1894. osnovao proizvodnju Berliner Gramophone – neuspješno zbog dominacije cilindara
- Uskoro započinje suradnju s Elridgeom R. Johnsonom koji je osmislio motor s
mehanizmom – bolja reprodukcija
- Berliner umjesto ploča od vulkanita počeo proizvoditi ploče od šelaka
- U VB utemeljen UK Gramophone – upravo je tamo naziv uhvatio korijene jer su se u
SAD-u svi uređaji za reprodukciju nazivali fonografima
- 1898. Berliner i njegov brat Joseph osnovali tvornicu DGG u Hannoveru – proizvodnja
ploča
- Tonski zapis je bio na jednoj strani, vrtnja je počinjala iz sredine, spiralno se širila prema
rubu
- 1924. ta tvrtka osnovala Polydor Records kao vlastitu izvoznu liniju
- Početkom 20. stoljeća Ademor Petit – ploču stisnuo u kalup učinjen od 2 matrice, nova je
ploča imala 2 glazbena zapisa
- Victor otkupio autorska prava i 1904. počeo s proizvodnjom dvostranih ploča

2.2.1. GLAZBENA INDUSTRIJA (zbog gramofona)

- 17. stoljeće snažan procvat opere u Rimu i Veneciji

- Javnim izvođenjem prestaje biti privilegija bogatih staleža
- Pjevači – kastrati postaju zvijezde – žene se u to vrijeme ne smiju pojavljivati na
pozornici
- 18. stoljeće afirmacija opere BUFFO – odraz potreba širokih građanskih slojeva
- U Francuskoj se razvijala komična opera, a nakon 1789. popijevke i himne
- Francuska revolucija utjecala je na širenje glazbea

9
- Dolazi do nastanka i jačanja drugih nacionalnih glazbenih škola, osim talijanske,
francuske i njemačke
- Nastaje romantizam – male forme: klavirske minijature, solo pjesme, folklor...
- Talijanska opera doživljava procvat zahvaljujući skladateljima poput Rossinija, Bellinija i
Donizettija koji su uveli operne arije u vrijeme bel canta
- 19. stoljeće obilježeno velikim skladateljima
- NY postaje jednim od središta umjetnika i glazbenika (koncentrirani na području oko 28.
ulice Tin Pan Alley)
- To se razdoblje 19. stoljeća naziva REGTIME – zadržao se do 1920ih
- Razvijala se scena vojnih orkestara – limeni duhački/brass bands ( US Marine Band)
- Mogućnost da se glazba sluša kod kuće bila je unosan posao za 3 najveće kompanije –
Edison Phonograph Co, Columbia i Victor
- Edison početkom 20. stoljeća imao brojne kompanije koje su prodavale i usavršavale
fonografe
- Columbia Phonograph – lokalna kompanija koja se prvo bavila prodajom Edisonovih
proizvoda, a kasnije je nudila glazbene snimke, jezične tečajeve i snimke umjetničkog
zviždanja
- Victor Talking Machine Co – nastala nakon uspješno završenog sudskog procesa u kojem
su Berliner i Johnson dokazali autorstvo nad gramofonom – Berlinerova kompanija 1896.
potpisala ugovor o zastupanju i prodaji gramofona s Seamanom – ugovor ovlastio
Seamana, odnosno njegovu tvrtku National Gramophone, za prodaju gramofona gotovo u
čitavoj Americi. Zauzvrat se obvezao na kontinuirano reklamiranje uređaja pod
Berlinerovim imenom.
- Seaman izigrao ugovor i osnovao tvrtku Zon-O-Phone – tužio Berlinera i Johnsona i
njima zabranjeno korištenje te tehnologije koju im je Seaman ukrao i proglasio svojom
- Berliner odustaje, ali Johnson je pobijedio Seamana u napornom sudskom procesu i
osnovao 1901. Victor Talking Machine
- U Engleskoj se snimtaljeska glazbena scena razvijala pod vodstvom UK Gramopohone
Co i Frederica Gaisberga
- Johnson iz Victora riješio je još jedan tehnički problem – utiskivao je naljepnice na ploču
dok je bila vruća
- U to vrijeme logotipi postaju novim izazovom
- Među najpoznatijim logotipima tog vremena je crtež psiša koji gleda u zvučnik
gramofona (nazvan His master's voice)

10
- UK Gramophone počeo koristiti His master's voice kao zaštitni znak (samo umjesto
fonografa nacrtan gramofon) – cijela je tvrtka prozvana HMV iako nikad službeno nije
preuzela taj naziv
- 1931. s Columbijom ulazi u Electric and Musical Industries – EMI – jednu od najvećih
diskografskih kuća na svijetu
- 1894. braća Pathe osnovala francuski Pathe Records (privukli pozornost Edisonovim
fonografom)
- U Njemačkoj Max Strauss i Heinrich Zunz 1903. osnovali Odeon
- Proizvodili ploče koje su snimali na obje strane, a 1931. i ta tvrtka ulazi u EMI
- U 1. svjetskom ratu glavne teme bile domoljubne i ljubavne (propaganda)
- Golema produkcija u Europi i SAD-u rezultirala tisućama ratnih pjesama
- Da bi se pjesme mogle slušati na bojištima, bio je potreban gramofon u kutiji – za
prijenos
- 1. portabl gramofon osmislila engleska tvrtka Barnett&Sons 1914. (''rovovski
gramofon00 – jer je bio dio vojne opreme na bojištima) – danas ta tvrtka Universal Music
Group ( a 1928. preimenovana u Decca Records)
- Ulaskom u rat i Edisonova kompanija ponudila poseban gramofon za vojsku i mornaricu,
ali je bio težak i velik pa neuspješno
- 1925. predstavljen novi način snimanja – električni
- Tvrtka Automatic Music Instruments Co. 1927. na tržište lansirala stroj koji je u ponudi
imao 20ak ploča – džuboks – pravu slavu postigao nakon 2. svjetskog rata kad je
tehnologija dodatno unaprijeđena

2.3. MAGNETOFON

- Oberlin Smith 1888. objavio članak u časopisu Električni svijet pod nazivom ''Moguće
forme fonografa''
- Valdemar Paulsen – izumitelj pramagnetofona
- On je 1898. na magnetiziranu klavirsku žicu snimio kratke zvučne poruke i patent nazvao
telegrafon
- Njemačka tvrka AEG ponudila magnetofon s najboljim karakteristikama
- Uređaj snimao tonske zapise pomoću metalne magnetizirane žice namotane na cilindar
- Nakon 1. svjetskog rata u Njemačkoj nastavljena istraživanja
- Franz Pfleumer 1928. patentirao zvučni papir

11
- 1935. u suradnji s tvrtkom BASF AEG u Berlinu predstavila magnetofon s oznakom K 1
- Poraće donijelo konačnu afirmaciju magnetnog snimanja

3.BEŽIČNA KOMUNIKACIJA

- znanstvenim metodama Heinrich Hertz 1886. i 1887. dokazao da se elektricitet može

prenositi elektromagnetskim valovima – Hertzovi valovi
- glavni i najjači poticaj usavršavanju bežične komunikacije pružile su mornarice
kolonijalnih sila
- Kraljevska mornarica – Britancima bio naročito važan wireless, htjela već 1900. opremiti
pojedine brodove bežičnim telegrafima (Marconijeva oprema)
- 1868. VB ozakonila državni monopol u žičanoj telegrafiji pa je zakon još vrijedio – sve
bilo državno vlasništvo
- Bežična komunikacija prvi put upotrijebljena u sukobu Britanskog Carstva i Bura
- Marconijev konkurent bila tvrtka Slaby& Arco
- 1903. se spajaju tvtke Slaby&Arco i Siemens&Halsk – nastaje Telefunken ( Njemačka)
- Izvan zbivanja u ratnim mornaricama razvija se i bežična komunikacija
- 1906. u Berlinu održana prva međunarodna radiotelegrafska konferencija koja je okupila
predstavnike 27 država, a usvojena je i prva međunarodna konvencija o tehničkim i
tehnološkim standardima
- U uporabu umjesto bežičnog telegrafa dolazi riječ radio (lat. radiare – zračenje),
Morseova abeceda postala temelj komunikacije, a signal SOS međunarodni poziv a
pomoć, dogovorene su i oznake za države članice te dodatni kodovi za razne poruke –
time postavljen temelj za daljnja unapređenja
- Fleming (dioda) i De Forrest (trioda) zaslužni za razvoj elektroničkih vakuumskih cijevi
- Na Badnjak 1906. u eteru se prvi put pojavio ljudski glas
- U Americi niču prvi radioamaterski klubovi, prvi takav klub osnovan u NY 1909., a dvije
godine poslije u Londonu
- VB 1904. usvojila Zakon o bežičnoj telegrafiji koji je sve vlasnike radiotelegrafskih
uređaja obvezivao na registraciju
- Tragedija Titanica utvrdila važnost wirelessa
- Prvi svjetski rat i strah od špijunaže dovodi do zabrane svih vrsta emitiranja, osim vojnih,
ali unatoč tome, brojni radioamateri su ipak ilegalno emitirali s dobro skrivenih
radiostanica, rabeći kodna imena – praradio pirati

12
- Nakon rata se sve htjelo vratiti u normalnu, ali je vojsci bilo teško prepustiti novostečenu
kontrolu – Amerika želi državnu monopolizaciju radijskih komunikacija – zahtjev
odbijen
- 1925. osnovan IARU – International Amateur Radio Union, a izraz radioamater prvi put
ulazi u američke savezne zakonske odredbe radijskim zakonom iz 1927.
- Marconi se morao maknuti iz svih poslova s vojskom i mornaricom
- 1919. kompaniju predao General Electricu koji postaje dio RCA (Radio Corporation of
America)
- Europske su države zadržale određenu kontrolu nad razvojem radija

