Osnove

 televizije  -­‐  Matković,  skripta

MATKOVIĆ: TELEVIZIJA – IGRAČKA NAŠEG STOLJEĆA

SAD (53-64)

→ 1939. počinje redovno emitiranje (u VB prekinuto zbog rata)

→ zbog svađa oko patentnih prava i prihvaćanje jedinstvenih normi, spor napredak prema redovnom emitiranju

→ 1904. Daily News piše o dr. Lowi koji je izumio bežično gledanje – TELEVISTA

→ 1907. PRVI PUT ZABILJEŽENA RIJEČ TELEVIZIJA (časopis „Scientific American“)

→ njemački znanstvenik Arthur Korn poslao fotografiju iz Rima do Bar Harboura tel. kabelom, 1913. časopis
„Wireless World“ objavio da je postala moguća i tele – vizija

→ MARCONI istraživao bežičnu telegrafiju – zahvaljujući narudžbama američke mornarice njegova tvrtka
Marconi Wireless Telegraph Company – postala vodeća u tom području

→ 1907. Lee De Forest patentirao triodu – ključnu cijev za razvoj radija (povećala snagu signala)

→ 1910. eksperimentalni prijenos iz Metropoliten opere – 1. RADIOPRIJENOS ZA PUBLIKU

RCA

→ RADIO CORPORATION OF AMERICA osnovalo 1919. udruženje (General Electric, Westinghouse i ATT)

→ formalni osnivač bila je tvrtka General Electric

→ RCA najvažnija korporacija za razvoj radija i komunikacijske industrije

→ 1919. MARCONI otkupio patente vezane za proizvodnju radioprijemnika i time se počeo baviti

→ MARCONI POSTAO VEĆINSKI VLASNIK

→ radio se počinje brzo širiti – 1. licencu dobio KDKA (Pittsburgh) redovno em počeo 1920.

→ postaju osnovao Westinghouse (Frank Conrad izvršio pokusna emitiranja)

→ do 1922. Ministarstvo trgovine izdalo licence za 254 radiopostaje, do 1925. 4 mil. radija prodana

→ sredinom 20-ih osnivaju se prve velike radijske mreže

NBC

→ 1926. osnovana National Broadcasting Company na poticaj DAVIDA SARNOFFA (RCA, General Electric i
Westinghouse) sa zadaćom da upravlja radijskim programom

→ NBC – 1. kompanije u svijetu koja se bavila radiodifuzijom

→ prvi transkontinentalni prijenos 1926. (coast-to-coast) 75 min, prenosilo ga 25 postaja

→ 1927. NBC formirao:

• CRVENU RADIJSKU MREŽU (razvila se oko postaje WEAF osnovane 1922. – AT&T)

• PLAVU RADIJSKU MREŽU (središnja postaja plave – WJZ s odašiljačima u NY i Newarku, osnovana
1922. - RCA)

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     1

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta

→ 1930. američka vlada prisilila General Electric i Westinghouse da se povuku iz RCA

CBS

→ Columbia Broadcasting System počeo s radom 1927.

→ 1928. preuzima je William S. Paley pod čijim vodstvom postaje najveća kompanija nove komunikacijske
industrije

→ 1934. imao 97 postaja, a NBC 127

FCC

→ 1927. am. vlada osnovala Federal Radio Comission – nadzor nad radiodifuzijom, izdavanje licenci

→ na Roosveltov prijedlog 1934. djelokrug proširen na cijeli sektor telekomunikacije

→ komisija dobiva naziv FCC – Federal Communications Commision (nadzor i nad tv)

→ tv se u SAD-u prvi počeo baviti Charles Francis Jenkins koji je kao i Baird koristio NIPKOWLJEV disk

→ 1925. Jenkins: demonstrirao sustav za prenošenje i primanje siluetne slike bežičnim putem

→ General Electric: F.W. Alexanderson radio na usavršavanju postupka mehaničkog skeniranja slike

→ Westinghouse: eksperimentirao Vladimir Zworykin

→ NAJZASLUŽNIJI ZA RAZVOJ RADIJA I TV U SAD-u – DAVID SARNOFF („prorok televizije)

→ kao mali zapošljava se u Commercial Cable Company gdje je naučio bežičnu telegrafiju

