Objasniti porijeklo rijei radio (lat. radiare zraiti) Objasniti kako nastaje radijski signal prenoenjem elektromagnetskih valova.

a. Nastanak prvog radioprijenosa 1915. Godine. Velika popularnost radija do pedesetih godina 20. st. Pokazati na grafofolijama slike najstarijih radioprijemnika S otkriem telegrafa novine su dobile konkurenciju - radio. Otkad se poeo emitovati (poetkom prolog vijeka), radijski program imao je jednu veliku prednost nad novinama ljudi su mogli uti vijesti svakog sata, a ne itati ih samo jednom, ujutru (u jutarnjim) ili uvee (u veernjim izdanjima). Radio je nudio i dobru muziku, uz njega se moglo raditi i neto drugo (voziti automobil, naprimjer), sluaoci su se mogli javljati u program i iznositi svoje stavove, reporteri su mogli u svakom asu javiti neku novu ekskluzivnu (posebnu, izuzetnu) vijest. Ali nedostatak radija bilo je to da ljudi nisu mogli uti vijesti onda kada su htjeli i gdje su htjeli (npr. ujutro u tramvaju). I, najgore od svega po radio, nije bilo slike. Radijska izraajna sredstva: izgovorena rije, muzika, um. Stvaranje atmosfere, ugoajni zvukovi. Pri tom u mnogome pomau umovi. Oni su uvijek prisutni. Ukazati i na vanost tiine. Dingl (jin-gle pjesmica) izuzetno je vaan u realizaciji radijskog programa. Najava za emisije, reklame. Izgovorena rije je najvanije radijsko izraajno sredstvo. Razlike u tekstu koji sluamo i tekstu koji itamo. (itanka) Vrste radijskih emisija: informativne (vijesti kratke i proirene), obrazovne, naune politike, muzuke, djeije, zabavne. Posebno naglasiti vanost radio-drame. Radio je medij koji se osniva na elektronskom prenoenju zvukova. Izraajno sredstvo radija je zvuk, stoga je radio iskljuivo sluni ili auditivni medij. Radio se kao medij ostvaruje u obliku radioemisija koje emitiraju radiostanice u okviru svog radioprograma. Programi pojedinih radiostanica razliito traju. Velike radiostanice emitiraju bez prestanka, a lokalne po nekoliko sati dnevno. Jo 1925. generalni direktor radiopostaje BBC rekao je da su osnovne zadae radija informirati, pouavati i zabavljati. S obzirom na postanak razlikuju se dvije velike skupine radioemisija: 1. PRODUKTIVNE - izvorno nastale za emitiranje na radiju (radiodrame, radionovele, radioreportae...) 2. REPRODUKTIVNE - ispunjene sadrajima koji nisu oblikovani iskljuivo za radio: vijesti, komentari, predavanja, recitali, razgovori, intervjui, izvjea, kritike, priredbe (koncerti, sportske utakmice), prijenosi sveanosti i dr. S obzirom na sadraj, emisije mogu imati umjetniki, kulturni, politiki, promidbeni, informativni, sportski karakter. S obzirom na nain nastajanja, emisije mogu biti unaprijed snimljene ili se mogu emitirati izravno/uivo. Na radiju se najee uju ove radiovrste knjievnih djela: 1) radiopoezija, 2) radioroman, 3) radioreportaa, 4) radiodrama. Radiopoezija i radioroman uglavnom se preuzimaju u izvornom obliku iz knjievnog stvaralatva i emitiraju interpretativnim itanjem.

Radioreportaa i radiodrama postoje kao posebne radijske vrste s vlastitim pravilima pisanja i emitiranjem koje se piu izvorno za radio, a potom izvode s radioglumcima i uz pomo drugih radijskih izraajnih sredstava (glazba, umovi). Radio nije stvoren preko noi. Prethodili su mu brojni izumi i eksperimenti u kojima su sudjelovali mnogi znanstvenici (Michael Faraday, Joseph Henry, James Clerk Maxwell, Graham Bell, William H. Preece, Nikola Tesla), ali kao zaetnika radiotehnologije povijest pamti ime Talijana Guglielma Marconija. On je 1897. ustanovio prvu "Marconi-stanicu" s dometom od 20-tak kilometara i 1901. uspio poslati SOS signal preko oceana. Do Prvog svjetskog rata radio se koristio uglavnom na brodovima, potama, u vojne i sline svrhe. Po zavretku rata naglo raste zanimanje za radio. Prva radiostanica na podruju bive Jugoslavije bila je Radiostanica Zagreb. "Halo, halo, ovdje Radio Zagreb" - prvi se put ulo 15. svibnja 1926. Radiopoezija se najee uje u okviru emisija o ivotu i stvaralatu pojedinih pjesnika. Radioroman je bio osobito popularan prije pojave televizije i emitirao se u nastavcima (kao danas tv-serije ili podlisci u novinama) u odreeni dan i sat.