3.1 NIKOLA TESLA

- bavio se idejom izmjenične struje, u početku radio za Edison Continental

- Edison ga izigrao i nije mu platio poslove koje je Tesla obavljao za njega
- Osnovao tvrtku Tesla Electric Light & Manufacturing - 1888. održao predavanje koje je
postalo klasikom elektrotehnike( o izmjeničnoj struji)
- Westinghouse otkupio od njega autorska prava na izume u vezi s izmjeničnom strujom za
pola milijuna dolara, ali bi više zaradio od uvođenja sustava izmjenične struje – počinje
bitka između Edisona i Westinghousea – rat struja – Tesla se našao između dvije vatre
- U Chicagu je 1893. održana Svjetska izložba elektriciteta, a posebno mjesto dano je
Teslinu sustavu izmjenične struje kojom je osvijetljen cijeli sajam
- Drugi Teslin projekt je bila bežična komunikacija
- Izbio požar u njegovu laboratoriju i ostao bez svega
- Pomoć mu je pružio bankar Adams, ali i to propalo
- Tesla javnosti izgledao kao eksncentričan i lud znanstvenik, nije imao novaca
- U to vrijeme Marconi počinje sa svojim eksperimentima
- Morgan mu ponudio određenu svotu za određeni udio u patentima
- Marconi 1901. poslao slovo s preko Atlantika
- I Morgan se povukao
- Marconi 1909. dobio Nobelovu nagradu za fiziku
- Kandidati za istu nagradu 1915. su bili Tesla i Edison, ali je nisu dobili
- Tesli propadalo sve i našao se bez ičega

13
- 1915. podigao tužbu protiv Marconija, tvrdeći da je bez dozvole iskoristio njegove
patente za bežični prijenos signala, ali se taj proces razvukao jer nije imao novca za
ažuriranje procesa
- 1944. nepravda dijelom ispravljena jer je sudskom odlukom 15 Marconijevih radijskih
patenata proglašeno nedovoljno istraženima – posthumano priznanje Nikoli Tesli, ali
zakašnjelo jer je već bilo rašireno mišljenje da je Marconi prvi i jedini izumitelj radija
- Tesla 1916. objavio bankrot, dobio nagradu koja je nosila ime ''Thomas Alva Edison'',
1894. mu Columbia College i Yale dodijelili počasni doktorat
- 1928. mu odobren (ujedno i zadnji) patent za letjelicu koja je mogla slijetati i uzlijetati
okomito
- Umro je 1943. godine, iza sebe ostavio 221 patent

1.2. MARCHESE GUGLIELMO MARCONI

- bio bogat
- 1895. uspio poslati jasan Morseov signal s tavana do prizemlja i nakon toga ga odlučio
testirati na većim udaljenostima – signal je putovao bez gubljenja snage
- 27. srpnja1896. signal je emitiran s krova glavne pošte u Londonu prema zgradi na oko
dva kilometra udaljenosti i taj se dan smatra službenim početkom bežične komunikacije,
potvrda o patentu stigla 1897.
- Mnogi smatrali da se Marconi okoristio tuđim rezultatima
- 27. ožujka 1899. bežični signal je premostio kanal La Manche
- 1899. otvara Marconi Wireless Telegraph Co u Americi
- 1901. poslao slovo s preko Atlantika
- Pravi partner mu je bila mornarica
- Bavio se politikom i tako je izgubio američko tržište u području bežičnih komunikacija i
radioopreme
- 1922. BBC počinje s radom, a 1927.prelazi pod okrilje državnog aparata
- Umro je 1937.

14
 II. RADIO
- Radio nema izumitelja

1. POČECI RADIOFONIJE U SVIJETU

- početkom 20. stoljeća bežična je komunikacija uz vojnu i pomorsku dobila i treću

namjenu
- na Badnju noć 1906. Reginald Aubrey Fessenden je u eter poslao instrumentalnu verziju
pjesme Sveta noć, čitajući pritom kratke biblijske poruke – no to ipak nije bio prvi
radijski program kako ga u nekim tekstovima nazivaju – prvi eterski glazbeni i govorni
sadržaj na svijetu
- pitanje prvog radijskog programa i danas izaziva rasprave
- Baudin i Kittross daju 5 objašnjenja koji moraju biti ispunjeni da bismo govorili o
radijskom programu:
- 1.upotreba radiovalova radi
- 2. emitiranja nekodiranog govora/glazbe imajući pritom
- 3. kontinuitet i raspored emitiranja
- 4. namijenjenog javnosti
- 5. na temelju dozvole državnih organa

- KDKA – američka postaja u Pittsburghu prva ispunila sve postavljene kriterije – 2.

studenog počela emitirati stalni radijski program koji se sastojao od govora i glazbe - iako
je utemeljena zbog komercijalnih razloga, ostaje činjenica da je prva počela s javnim,
kontinuiranim i licenciranim broadcastingom

- Europska radiofonija stasavala sporije (zbog 1. svjetskog rata), ali ipak u razdoblju od
1922. do 1926. većina europskih zemalja započela s emitiranjem prvih radijskih
programa – odmak od američkog modela iskazan ulogom države u dodjeli dozvola za
emitiranje, uvođenjem pretplate i zabranom reklamnih sadržaja (u većini država) te
međunarodnim dogovorom o korištenju frekvencija

- Prvi međunarodni dogovor o podjeli i korištenju frekvencijskog spektra postignut je

1926. u Ženevi

15
- Teško utvrditi koja je zemlja počela s prvim kontinuiranim i licenciranim radijskim
programom u Europi, Briggs i Burke smatraju da je to Nizozemska (1919. postaja PCGE
u Den Haagu), ali taj podatak ne nalazimo kod drugih autora

- Marconijevi eksperimenti s emitiranjem glazbe i govora počeli 1920.

- FRANCUSKA – privatna postaja Radiola 1922. – preimenovala se u Radio Pariz i ostala

u privatnim rukama do 1934. kad je podržavljena

- NJEMAČKA: Radio Berlin – 1923.

- DANSKA, FINSKA, ŠVEDSKA – 1922., 1923. i 1924.

- ŠPANJOLSKA – 1923. Radio Iberica (Madrid) – početak javnog radijskog servisa u

Španjolskoj 1937. kad počinje Radio Nacional de Espana

- Osnovna pitanja u prvim godinama radijskog medija: a) čemu služe radijski programi
b) kojoj se publici obraćaju c) tko treba platiti emitiranje?

- Odgovori na ta pitanja nisu jednostavna jer je postojao američki i europski model

- AMERIČKI MODEL: Amerika svoje komunikacijske resurse predala u privatne ruke pa

su žičane komunikacije razvijane u kompanijama koje nisu bile državno vlasništvo.
Unatoč nastojanjima vojske i mornarice da wireless zadrže za sebe i time spriječe ulazak
privatnog kapitala u to tehnološko čudo, na kraju se bežična komunikacija ipak našla na
tržištu

- EUROPSKI MODEL: privatni investicijski pothvati započeli većinu europskih

nacionalnih radiofonija, prva emitiranja i svi troškovi prepušteni privatnoj inicijativi, ali
uz potpuni oprez jer su državne vlasti zadržale nadzor i dodjelu dozvola za emitiranje.
Uspjeh i utjecaj radija su opravdali taj oprez – radiofonija je bila moćan i važan resurs pa
su radio programi podržavljeni

16
- Razlike modela objašnjavaju se: a) veličinom državnog teritorija b) distribucijom
populacije c) jezičnom homogenošću (golemi američki teritorij bio prevelik zalogaj za
državnu intervenciju u wirelessu, što nije bio slučaj s europskim državama – manji
teritoriji, šarolikost jezika, ratno iskustvo – nametnuli stroge kriterije) d) procjenu
mogućeg utjecaja radijskog medija

- Do sredina tridesetih godina 20. stoljeća podržavljena je većina europskih radiofonija,

uvedena je pretplata, a reklamni sadržaji su zabranjeni ili ograničeni
- Najviše radijskih prijemnika u Danskoj
- Glavninu programa činila glazba, a od informativnih sadržaja najvažniji bili financijski,
sportski i vremenski izvještaji
- Posebnost je činila igrana radijska produkcija (adaptacije poznatih drama i romana),
programski se sadržaj najbrže razvijao (komedije, trileri, skečevi, emisije za djecu,
sapunice...)
- Najoštrija razlika između američke i engleske radiofonije su bili komercijalni sadržaji
koji su preplavili Ameriku, dok je većina europskih država zabranila oglašavanje na
radiju
- Radijsko novinarstvo se odvijalo sporo – oslanjajući se na tisak

1.1. RANA AMERIČKA RADIOFONIJA

- zakuhtavale se 'lude 20e' koje su donijele promjene u svim aspektima društva

- američka vosjak i mornarica nisu više bile raspoložene za nastavak suradnje s
Marconijem – s jedne strane zbog Marconijevog sudjelovanja u politici, s druge strane
zbog rata
- mornarica nije uspjela zadržati wireless za sebe
- Radio Corporation of America (RCA) osnovan 1919. – tvrtka zamišljena kao rješenje radi
preuzimanja ukupnih Marconijevih poslova s vojskom i mornaricom, a opet tržišno
pozicionirana i orijentirana na zaradu i daljnji razvoj radijske opreme – osnovala je
država u dogovoru s General Electricom
- Tvrtku dugo godina vodio David Sarnoff
- On je 1915. predstavio ideju radijske glazbene kutije, uređaja koji bi mogao, bez žica,
dovesti govorne i glazbene sadržaje u svaku kuću