→ zapošljava se kao radiotelegrafist u American Marconi Company

→ 1912. kada je Titanic potonuo, Sarnoff 3 dana i 3 noći primao vijesti s broda Olympie koji je spašavo putnike

→ kada je American Marconi ušao u sastav RCA (1919.) 1921. Sarnoff imenovan gl. menadžerom korporacije

→ 1921. Sarnoff organizirao prijenos boksa Dempsey – Carpentier (velik uspjeh)

→ nagovorio šefove da RCA proizvodi radijsku opremu

→ 1922. postao potpredsjednik RCA, koja je zaradila 83 mil. dolara na prodaji radija

→ 1926. na njegov poticaj osnovan NBC – 1. američka radijska mreža

→ kada je Zworykin prešao u RCA, Sarnoff mu povjerio zadaću da usavrši sustav potpuno elektronske tv bez
mehaničkog skaniranja

→ 1939. Sarnoff na Svjetskom sajmu u NY bio jedan od govornika koji je nastupio u izravnom p

→ za vrijeme rata bio je posebni savjetnik za komunikacije

→ kasnih 20-ih se već zauzimao za tv u boji

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     2
 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta

→ Vladimir Kozma Zworykin – iznimno mjesto u razvoju elektronske tv

→ postao stručnjak za radio, za vrijeme 1. svjetskog rata bio u Službi veza Ruske carske vojske

→ nakon Pariza, odlazi u SAD i zapošljava se u Westinghouse Electric Corporation

→ kao bivšem studentu profesora Rosinga bilo mu je jasno da u budućnosti neće biti mehaničkog skaniranja, pa
je proučavao elektronsku tv

→ 1923. patentirao ICONOSCOPE (1. praktična elektronska cijev za bilježenje slike) – srce prve prave
elektronske tv kamere (1. put prikazan u laboratoriju Westinghouse – Pittsburgh)

→ 1924. KINESCOPE – elektronski televizijski prijemnik

→ šefovi nisu bili oduševljeni, pa prelazi u RCA (potpredsjednik Sarnoff)

→ 1935. ZWORYKIN predstavio dovršeni ikonoskop – 1. tv kamera koja je elektronski analizirala sliku

→ 1. PRAVA TV KAMERA U DANAŠNJEM SMISLU RIJEČI – TEMELJ ZA DANAŠNJE KAMERE

→ proučavao el. mikroskop, 1957. patentirao tv uređaj koji za snimanje upotrebljava ultraljubičaste zrake

→ pomoću otkrića, na ekran se mogle prenositi žive stanice (važno za biologiju i kemiju)

→ 1928. American Telephone & Telegraph Company (AT & T) održala javnu demonstraciju tv sustava stvorenog u
Bell laboratories

→ tel. kabelom prenošen govor Hoovera iz Washingtona u NY

→ HOOVER – 1. pol. ispred kamere

→ u NY publika vidjela Hooverov govor i bežično prenošenu emisiju u kojoj je nastupio komičar A. Dollan – 1.
zabavljač koji se pojavio na tv

→ 1928. PHILO T. FARNSWORTH LA konstruirao sustav elektronske tv i uspješno obavio pokuse

→ 1927. zatražio patentna prava za sustav elektronske tv koji je uključivao i disektor: katodnu cijev za analizu
slike

→ RCA se usprotivila dodjeli patenta, Sarnoff pokušao onemogućiti Farnswortha no nije uspio

→ iako su još bili privrženi mehaničkom skaniranju svi su ostali pioniri napredovali

→ General Electric pod vodstvom F.W.Alexandersona 1928. 3 puta tjedno počeo emitirati eksperimentalni tv
program

→ emitirali na postaji WGY: ljude koji su pušili, smijali se i sl.