17
- Marconi se povukao prodajom svoje kompanije General Electricu
- Westinghouse Electric je prva američka tvrtka koja je utemeljila i pustila u rad radijsku
postaju pod oznakom KDKA – Frank Conrad radio za Westinghousea i dobio je 1916.
dozvolu za emitiranje (bavio se radioamaterizmom), emitirao je ''program'' – sadržaji
najčešće glazba, ali je bilo o govornih sadržaja poput sportskih rezultata, posuđivao je
ploče iz trgovina i zauzvrat ih reklamirao – osmislio riječ broadcast
- 1920. u lokalnim novinama objavio oglas koji je najavljivao subotnji klavirski koncert na
frekvenciji ''broadcasta 8XK'' – i to je privuklo pozornost stanovnika – Westinghouse u
tome vidio priliku da zaradi na radijskoj opremi i tražili službenu dozvolu za emitiranje u
2. studenog počela s radom postaja oznake KDKA, a taj se dan neslužbeno uzima kao
početak svjetske radiofonije – postaja počela emitiranje objavom rezultata upravo
završenih izbora za novog američkog predsjednika
- Emitiranje vodila grupa entuzijasta, a vijesti uzimali od Pitsburgh Posta
- U Americi 1923. emitiralo oko 600 radijskih postaja, a najčešće su bile u vlasništvu
General Electric, RCA i Westinghouse (čak 64% radijskih postaja u njihovom
vlasništvu), a njih je podupirao i AT&T
- Razvoj radija izazvao i sukobe među konkurentima, traži se uvođenje reda
- Ministarstvo trgovine je prvim radijskim zakonom 1912. (Radio Act) dobilo nadležnost
nad izdavanjem dozvola za radioamaterske stanice, ali ono nije imalo pravnih osnova da
odbije zahtjev za dodjelu frekvencija, a kamoli da ga oduzme
- Edwin Armstrong izumio vakuumsku cijev umjesto prijašnjeg kristalnog seta čime
počinje proizvodnja prijemnika s ugrađenim zvučnicima
- Herbert Hoover, tadašnji ministar trgovine, je 1922. sazvao Prvu radijsku konferenciju –
želio potaknuti predstavnike iz svih aspekata radijskog posla (i državnog i privatnog
sektora) na suradnju da se uvede red, zalagao se za javni interes – konferencija nije bila
naročito uspješna
- Velikim korporacijama odgovarala komercijalna uloga radija zbog zarade
- Američka radiofonija bila u kaosu
- 1925. najbronija konferencija
- 1927. novi radijski zakon (Federal Radio Act) – radio treba promovirati javni interes,
služiti zajednici na pogodan i koristan način, sloboda govora ograničena (bez
nepristojnosti, vulgarizma), a radio je prepušten FRC – Saveznoj komisiji za radio
- 1934. preimenovan u FCC – Federal Communications Commission
- Krajem 20ih dolazi do prvih okrupnjavanja

18
- 1. radijska mreža je bila National Broadcasting Company (NBC) utemeljena 1926.
(utemeljili su je General Electric, Westinghouse i RCA
- Sljedeća mređa Columbia Broadcasting System (CBS) 1928.
- Treća snažna američka mređa bila je Mutual Broadcasting System (MBS) 1934.
- NBC 30ih podijeljen na dvije mreže plavu i crvenu (iz plave se kasnije razvija ABC)

1.2. RANA BRITANSKA RADIOFONIJA

- razvijala se sporo zahvaljujući privatnim investicijama, a i bilo je to vrijeme poraća
- Država kontrolirala sve električne i bežične komunikacijske kanale
- Jedan od prvih pokušaja emitiranja – Marconi 1922. postaja 2MT
- 2LO eksperimentalna postaja 2LO – Marconi, dobila dozvolu za emitiranje
- Situacija s radiofonijom se mijenjala i britanska pošta je hitno morala razmisliti o njenoj
budućnosti
- 1922. osnovan BBC – velika šestorka – Marconi wireless, GE; Radio Communications,
Metropolitan Vickers, Western Electric i British Thompson – Houston
- Program se trebao financirati na temelju postotka iz ukupne prodaje radijskih prijamnika i
taksom za slušanje
- Prvo emitiranje 14. studenog 1922., a 18. siječnja 1923. dozvola za emitiranje
- Obzirom da su jako malo zarađivali, 1923. osnovana Sykesova komisija koja je trebala to
riješiti i njihova preporuka je bila uvođenje mjesečne pretplate
- 1923. direktor BBC-a postaje John Reith – ključni kriteriji za njega bili ozbiljnost,
strogost i preciznost – radio trebao imati prosvjetiteljsku ulogu (model koji Briggs i
Burke nazivaju reitovskim, bez komercijalnih i političkih utjecaja)
- Nakladnici novina smatrali štetnim BBC vijesti u 18.00 pa se bunili protiv njih, ali su one
bile samo premještene u 19.00
- BBC list Radio Times počeo izlaziti 1923. jer nakladnici nisu htjeli objavljivati dnevni
raspored emitiranja
- Osnovana Crawfordova komisija (zbog uznemirujućih vijesti o kaosu u Americi, da se
zna red) izložila 1926. zaključak da BBC mora postati javni servis kako bi zaštitio
nacionalne interese
- U sastav nove javne mreže ušlo i devet regionalnih postaja nadziranih iz Londona
- 1926. za vrijeme veliko štrajka u rudniku, Reith prvi put šalje reportere na teren –
naglašava važnost nepristranog izvještavanja

19
- Churchill smatrao da BBC mora poduprijeti stavove i mišljenja aktualne politike, ali
Reith odbija popuštanje utjecajima
- 1927. BBC postaje državni servis dokumentom Kraljevska povelja (na idućih 10 godina)
- Osnovan Odbor guvernera – 20 članova koji su trebali štititi javni interes
- Osim vijesti uvedeni su sadržaji poput sportskih prijenosa
- 1927. BBC osmislio reportersku kućicu na sportskim događajima
- 1928. smio izvještavati o političkim, gospodarskim i vjerskim kontroverzama pod
uvjetom da ih ne komentira
- Reith bio konzervativac, odbijao nove sadržaje, nije dopuštao sapunice
- Prva konkurencija su bile postaje koje nisu bile u VB, ali njihove frekvencije su dopirale
do Otoka (IBC – International Broadcasting Company – Leonard Plugge pokrenuo 1931.)
- Riječ je bila o zakupu postojećih europskih stanica koje su se mogle čuti u VB
- Tih se godina pojavio i Radio Luskemburg koji se probio u VB i zapanjio slušatelje
- Slušatelji BBC.a željeli su moderniji i drukčiji koncept BBC-a
- Reith 1938. odlazi sa svoje pozicije i iz BBC-a

2.RANA HRVATSKA RADIOFONIJA

- tada postojala Kraljevina SHS i prilike za nastanak radijske postaje nisu bile povoljne
(velikosrpska težnja)
- 1923. usvojen Pravilnik o privatnim radiotelegrafsko – telefonskim prijamnim aparatima
– prvi službeni dokument kojim je dr
- Avala nastojala uspostaviti nadzor nad zbivanjima u eteru (vlast mogla u svakom trenutku
oduzeti dozvolu bez objašnjenja ili govorenja razloga)
- 15.travnja 1924. osnovan Radioklub Zagreb, za predsjednika odabran Oton Kučera, tajnik
Dušan Maruzzi
- 19. travnja 1924. objavljen prvi broj časopisa Radio šport
- 1924. usvojen i sljedeći pravilnik – Pravilnik o privatnim radiotelegrafskim i telefonskim
aparatima, podjednako restriktivan kao i prethodni
- Pravilnik je prvi put dotadašnju taksu za radijske prijamnika nazvao pretplatom
- 1925. osnovan Savez radioamatera SHS, za predsjednika odabran Velimir Stiasny, a za
tajnika dr. Ivo Stern

20
2.1. RADIO ZAGREB

- nakon posjeta Beču Stern je odlučio pokrenuti radio stanicu na Markovom trgu . prostor
radioamaterskog kluba – 1924. upućena molba za dodjelu dozvole (potpisali ju Oton
Kučera i Dušan Maruzzi) i tek 1925. nakon osnivanja nove vlade odobreno
- prema tom tekstu Radio Zagreb trebao emitirati vijesti, izvještaje o vremenu, gospodarske
vijesti, glazbu i sve druge sadržaje koji su za cilj imali širiti znanost, umjetnost i zabavu,
TEMELJ PRIHODA ČINILA JE PRETPLATA
- 1926. dobili odobrenje za osnivanje društva Radio Zagreb d.d.
- Pokrenut i prvi službeni list Radio Zagreba Radio glasnik (1926.), nakon dva mjeseca
postao Radio vjesnik – redovito objavljivao do 1928.
- Radio Zagreb bio u privatnim rukama, u vlasništvu Radio Zagreb d.d.
- Iako su eksperimentalna emitiranja obavljena u Beogradu, Radio Zagreb bila je prva
postaja sa službenom licencom
- 15.5. 1926. Radio Zagreb počinje s emitiranjem u 20.30 h
- Program počeo himnom Lijepa naša, a najavu pročitala Božena Begović (program je
morao trajati najmanje 90 minuta dnevno)
- Radio Zagreb ubrzo počeo i s uspješnim prijenosima koncerata
- Najslabiji dio programa bile su informativne emisije, odnosno vijesti koje su jednostavno
prepisivane iz dnevnog tiska – tako je Radio Zagreb dugo vremena objavljivao već
objavljeno i samim time bio na samom začelju aktualnih događaja
- Dobro se pazilo što se emitira, vjerojatno je Ivo Stern izbjegavao politizaciju u programu
- Prva radiodrama Vatra izvedena je 1927. godine – autor Ivo Sanjić
- Sljedeće godine Radio Zagreb počeo prenositi i svečane mise iz Markove crkve u
Zagrebu
- Glazbeni sadržaji
- 1927. prvi sporski prijenos utakmice Građanski – HAŠK, s igrališta Građanskog u
Zagrebu
- Radijski se program najviše slušao preko slupalica
- U Zagrebu 20ih godina radijska groznica
- Radijski program se kod nas sporo komercijalizirao
- Prva radijska reklama se spominje u Radio vjesniku 1926. kao dio nepotpisanog izvješća
o jednomjesečnom radu Radio Zagreba

21
- Pozivi za ''govorenu reklamu za radiostanicu'' počeli su se objavljivati u Radio vjesniku
1926. (čitanje oglasne poruke pred mikrofonom) – govorene reklame donosile 31%
zarade
- Programsko izvješće podnio Ivo Stern (pretežito kultura)
- U Hrvatskoj je 1925. utemeljena i prva tvornica za izradu gramofonskih ploča Edison
Bell Penkala – na početku radili samo licencna strana izdanja, a 1927. tvrtka počela sa
snimanjem domaćih izvođača – tvornica je 1937. prestala s proizvodnjom
- Znak Geofizičkog zavoda za točno vrijeme zaštitni je znak Radio Zagreba
- 1928. između predstavnika Radio Zagreba i Ministarstva PT-a (pošt. Telegraf ? )potpisan
je novi Ugovor o koncesiji – snaga odašiljača udvostručena na 700 vati snage
- 1928. Radio Zagreb postao redoviti član Međunarodne unije za radiofoniju – sjedište joj
je bilo u Ženevi
- 1. rujna 1928. počeo s radom Radio Ljubljana
- 24. ožujka 1929. počeo s radom Radio Beograd
- Pojavom novih i snažnih radijskih postaja za Radio Zagreb počinju ozbiljni novčani
problemi
- Osjeća se nedostatak politike u programu Radio Zagreba
- 1930. prvi put se javlja i zajednički program ljubljanskog, beogradskog i zagrebačkog
radija, emisija pod nazivom NACIONALNI SAT
- Unatoč brojnim političkim važnim promjenama Radio Zagreb ostaje apolitičan – ljudi se
žale jer je tako
- 1937. počinje se tiskati novo službeno glasilo Radio Zagreba pod imenom Hrvatski radio
vjesnik – ali nije dugo trajalo (godinu dana)
- 1938. Ivo Stern više nije ravnatelj Radio Zagreba, novi ravnatelj postaje Vojko Shauff
- 1939. sporazum Cvetković – Maček – uspostavljena Banovina Hrvatska
- 1939. donesena Uredba čime su radio stanice Zagreb i Beograd postale državne
- Rješenje o privremenom načinu upravljanja Radio Zagrebom odredilo ga je kao državno
poduzeće koje će početi s radom 1940.
- Ravnatelj postao Vladimir Kovačić
- Pokrenut službeni list Ilustrirani hrvatski list: Radio Zagreb – 1940. – od prvog broja
najavljivao ambiciozne političke, tehničke i programske planove nove uprave
- Unatoč najavama, promjena u programu nije bilo, ali se nabavila nova tehnika i prvo
reportersko vozilo
- 1941. preko Radio Zagreba proglašena uspostava NDH

22
- Dolaskom ustaša na vlast počinje nova faza razvoja hrvatske radiogonije, specifična po
politizaciji i propagandi

3.DRUŠTVENA ULOGA RADIJA

- razvoj rane američke radiofonije poklapa se s razdobljem koje je poznato pod nazivom
''lude dvadesete''
- vrijeme prohibicije (spašavanje američkog stila života)
- jazz, blues, swing (Louis Armstrong, Duke Ellington, Billie Holliday)
- veliki orkestri (big band)
- prioritet zabave u životu pa tako i u radiofoniji
- glazbeni i govorni sadržaji (na informativne sadržaje otpalo samo 12%)
- povezivanje u velike radijske mreže zbog golemog teritorija – tad su se mogli producirati
skupi sadržaji (jedna od povlastica tog povezivanja)
- prvi zvučni film Pjevač jazza – 1927.
- 30ih godina u Americi i prvi automobili opremljeni radijskim uređajima
- Do 1927. američka radiofonija bila potpuno neregulirana
- Izumitelj autoradija William Powell Lear, patent prodao tvrtki Galvin Corporation
- U Europi BBC (nije bilo reklamiranja, sredstva za emitiranje nabavljala se iz pretplate)
- U Europi se 1906. na Prvoj radijskoj frekvenciji raspravljalo o korištenju frekvencije
- 1927. sastanak – donio nove dogovore o podjeli frekvencija na različite resurse
(mornarica, zrakoplovstvo, radio...)
- BBC i američke radio postaje dosta sličnosti – dominantan sadržaj glazba, među
govornim sadržajima najzastupljeniji obrazovni i vijesti te izvještaji s tržišta
- Radio dijelio slušatelje na dvije razine – jednu razinu činila glazba kao manje zahtjevan
sadržaj, a drugu razinu su činili govorni sadržaji koji su zahtijevali koncentraciju
- Bilo je to vrijeme glomaznih i teških prijamnika tzv. Lampaša jer su elektroničke cijevi
(lampe) bile osnovna tehnologija
- Početkom 30ih u Americi nalazimo prve stručne tekstove, radio postaje predmetom
znanstvenih istraživanja
- Zaklada Rockefeller 1937. poduprla novčano prvi znanstveni projekt čiji je cilj bio
istražiti medijski utjecaj pri čemu se posebna pozornost posvećivala radiju – nositelj i

23
 direktor tog projekta Lazarsfeld – u razdoblju od 1940. do 1950. se to analizirao utjecaj
radija na američko društvo, a naročito radijsku publiku
- Tad se nisu snimale i čuvale emisije, nije bilo kvalitetnog materijala za to i nije se
smatralo potrebnim

3.1. GLAZBENI SADRŽAJI

- bili emitirani najčešće izravno iz studija, a ne s gramofonskih ploča zbog loše kvalitete
snimki
- Glazba ''lončanica'' – izravni prijenosi iz plesnih dvorana
- Radio bio konkurencija glazbenoj industriji
- Javlja se sukob između radijskih postaja (NAB) i diskografskih kuća (ASCAP)
- ASCAP - Američko udruženje kompozitora, autora i nakladnika izborio se za autorske
naknade
- Iduće se godine pokazalo kako obje industrije, glazbena i radijska mogu funkcionirati
zajedno, ali su se na meti našli izvođači - produkcijske kuće vezivale pojedine izvođače
pa se pojavljuju agenti koji ugovaraju biznis izvođača na radiju
- Klasična glazba (prve prijenose opera radio KYW, Westinghouseov radio u Chicagu, a
kasnije se to raširilo)

3.2. GOVORNI SADRŽAJI

- govorne reklame – najjednostavnija forma oglašavanja

- radijski medij uskoro pokazao najveću vrlinu – brzinu pa se informiranju dalo prvo
mjesto, osobito u ratnim uvjetima
- govorni sadržaji u Europi se razvijali pod drukčijim okolnostima jer je podržavljenje
većine prvih radijskih postaja rezultiralo kontrolnom ulogom države
- omiljene bile radiodrame

3.2.1. ZABAVNI PROGRAM

- ''Vuk'' – prva drama, 1922. na programu radija WGY – ideja potekla od Edwarda Smitha
- U Britaniji radiodrama bez spontanosti, previše literalan stil, radiodrama poštivala pravila
kazališta i književnosti

24
- Ključni uvjet dobre drame bila njezina radiofoničnost (sluh, glasovi, zvučni efekti) –
mašta
- Radijske postaje imaju rekvizite
- 30ih nastaje radijska sapunica (sapunska opera pri čemu riječ opera ironizira dramske i
melodramske momente sadržaja serijala kojih je bilo u izobilju)
- Naziv sapunica rezultat je izrugivanja tiskovnih novinara novom radijskom žanru koji su
od početka sponzorirale tvrtke koje su proizvodile sredstva za čišćenje u kućanstvu
(različite vrste sapuna) – to nam govori da su sapunice uglavnom bile namijenjene
ženskoj populaciji, osobito kućanicama
- Suvremeni tekstovi o obiteljskim i ljubavnim zapletima, koje su slušatelji mogli pratiti
svakog dana , radnja obilovala emocijama
- Najpoznatija radiodrama Rat svjetova – adaptacija istoimenog romana Georga Wellsa, a
režirao je Orson Welles 31. listopada 1938. (uoči Noći vještica) – izazvala burne reakcije,
ljudi povjerovali da je stvarna
- Radio drama izvedena u New Jerseyu
- Scenarij napisao Howard Koch

3.2.2. INFORMATIVNI PROGRAM

- radio u početku poticao većinom kulturu

- BBC od 1922. imao pravilo sedam sati – ishodile ga ugledne novinske kuće s
obrazloženjem da ako se radiju dopusti emitiranje vijesti prije tog vremena, onda posao
novinara u tisku gubi na važnosti – to se pravilo održalo do 1926. (štrajk u rudniku)
- Informativni sadržaji bili još lošiji u Americi
- Informiranje se svodilo na čitanje vijesti iz tiska
- AP 1922. protestirao zbog korištenja svojih vijesti u radijskim programima, ali ga
američki novinski izdavači tad nisu podržali
- Radio doživljen kao površan medij koji ne može pružiti kvalitetnu informaciju
- Novinska se industrija počela brinuti kad su CBS i NBC objavili rezultate svog
poslovanja
- Radio se usudio ući u teme tiska, izvjestio o otmici sina pilota Lindbergha i rezultate
predsjedničke kampanje Roosevelta i Hoovera – medijski rat
- Odjednom su novine bile te koje prate radio, a ne obrnuto

25
- Radijski nastupi odgovarali Rooseveltu
- AP, United Press i International News Servise bili u vlasništvu nekih od najuglednijih
američkih dnevnika i tjednika – nakon završetka izbora zajednički istupili protiv radijskih
mreža i svakog neovlaštenog korištenja agencijskih izvora – zahtjev za bojkotom radija
proširen na sve članove nacionalnog Udruženja novinskih izdavača (ANPA) koja 1933.
najavljuje prekid svake suradnje s radijskim mrežama
- Mreže se oslonile na vlastite snage
- Roosevelt pripomogao radiju, podigao ga na višu političku razinu
- Roosevelt se oslanjao na radio, ali ga istovremeno snažno kontrolirao
- ¸934. dogovor o osnivanju Press- Radio servisa u New Yorku – Biltmorski dogovor (u
hotelu Biltmore) – agencije su ubuduće trebale opskrbljivati mreže vijestima, svakom ne
dužom od 30 riječi, a emisije su smjele trajati najviše pet minuta, dva puta dnevno
- Uslugu Press – Radio servisa plaćale radijske postaje, emisije vijesti nisu se smjele
emitirati prije 9.30 ujuatro ni prije 21 sat navečer niti imati veze s oglašivačkim
sadržajima, a svaka je emisija morala najaviti i odjaviti izvor emitiranih vijesti –
preuzimanje kontrole nad radijskim inf. Sadržajima
- To sve ponižavajuće za radio jer su umjesto vlastitih izvora morali prihvatiti već
pročišćene vijesti
- Mreže su odlučile osnovati vlastite redakcije i Press – Radio se ubrzo raspao
- Hauptmannovo suđenje (oteo Lindberghova sina) – daje novu funkciju radiju koja biva
prihvaćena
- Radijsko novinarstvo postaje cijenjeno zanimanje
- Umjesto pisanja za oko, pisanje za uho – radijski stil pisanja
- Radio uz zvijezde zabavnih sadržaja dobiva i prve novinarske
- Primirje s tiskom nije dugo trajalo – tisak napada radio i zbog reakcija na dramu Rat
svjetova – ozbiljna optužba jer dovodi u pitanje vjerodostojnost radija
- Jedan od većih problema u rad. Novinarstvu nedostatak uređaja – 1934. na američkom
tržištu prvi model prijenosnog snimača, sličan gramofonu (tvrtka Presto) – tim snimačem
zabilježena tragedija cepelina Hindenburg 1937. – jedna od prvih pravih dokumentarnih
snimki u povijesti radiofonije
- Sredinom 30ih u Njemačkoj prikazan prvi magnetofon – prijenosni magnetofoni kasnije
postali sastavni dio novinarske opreme

26
3.2.3. OGLAŠAVANJE

- radijska reklama u Americi shvaćena kao važan izvor novca – komercijalizacija

- najbolji model oglašavanja ranih godina – sponzorstvo nad emisijama (reklama istaknuta
u imenu emisija Pamolive Hour npr) – neizravno oglašavanje
- reklame, zahvaljujući radiju, oživjele
- radio 1928. postao poželjan za oglašavanje zbog:
a)dometa mreža
b) boljeg signala
c) boljih i jeftinijih prijamnika
d) prvih znanstvenih istraživanja auditorija
e) oglašivača koji su ga prepoznali kao potencijal za oglašavanje
f) zanimanja koje su pokazale vodeće oglašivačke kuće
g) prihvaćanja radija kao oglašivačkog medija u očima javnosti

- reklame još više ulaze u program, radio postaje veliki reklamni prostor, situacija sve gora
jer se počela gubiti granica između reklama i stvarnih sadržaja – vrijeme otvorene i
agresivne reklame
- svima počelo to počinje smetati
- zakonima se pokušava utjecati na oglašavanje, ali to opada jer je proizvodnje pa samim
time i reklama bilo manje

4. POLITIČKA ULOGA RADIJA

- u ranoj fazi politika je bila prisutna kao dio informativnog sadržaja

- 1924. vlasnici AT&T, RCA, Westinghouse i GE dogovorili o svojim pravilima političke
promidžbe – dogovoreno da će radit samo s dvjema najvećim strankama i kao govornike
prihvaćati jedino njihove najistaknutije predstavnike – teme za širu zajednicu, tekstovi
govora na uvid...
- Trebalo biti zanimljivo publici

27
- Radio Act iz 1927. otvara mogućnosti političke promidžbe – reciprot podrazumijevao da
ako radijska postaja prihvati nečije političke nastupe i reklame, onda i svi drugi kandidati
imaju pravo na isti tretman – jednakost postala važan kriterij
- Prva prava predizborna kampanja oja se oslonila na radio bila je kampanja za američkog
predsjednika 1928.
- Talijanska radiofonija – pravi primjer politizacije radijskih sadržaja

4.1. RADIO U ITALIJI

- počinje se razvijati pod okriljem fašizma (Mussolini)

- na početku je bila privatna inicijativa poslovnih ljudi na čemu s Marconijem, ali to
Mussolini nije prihvatio jer nije poznavao radijski medij
- odluku o uspostavi prvog radija donio ondašnji ministar pošta i telegrafa Constanzo
Ciano – podržao par privatnih kompanija
- 1924. u Rimu počinje emitiranje prvog radijskog programa u Italiji
- URI – privatna kompanija koja je dobila koncesiju na šest godina (predsjednik Marchesi),
emitirala program
- 1925. Mussolini prvi put gostovao u radijskom programu
- Kako se stvari mijenjaju, Mussolini uviđa pravu snagu radija i URI mu smeta
- 1927. razvlašten URI i počinje s radom EIAR
- Glavni izvor vijesti bila profašistička Agenzia Stefani
- Država preuzima kontrolu
- 1931. počinje s radom Radio Vatikan – distanciran od režima
- Slušatelji se nisu prijavljivali kako ne bi plaćali pretplatu
- 1933. režim osniva i agenciju Ente Radio Rurale – zadatak uspostaviti radio i u ruralnim
dijelovima Italije, naročito u školama
- 1937. talijanska radiofonija udomljena u Ministarstvu narodne kulture koje je okupljalo
tisak, radio, kazalište i film – raste broj pretplatnika
- 1937. Radio Balilla – prijamnik
- U 2. svjetskom ratu javljaju se ilegalne radio postaje kao što su Radio Italia i Radio
Liberta
- Saveznici preuzimali kontrolu nad radiofonijom na jugu Italije kako se rat bližio kraju
- EIAR 1944. preimenovan u RAI (Radio Audicioni Italiane) te je i dalje upravljao
talijanskom radiofonijom

28
- Pojavom televizije 1954. RAI postaje Radiotelevizione Italiana
- Državni monopol u Italiji se zadržao do 1976. kad je odobreno osnivanje privatnih
komercijalnih radijskih postaja

4.2. RADIO U NJEMAČKOJ

- Njemačka primjer zlouporabe radija

- 1923. i 1924. počinje s radom devet radijskih posaja
- Prva utemeljena u Berlinu 1923.
- Radio morao pošatovati kruta pravila emitiranja koje je propisalo Ministarstvo unutarnjih
poslova
- Jaki nadzor i kontrola, 1925. osnovan RRG – javna kompanija nadležna za nadzor
radijskih postaja u Njemačkoj
- 1932. podržavljene su sve njemačke radijske postaje, osnovana je Državna komisija kao
središnje nadzorno tijelo
- Osnovano Ministarstvo propagande – ministar Goebbels
- Proizvode se jeftiniji prijamnici da ih svi mogu imati
- Odjel za radio u Ministarstvu propagande bio najveći odjel - 26 postaja činilo njemačku
radijsku mrežu, od toga 13 regionalnih
- Odjel slušao i nadzirao strane radijske programe budući da su mnogi Nijemci potajno
slušali strane postaje ( to se kažnjavalo)

4.3. ROOSEVELT: RADIJSKI PREDSJEDNIK

- Franklin Delano Roosevelt prvi uveo radijski medij u politiku poštujući radiofoničnost -
stekao naziv radijskog predsjednika
- 1929. prvi put govorio na WGY (najstarija radijska postaja u NY)
- Tražio povratne informacije (pismo) na njegov nastup – feedback – dvosmjernost
komunikacije
- Ostavljao dojam vođe kojem je stalo do mišljenja malog čovjeka
- Radijskim je medijem prikrivao vlastitu bolest (bio nepokretan)
- 1934. FCC – izvršno tijelo za sve komunikacijske resurse u državi
- Roosevelt promovirao radio u ozbiljan i politički istaknut medij

29
- Razgovori uz kamin (fireside chats), serijal tematskih Rooseveltovih radijskih govora,
bilo ih je 27, prvi emitiran 1933., a zadnji 1944. Naziv fireside chats nastao je naknadno i
ocrtao je ono što je Roosevelt želio postignuti – asocira na ozračje opuštene kućne
atmosfere, povjerljivi prijateljski razgovori, osjećaj intimnosti kao u vlastitom domu
- Koristio ti i mi, umjesto vi ili oni
- Nikad nije držao govore petkom i subotom, većinom nedjeljom i to oko 10 sati kad su
ljudi najopušteniji i kad najviše slušaju radio

4.3.1. RADIJSKE KAMPANJE

- prema Brownu Woodrow Wilson prvi dobio priliku govoriti na radiju 1920. godine
- Prema Craigu, kampanja 1924. bila je tranzicijska
- Oko 1928. – kampanja donosi novitete – umjesto skupog vremena na nekoj od mreža
republikanci su zakupili vrijeme na manjim radijskim postajama. Van mrežnih sustava
- Spot – nova kratka radijska forma koju su počele koristiti stranke – kratke političke
poruke koje su uz glazbu čitane u programu – koriste obje stranke
- Pobjednik kampanje 1928. Herbert Hoover
- 1932. Roosevelt odlučio da će radio biti primaran za komunikaciju sa slušateljima – jedna
od najuspješnijih kampanja u povijesti (prime time večer, jutarnji sadržaji usmjereni
ženskoj populaciji)
- U trećoj kampanji nije nastupao on nego njegova žena Eleanor i gradonačelnik NY
- Roosevelt osvojio i 3. i 4. mandat
- Prema Lazarsfeldu radio i tisak su gotovo podjednako utjecali na političko opredjeljenje
- Radio bio više medij demokrata, a tisak republikanaca

5.RADIO U DRUGOM SVJETSKOM RATU

- Europsku radiofoniju su karakterizirala dva elementa:

a) broj radijskih programa u eteru (izmakao međunarodnom nadzoru i porušio sve prethodne
dogovore, ratno vrijeme u eter uvelo anarhiju)
b) propaganda (bijela – istina – teško očekivati u ratnom razdoblju, siva – točne, ali
selektirane informacije, crna – laži)

30
- CBS 1937. u Londonu osnovao postaju – simbol ratnog izvještavanja iz zaražene Europe
- 1942. s emitiranjem počinje Glas Amerike, prva međunarodna radijska postaja američke
vlade
- 1943. – iz Londona se javio prvi program pod nazivom American Forces Network
(specijalizirani vojni program) – osnovala ga američka vojska
- Japanska propaganda usmjerena na američke vojne snage na Pacifiku, najpoznatiji ženski
glas tog prostora radijska voditeljica po nadimku Tokijska ruža

5.1. NJEMAČKA RATNA RADIOFONIJA

- vodeća radijska osoba i odani Goebbelsov (središnja osoba njemačke propagande)

suradnik bio je Eugen Hadamovsky
- među najvećim zvijezdama njemačkog psihološko g radijskog rata bio William Joyce
poznat pod nadimkom Lord Haw Haw – taj je nadimak neko vrijeme bio opći nadimak za
voditelje njemačke radijske propagande na engleskom jeziku u programu namijenjenom
britanskom auditoriju, osmislio ga je radijski kritičar Daily Timesa kako bi ismijavao i
ublažavao efekte njemačke radijske propagande – budući da je zbog lošeg prijama zvuka
često bilo teško razlikovati tko uopće emitira u eteru, nadimak Lord Haw Haw uskoro je
postao izraz kojim su se označavali svi sumnjivi radijski glasovi – općenito je označavao
nešto ili nekog tko širi neistinu
- druga velika zvijezda Radio Berlina bila Amerikanka Mildred Gillars – Osovina Sally
- jedna od najvećih i najvažnijih Goebbelsovih projekata bilo je jačanje radijske
propagande na stranim jezicima
- Buro Concordia – servis tajnih postaja – umijeće tih postaja sastojalo se u njihovom
lažnom predstavljanju kao postaja pokreta otpora, vješto i uspješno širili dezinformacije
utemeljene na stvarnim podacima koje je pribavljala tajna služba

5.2. BRITANSKA RATNA RADIOFONIJA

- Utility Sets – korisni radio ili radio za građanstvo – proizvod koji su, prema vladinoj
preporuci, ondašnji britanski proizvođači radijske opreme trebaali ponuditi tržištu,
ekvivalent njemačkog ''narodnog prijamnika'' – preporuka sadržavala napomene o

31
 važnosti standardiziranja zamjenskih dijelova kako bi prijamnici u slučaju kvara mogli
lako i brzo biti popravljeni – preporuka ostala na snazi do 1947.
- Na vlast dolazi Churchill
- Tad je ratno izvještavanje bilo teža posao, svi dotadašnji BBC regionalni centri bili
spojeni u jedan program nazvan domaćim servisom (Home Service) – prvi put u svojoj
povijesti BBC odlučio poslušati glas javnosti, slušatelji očekivali točne, brze i jasne
vijesti
- 1943. BBC i MSS Company razvili liniju prijenosnih gramofona – snimača – anzvani
Riverside jer sličili prijenosnim gramofonima koji su se nosili na izlete u prirodu
- Poznat u BBC-u tad Richard Dimbleby
- Poznat i Amerikanac Edward Murrow, u suradnji s još jednim američkim dopisnikom iz
Europe napravio 30-minutni pregled zbivanja u Europi
- Empire Service (1932.)
- BBC se nije upuštao u propagandne ili manipulacijske poteze

5.3. TAJNA RATNA RADIOFONIJA

- postojali su tajni programi koji su bili tajni po svojoj lokaciji i programi koji su bili tajni u
smislu da se nije znalo tko iz emitira
- postojale tajne postaje pokreta otpora i o one koje su organizirane obavještajne službe, a
bili su namijenjeni i civilima i vojsci na zaraćenoj strani
- Buro Concordia – bio u sastavu njemačkog ProMija i objedinjavao aktivnosti vezane uz
osnivanje i rad tajnih radijskih programa – Radio Velebit u Hrvatskoj (ustaška radijska
postaja)
- Britanija 1941. osnovala Political Warfare Executive (PWE) radi kreiranja i širenja crne
propagande – tajni odjel
- Sefton Delmer – osnovao i vodio tajnu operaciju crne radijske propagande (Black
Propaganda Radio) – prvi engleski novinar koji je intervjuirao Hitlera – osmislio emisiju
GSI (1941.) – emisija privukla pozornost jer se 'netko u eteru' počeo razbacivati
kodiranim porukama, glumeći važnu kariku u prijenosu tajnih informacija – kad je
pozornost slušatelja bila privučena, u eteru se javio njemački oficir koji se predstavio kao
Šef i on je naizgled podržavao njemačku Partiju (nikad nije koristio riječ nacizam) i

32
 njihovu ideologiju, ali ih je zapravo u svojim govorancijama potkopavao. Ismijavao,
kritizirao
- 1942. opet preko Delmera, Britanija osnovala službeni njemački program namijenjen
njemačkoj mornarici – Njemački kratkovalni radio Atlantik – Atlantiksender
- Aspidistra – britanski radio prijamnik korišten za crnu propagandu
- Osnovan vojnički radio Calais – U Engleskoj pretvarajući se da je službeni njemački
radio (najjača engleska radio postaja)
- Podatke preuzimali iz njemačkih novina i izvještaja i kombinirali ih s lažima
- Noćni radio 1212 – tajna postaja američke obavještajne službe koja je emitirala iz
Luxemburga
- Britanske su radio stanice na isti način djelovale i prema Italiji – Radio Livorno
predstavljao se kao domoljubna talijanska antifašistička radijska postaja
- Nakon drugog svjetskog rata clandestine radio – politički radijski programi koji su
nastavili tradiciju tajnih postaja (Kuba i Latinska Amerika)

5.4. KRUGOVALNA POSTAJA ZAGREB

- 10.4.1941. preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik objavio uspostavu NDH

- Radio dobiva novi naziv Državna radiopostaja Zagreb – promijenjeno u Državna
krugovalna postaja Zagreb
- Novi službeni list postaje Hrvatski radio list, promijenjen u Hrvatski krugoval
- Program počinjao i završavao himnom
- Jutarnje emitiranje počinjalo je u 6.30 i trajalo je do 9, kasnije do 10.20, podnevno od 12
do 16, a nakon stanke od 1 h nastavljala se od 17 do 22 h
- Odašiljač je 1.1. 1942. pojačan na 10kW pa se i program produžio do 23 sata
- 23.2.1942. prvi je put u eteru bio izravan prijenos zasjedanja Hrvatskog Državnog sabora
- Radio Zg je imao čak 60 000 pretplatnika
- 1941. počelo u Zagrebu probno emitiranje ilegalne partizanske stanice u stanu braće
Engel u Tuškanovoj ulici
- Prvo pravo emitiranje kad je u eter pročitan proglas CK KPH kojim se poziva na ustanak
protiv okupatora
- Ustaštvo
- 1942. u Hrvatskoj proradile i prve lokalne radijske postaje

33
- 1942. utemeljena Državna krugovalna postaja Dubrovnik, a 1943.
- Državi zavod za krugovalnu službu Hrvatski krugoval osnovan 1942. odlukom NDH
(krovna institucija za gradnju, izvedbu, ustrojstvo i vođenje cjelokupne krugovalne službe
u državi)
- Hrvatski krugoval je 1942. postao članom Međunarodne unije za radiofoniju
- Krajem 2. svjetskog rata partizani preuzimaju postaju

6.RADIO U DOBA TELEVIZIJE

- 1929. na Konvenciji radiotehničkih inženjera u Pittsburghu Vladimir Zworykin

predstavio eksperimentalni TV sustav – David Sarnoff mu odmah ponudio šefovsko
mjesto u RCA na tv odjelu
- E.H. Armstrong – osmislio FM (dotad se češće koristilo AM)
- 1939. izravan prijenos otvorenja međunarodne izložbe u NY ''Svijet sutrašnjice'', prijenos
trajao 3ipol sata (NBC, vlasnik RCA)
- Roosevelt prvi predsjednik koji se pojavio pred kamerama – otvorio spomenutu izložbu
- 1953. krunjenje kraljice Elizabete – izravan prijenos (prekretnica)
- Jačanje komercijalizacije u Americi, u Europi države bile prisiljene uz već uspostavljene
javne servise ponuditi javnosti mogućnost uspostave komercijalne radiofonije
- Clandestine radio – ilegalni programi izrazito političkih ciljeva, radijski valovi
predstavljali slobodne kanale kojima se moglo slati razne sadržaje (slično današnjem
internetu) – to se koristilo za promociju vlastitih političkih ideja
- Takvo emitiranje počelo i prije 2. svjetskog rata, takve postaje bile neprofitne,
nekomercijalne i emitirale su s nepoznatih lokacija
- Najintenzivnije vrijeme ilegalnih programa 60e
- Pojavljuje se tranzistorska tehnologija
- Prvi radijski prijamnici – tranzistori pojavili se na američkom tržištu 1954.
- Tranzistor omogućuje snažnu afirmaciju radija, slušatelji mogu sami birati program
prema vlastitom ukusu
- Dolazi do pojave audiokasete – u veličini koja je postala standard prva ju je predstavila
nizozemska tvrtka Phillips 1963.
- Kaseta ia kasetofon
- U novinarsku opremu uz kasetofon ulazi i diktafon
- Sony, Phillips važne tvrtke

34
- Sony predstavio walkman (snimač, radijski prijamnik i uređaj za reprodukciju glazbe
prema vlastitom izboru)
- Razdoblje walkmana, kasete i kasetofona trajalo do CD-ova

6.1. AMERIČKA RADIOFONIJA

- 50ih dolazi do pojave: rock'n'rolla, DJ-eva, tranzistora, većeg broja radijskih postaja i
formatiranja radijskih programa
- Važna i politička zbivanja (antikomunizam, Hladni rat)
- Dva najvažnija politička i međunarodna radijska programa u doba Hladnog rata bili
Radio slobodna Europa (1949.) i Radio Liberty (1951.) – spojeni u zajednički program
1976.
- Radio bio i u automobilima
- Ukupni američki radiofonski sustav u nadležnosti od 1934. FCC-a, nezavisne državne
agencije

6.1.1. KOMERCIJALNA RADIOFONIJA

- kriza radija u vrijeme pojave tv-a

- prodaja gramofona i ploča gotovo zamrla
- bilo obavezno plaćanje naknada koje je ASCAP tražio na ime autorskih honorara za
emitiranje snimljene glazbe
- postaje poznat rock'n'roll
- dolazi do važnih promjena: ploče sa sporijim brojem okretaja, uvođenje kriterija kao što
su visoka vjernost high fidelity) te stereofonije i otporne ploče od vinila
- radijskim prijamnikom u Americi 50ih godina 20. stoljeća raspolagalo gotovo 95%
američkih kućanstava
- disco jockey – DJ – imao središnju ulogu u radijskim programima zbog promoviranja
nove glazbe
- najpopularnija forma njihovih nastupa u programu top ljestvice, u Americi poznate pod
zajedničkim nazivom Top 40
- Format programa se određuje:
a) izborom glazbe

35
b) vremenom kad je glazba nastala
c)intezivnošću (lagana, teška, mekana...)
d) glazbenim izričajem i tekstovima

- uslijedilo vrijeme fragmentirane publike kad su umjesto emitiranja za svakoga

(broadcasting) otpočeli programi namijenjeni određenoj grupi slušatelja (narrowcasting)
- glavni kriterij pri izboru formata bilo pitanje može li takav program zarađivati ili ne
- DJ-evi postali proizvođači hitovi, o njihovim komentarima ovisila sudbina novih pjesama
- Hippy kultura, seksualna revolucija – snažan i masovan pokret novih generacija
kulminirao trodnevnim koncertom na Woodstocku 1969.

6.1.2. JAVNI SERVISI

- u SAD-u se javni servis nije pojavio do 60ij

- uspostavom televizije FCC predao tv istim mrežama koje su dominirale i radijem
- Kongres 1967. usvojio Zakon o javnom emitiranju (Public Broadcasting Act) i osnovao
Korporaciju za javno emitiranje (CPB) – osnovni cilj unaprijediti javni interes
- CPB je 1969. utemeljio Državni javni servis (PBS) i Državni javni radio (NPR) –
odustalo se od zamišljenog europskog modela da se glavni izvor novca pronađe u
postotku od prodanih uređaja
- NPR nije jedini američki javni radio servis, 1983. počinje emitirati i PRI ( tek mu desetak
godina kasnije promijenjen naziv u Public Radio International) i postoji i American
Public Media Group kao treća grupa

6.1.3. COMMUNITY RADIO

- male radijske postaje ograničene čujnosti koje funkcioniraju u manjoj zajednici,

uglavnom na temelju volontiranja i novčane potpore slušatelja – buduć i da je u pitanju
vlastiti izbor, takav bismo radio mogli nazvati i aktivističkim radijem
- teško utvrditi vrijeme nastanka prvih community radija, ti bi se korijeni mogli pronaći još
u prvi eksperimentalnim emitiranjima
- Razlike između community i javnih radija:

36
A) aktivno sudjelovanje volontera
B) slušatelji koji ne moraju biti brojni već osvješteni i angažirani
C) selektirani sadržaji
D) svijest da sudjelovanje volontera nije ušteda nego kontakt s publikom čiji su oni
predstavnici
- glavna razlika između ta dva radija je u tome što su javne radisjke postaje postavljene
izvan zajednice za koju emitiraju, a tako stižu i informacije koje objavljuju – community
radio dolazi iz zajednicae koja pruža glavne informacije, a i program se priprema u
postaji koja ga emitira
- community radijske postaje imaju niže proračune većinu novca prikupljaju izravno od
slušatelja ili ad hoc donacija s različitih lokalnih događaja kao što su plesovi, festivali,
sajmovi, koncerti...
- za emitiranje potrebna dozvola koju odobraca FCC i podliježu istim zakonskim
odredbama kao javni radio
- mikrorado – mala čujnost (Berkeley)
- Slobodni radio Berkeley osnovao Stephen Dunifer 1993. – namjera mu bila emitirati
lokalne vijesti, glazbu - cilj bila obnova demokracije i povratak otvorenog i slobodno
društva
- Mikroradio je vrsta community radija jer su im razlozi emitiranja isti ili vrlo slični – riječ
je o vrsti organiziranog otpora prema koncentraciji vlasništva i unifikaciji programskih
sadržaja, stvarnom građanskom neposluhu pri čemu je radijsko emitiranje odabrano kao
metoda njegova iskazivanja

6.2. BRITANSKA RADIOFONIJA

- 50ih dominira BBC, konzervativni sadržaji, mladi žele rock'n'roll

- Jedina alternativa Radio Luksemburg s modernijom glazbom (Zvjezdana postaja), samo
slabiji signal
- Pojavljuju se radio pirati
- Izraz radio pirati osmislili danski novinari jer se u Danskoj to prvi put pojavljuje (drugi
izraz offshore radio najčešće koristili vlasnici piratskih radija u Engleskoj kako bi izbjegli
neugodne konotacije vezane za pojam pirata)

37
6.2.1. RADIO PIRATI

- prvi glazbeni ilegalni program osmislila grupa Danaca koja je 1958. utemeljila Radio
Mercur
- nelicencirana emitiranja uvijek bila van teritorijalnih voda države prema kojoj je
usmjereno emitiranje
- Nizozemci i Britanci pokušavali spriječiti rad pirata
- 1964. se pojavljuje prvi britanski radio pirat – Radio Caroline – s trajekta Fredericia
(Ronan O'Rahilly)
- Piratske radio postaje se najčešće gasile zbog nedostatka novca
- Pirati emitirali popularnu glazbu (ono što su mladi htjeli) i uskoro postali komercijalni i
zarađivali dosta od oglašivača
- Stekli su veliki broj neprijatelja jer su:
a) nedopušteno koristili frekvencijski spektar
b) tako su mogli oštetiti kvalitetan prijam signala legitimnih radijskih postaja
c) nisu plaćali autorska prava
d) štetisli su prodaji nosača zvuka i zaradi od oglašavanja u tisku
e) postavljana pitanja neprofesionalnog i neetičkog postupanja te kvalitete emitiranja
- BBC Radio Caroline shvatio ozbiljno
- Amerikanac Don Piersen formirao Radio London – Big L – američki koncept
- International pop – speak – međunarodna pop – terminologija – 60ih godina globalizirala
široku publiku na oba kontinenta Europi i Americi – dj pirati dolazili iz Amerike
- Najzanimljivija od svih lokacija Maunsellova utvrda
- 1964. godine počelo emitiranje radiopirata Radio Sutch – iste godine promijenio ime u
Radio City
- Nisu svi radio pirati bili isto slušani
- Pojavljuje se problem korupcije
- Do 1966. Engleska imala više od 12 stalnih piratskih postaja
- 1967. na snagu stupio Marine Broadcasting Act – zakon kojim je svaka suradnja u
opskrbi brodova i oglašavanje na piratskim programima proglašeno protuzakonitim
- Uskoro svi piratski programi zamiru i u pokušaju popunjavanja praznine u eteru 1967.
BBC utemeljio program Radio One – ali nije bilo dovoljno zbog nedostatka kreativnosti

38
- Umjesto pirata, brojni se odlučuju na ilegalan posao na kopnu – Radio Free London,
Radio Jackie i Kaleidoscope
- 1973. u Britaniji dopušteno osnivanje nezavisnih i komercijalnih radijskih postaja u
Velikoj Britaniji – time završio monopol koji je BBC imao gotovo 50 godina

6.2.2. KOMERCIJALIZACIJA

- 70ih nacionalne radiotelevizijske kuće većine europskih zemalja već su prošle proces
odvajanja od države i definirale su se kao javna služba radi zaštite i promoviranja javnih
interesa
- Ipak državne vlasti su bile suočene sa sve glasnijim zahtjevima za otvaranjem medijskog
prostora komercijalnoj radiofoniji
- Danas komercijalni sektor britanske radiofonije broji 350 postaja čiji rad nadzire
Agencija za Komunikacije ili kraće Ofcom – uspostavljena 2003. i odgovorna za
postojeće radijske i tv licence, digitalne i internetske servise te community radio
- Komercijalni radio zanemario informativne sadržaje
- Komercijalizacija vodila i u smjeru okrupnjivanja
- Rad community radija uređuju tri zakona: Community Radio Order iz 2004.,
Communications Act iz 2003. i Broadcasting Act iz 1990.
- Danas u VB ima oko 191 community radio stanica

7. RADIO U HRVATSKOJ

- velika uloga radija zbog velikog postotka nepismenog stanovništva

- 1945. proglašenje FNRJ – najduža faza radija, radio kao važan propagandni sustav
- 60ih se osnivaju lokalne postaje izvan sustava službene državne radiofonije
- 1971. Hrvatsko proljeće
- 80e velika kriza države, 1991. samostalna Hrvatska
- Hrvatski radio ima osam regionalnih radijskih centara

39
7.1. RADIO ZAGREB OD 1945. – 1991.

- 1945. počeo izlaziti dvotjednik Radio Zagreb

- Prijenosi nedjeljnih misa ukinuti, uvedena emisija a selo
- 1945. uvedena emisija Želje slušača – pisma
- Središnji i najvažniji dio programa bile su obavijesno – političke emisije
- 1950. uređen novi prostor u Šubićevoj
- 1951. Radio Jugoslavija
- 1951. U FNRJ 15 postaja
- 1952. uvedena emisija Radiodnevnik – osuvremenjivanje informativnog programa
- 1953. pokrenut Jugoslavenski radio ( 1952. prestao izlaziti, nakon skoro 30 godina, Radio
Zagreb)
- Radio Sljeme 1953. – prva lokalna postaja namijenjena Zagrebu
- 15. svibnja 1956. u 20.00 počelo prvo televizijsko emitiranje u Hrvatskoj, a ujedno i u
Jugoslaviji
- 1964. osnovan Drugi program Radio Zagreba
- Radio Zagreb imao regionalne centre u najvećim hrv. gradovima ( Dubrovnik, Osijek,
Split, Pula, Rijeka i Zadar) i tri svoja programa RZ 1 RZ II i RZ III
- Na Drugom programu 1969. krenula emisija Taxi za Babilon – rađena uživo, katkad s
terena, dijelom iz studija – moderna emisija u zadanom političkom okviru,
revolucionaran iskorak u dvosmjernom komuniciranju posredovanu telefonom

7.2. LOKALNA RADIOFONIJA

- Lokalna se radiofonija u Hrvatskoj razvijala pod nadzorom i uz pomoć Radio Zagreba

- Prvo emitirali reg. Centri u sklopu Radio Zagreba (6)
- Osnivalo se i u manjim gradovima od 1971. do 1978. u Hrvatskoj osnovano više od 50
postaja koje su osnovale društveno – političke zajednice i radne i druge samoupravne
organizacije
- Hrvatska radiofonija 70ih brojala 55 lokalnih postaja van sustava Radio Zagreba
- I Hrvatska tih godina dobile ilegalce, ali su ih posebne inspekcije ušutkale
- List RTZ, koji je počeo izlaziti 1973., malo prostora posvećivao lokalnoj radiofoniji van
sustava Radio Zagreba

40
- 80ih dolazi do zamiranja lokalne radiofonije
- Radio 101 1984.
- Ekonomsko propagandni sadržaji (oglasi) u to vrijeme smjeli trajati maksimalno 1/5
radijskog programa
- Tek uspostavom samostalne RH i donošenjem Zakona o telekomunikacijama i 1994.
lokalna radiofonija u Hrvatskoj postaje značajna

7.3. RATNA HRVATSKA RADIOFONIJA : OD 1991. do 1993.

- velikosrpska propaganda
- Ministarstvo informiranja 1991. donijelo naredbu prema kojoj su lokalne radijske postaje
morale preuzimati i ponovo emitirati glavne informativne emisije Hrvatskog radija – ta
naredba ukinuta 1992.
- Radijske postaje se preselila u podrume zbog bombardiranja i ratnog stanja i radijski
programi prešli na tzv. Klizno emitiranje što je značilo da su dotadašnji programski
rasporedi ukinuti, a eter oslobođen za hitne obavijesti i novinarska izvješća
- Svi radijski programi na ratom zahvaćenim područjima postali ratni radiji
- Radio Vukovar
- Brojni prijamnici oštećeni u ratu
- 1991. HRT počinje sa satelitskim prijenosom što je omogućilo prijam signala hrvatskom
iseljeništvu
- 1991. 43 lokalne radijske postaje
- 1991. i Hrvatski radio prelazi na klizni program
- Emitirala se i glazba, pretežito domoljubna
- Snimani i videospotovi za televizijsko emitiranje
- Polemike oko ratnog izvještavanja, kakva se slika mora dati javnosti, koliko se smije
otkriti, nije se smjelo otkrivati informacije koje mogu štetiti obrani zemlje (oružje,
vojska)
- 1991. prva ratna emisija – S domovinskih bojišta – 1991. Radio Sljeme
- Uredba o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnog stanja 1991. – prvi službeni
dokument u kojem se progovorilo o pravilima ratnog izvještavanja – trebalo je uskladiti i
nadzirati Informativni stožer (IS) RH pod vodstvom ministra informiranja – Sve radijske i
televizijske postaje bile su dužne svako priopćenje IS RH smjesta objaviti

41
- Ministarstvo informiranja 1991. dodatno odredilo novinarski rad na terenu – trebala
propusnica koja se mogla nabaviti u Glavnom stožeru Hrvatske vojske – novinari trebali
imati dozvolu zapovjedništva tog područja, a u terenski obilazak su morali biti prisutni i
ljudi iz službe informiraja
- 1992. iz prodaje povučen Slobodni tjednik zbog članka Stenogram Jastrebovih – 1. slučaj
zabrane tiskovine
- Često se iznosile dirljive osobne priče i malo je stranih novinara znalo pravu prirodu rata

7.4. KOMERCIJALNA RADIOFONIJA

- 1993. Zakon o trgovačkim društvima kao temeljni zakon o ustrojstvu svih gospodarskih
subjekata – uvod u postupak privatizacije
- Zakonodavac odlučio da će zakon ući u primjenu 1.1. 1995. – godina početka ere
trgovačkog društva
- Sve radisjke postaje koje su dotad emitirale bile u društvenom vlasništvu
- 1. Zakon u telekomunikacijama 1994. – koncesionarom komercijalne radijske ili
televizijske postaje moglo je bili trgovačko društvo u kojem jedan član, pravna ili fizička
osoba, nije smio imati više od 25% udjela u vlasništvu
- Izuzetak od toga bile su lokalne razine do 10 000 stanovnika i osnivači neprofitnih radija
- Neprofitne radio postaje u Hrvatskoj: HKR (Hrvaska biskupska konferencija), Radio
Marija (udruga građana), Radio student (FPZG)
- Koncesionari su, po zakonu, morali imati sjedište u Hrvatskoj, članovi društva morali su
biti hrvatski državljani, a strani je kapital bio ograničen na maksimalnih 25%
- Radijsku postaju nisu mogle osnovati političke stranke i tijela državne uprave, a nisu
smjele bili ni nositelji koncesije
- Svaki je koncesionar bio dužan poštovati ljudska prava i pridonositi informiranju i
zabavi, poticati kulturnu baštinu
- Jezik je morao biti hrvatski, osim izuzetaka kao što su emisije za manjine, strane turiste..
- Lokalni koncesionari dužni najmanje 20% ukupnog tjednog programa posvetiti temama
iz sredine za koju emitiraju
- Koncesionar na državnoj razini obavezan emitirati jednu dnevnu središnju informativnu
emisiju

42
- Za provođenje novog zakona određeno tijelo pod nazivom Vijeće za telekomunikacije (9
članova, za pet članova 5 godina mandata, za 4 člana 3 godine
- Zadatak vijeća – odlučivanje o novim koncesionarima
- Koncesija za radio na lokalnim razinama dodjeljivala se na pet, a na državnoj razini za
sedam godina (pravo na koncesiju se moglo prekinuti ako koncesionar prekrši odredbe i
pravila ponašanja)
- Osjećala se loše provedena privatizacija
- 1996. oduzeta koncesija Radiju 101 i dodijeljena Radio Globusu (Radio 101 bili protiv
HDZ-a, koji je tad htio kontrolirati sve) – Radio 101 nastavio emitirati (klizna shema,
otvoren svima koju su radiju htjeli izraziti potporu), ali 1997. napokon potpisan ugovor o
koncesiji
- Uslijedilo razdoblje snažne komercijalizacije
- 1999. novi Zakon o telekomunikacijama – priprema za ulazak stranog kapitala u hrvatski
telekomunikacijski sektor – tako je osmišljen Hrvatski zavod za telekomunikacije,
organizacija za odlučivanje o svim operativnim poslovima u telekomunikacijskim i
drugim uslugama
- Vijeće za telekom. Preimenovano u Vijeće za radio i tv
- Odluke se donosile natpolovičnom većinom
- Trajanje promidžbenih poruka ograničeno do 12 minuta po satu na državnoj, odnosno 18
minuta na lokalnoj razini
- 2001. u Hrvatskoj 126 koncesionara za radijsku i 14 koncesionara za tv djelatnost
- Na nacionalnoj razini: HKR, Otvoreni i Narodni radio i 1 tv postaja tada (Tv Nova)
- HURIN (Hrvatska udruga radija i novina) – objedinjuje 90% svih koncesionara za radio u
Hrvatskoj
- 2003. Zakon o elektroničkim medijima – nakladnik na državnoj i regionalnoj razini
dnevno obavezan na 30 minuta inf. Sadržaja, a nakladnici na lok. Razini na najmanje 20
% tjednog programa lokalnih vijesti i obavijesti
- Reklamna su ograničenja ukinuta osim zabrane oglašavanja nekih proizvoda (oružje,
duhan...)
- Koncesija se može dodijeliti na razdoblje od 8 do 15 godina
- Zakon dopunjen Pravilnikom iz 2007. godine
- Agencija za elektroničke medije (AEM) – obavlja administrativne, stručne i tehničke
poslove za Vijeće za elek. Medije
- Vijeće ima 7 članova, imenuje ih Sabor na Vladin prijedlog

43
- U novom zakonu uspostava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih
medija – daje novčane potpore prema posebnim pravilima
- 2009. 156 nakladnika za radio i 23 nakladnika za televiziju
- 2003. s radom počinju Media Servis, kasnije (2006.) RadioNET i Hit mreža
- Danas u Hrvatskoj emitiraju tri mreže: Jadranska, Riječka i Istarska)
- Nositelj procesa digitalizacije u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
komunikacije (HAKOM)

7.5. JAVNI SERVIS

- 1990. Radiotelevizija Zagreb preimenovana u HRT odlukom Sabora

- Ima status javne ustanove, ustrojstvo i rad uređeno Zakonom o HRT-u iz 2003. ??
- Osnivač HRT-a je RH, a osnivačka prava ostvaruje Vlada
- 3 podružnice : HR, Hrv. televizija i Glazbena proizvodnja
- Financira se iz pretplate i oglašavanja
- Od 1993. je član EBU
- Prvi Zakon o HRT-u usvojen 1992.
- HDZ upravljao HRT-om
- Prva tv koncesija – TV Nova (koncesija dodijeljena 1999., a program počeo emitirati
2000.)
- Novi Zakon o HRT-u 2003. – trebalo pospješiti transformaciju HRT-a u javni medij i
jasnije definirati odnose, ovlasti i funkcije
- 2002. RTL dobio koncesiju, 2004. počinje emitirati
- Hrvatski radio emitira tri nacionalna i jedan satelitski program, ima osam regionalnih
postaja
- Prema Zakonu o HRT-u iz 2003. tri osnovna tijela upravljaju HRT-om : Programsko
vijeće, Ravnateljstvo i glavni ravnatelj
- Programsko vijeće – 11 članova, zastupanje i zaštita javnog interesa, mogu biti samo hrv.
državljani, ne smiju biti državni dužnosnici ni djelatnici HRT-a, njihov rad javan
- Ravnateljstvo: glavni ravnatelj, ravnatelj HR, Hrvatske televizije i Glazbene proizvodnje
te predstavnik radničkog vijeća HRT-a
- Trajanje promidžbenih poruka u svakom programu HRT-a ne smije biti duže od devet
minuta u jednom satu

44
- Inf., dok., vjerske, dječje i emisije kraće od 30 minuta ne smiju se prekidati reklamama
kao ni igrani filmovi
- Promidžbene poruke pol. Stranaka, vjerskih zajednica i sindikata ne smiju se emitirati
osim u vrijeme predizborne utrke
- Na programima HRT-a zabranjena teletrgovina
- Svi vlasnici radijskih i televizijskih prijamnika na području RH plaćaju pretplati – 1,5%
prosječne neto plaće zaposlenih na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu
- Uz oglašavanje i prikupljanje pretplate HRT zarađuje i proizvodnjom i prodajom emisija,
filmova, serija, koncarata....
- Pretplata čini 70% zarade, a oglašavanje 30%
- vrste vlasničkih odnosa: mješoviti državni i privatni
- payola scandal

45