→ WGY emitirala prvu tv-dramu u povijesti medija (Kraljičin glasnik) 3 kamere korištene

→ 1928. i Jenkins u Washingtonu 3 puta tjedno emitirao siluetnu sliku od 48 crta

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     3

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ do kraja 1928. u SAD-u 18 eksperimentalnih postaja

→ za razvoj tv ključna istraživanja Edwina Armstronga – otkrio primjenu modulacije

→ 1935. RCA objavio da će potrošiti mil. dolara na pokuse, iznajmio studio u New Yorku koji je bio povezan s
Empire State Buildingom

→ 1937. NBC – podružnica RCA redovno eksperimentalno emitirala program

→ 1937. zbog Zworykinovih izuma postignuta slika od 441 crte, iduće godine oprema u kamionima

→ 1938. licencu za eksperimentalno emitiranje dobilo 11 tv-odašiljača

→ 1938. KLJUČNA ZA AMERIČKU TV – pripravna za široku namjenu

→ Sarnoff predstavio ju 1939. na svjetskoj izložbi u NY Svijet sutrašnjice

→ korištene 2 mobilne ekipe – 1kamion kao odašiljač za prijenos signala do ESB, a drugi bio povezan s
kamerama koje su stajale na udaljenosti od 15 metara

→ PRIJENOS GOVORA ROOSVELTA – prvi predsjednik koji se pojavio pred kamerama

→ RCA počinje prodavati tv (vrlo mali ekrani smješteni u kutije visoke metar i pol)

→ za vrijeme Svjetske izložbe NBC emitirao program iz studija i sa sajma

→ 1939. NBC 1. put prenosio sportski događaj – baseball sa stadiona Baker field (Princeton-Columbia)

→ NBC prve godine emitirao 10-15 h tjedno – sport i zabava

→ 1940. FCC objavio da NBC opet postaje eksperimentalna postaja sve dok se ne dogovore službene norme za
potrebnu tehniku

→ RCA 441 crta, Philco 605 crta

→ FCC osnovao Nacionalni odbor za tv sustav koji je odabrao 525 crta

→ komercijalna tv mogla je počeeti 1941.

→ u tom trenutku javlja se kompanija CBS da spriječi monopol NBC-a ali je CBS bila slabija u tv

→ FCC dodijelio 18 kanala komercijalnim tv, datum početka 1.9.1941.

→ CBS isto počinje emitirati, ali tehnički puno lošije od NBC-a

→ PROGRAM CBS: vijesti popodne (15 min), emisija za djecu, tečaj plesa ili rasprava u studiju, navečer 15 min
vijesti, 15 min pjevanja i program o zbirci umjetnina Metropolitana

→ NBC počeo emitirati istoga dana

→ 1. komercijalna stanica bila je WNBT u NY, program za 4.700 vlasnika tv

→ prvu reklamu u povijesti satovi Bulowa

→ napadom na Pearl Harbour, vlada uzima frekvencije, ali NBC i CBS emitiraju – puno manje

→ FCC naložio NBC-u da proda Plavu mrežu (kupio ABC-American Broadcasting Company)

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     4

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ nakon rata nagli razvoj tv – do 1946. FCC izdao 24 licence za tv postaje

→ 4. velika mreža DuMont (Allen Dumont) prestala emitirati 1955.

RASPORED PROGRAMA (SHEMA) (87-93)

→ tv je niz programa koji slijede 1 iza drugog

→ sastavljanje rasporeda jedan od najtežih zadataka

→ poštujući financijske i regulativne okvire, on mora privući što veći br. gledatelja

→ sve tv svijeta što je poražavajuće, imaju iste programe

→ SAD:sastavljanje rasporeda dicplina na sveučilištu

→ istraživanja pokazuju da gledanost ovisi o vremenskim uvjetima (hladno=više gledatelja)

→ mreže i repizama posvećuju jednaku pažnju (ljeti emisije imaju bolju gledanost jer ih je prije gledalo malo
ljudi)

→ dobru gledanost postižu i reprize akcijskih i avanturističkih serija i sitcomovi – komedije

→ slabije ljeti miniserije i dramske serije

→ ljeti gledanost pada navečer sve do 22 h kad ljudi dolaze kući

→ najpopularnije emisije u jesen i zimu u 20 i 21 h, ljeti u 22

→ europski sastavljači programa preuzeli američku podjelu na 5 odsječaka

jutro morning time od 6 – 10

dan Day time od 10 – 16
poslijepodne late daytime od 16 – 19
večer Prime-time od 19 – 23
Kasna večer late night poslije 23

→ tv dnevnik je okosnica programa

→ u Europi 3 do 4 dnevnika na dan (jutarnji, podnevni, središnji večernji između 19-21 i kasni večernji)

→ središnji traje 30 min, kasni večernji 15-20

→ tijekom dana pred ekranom radno neaktivni i stariji ljudi

MORNING TIME

→ u SAD-u počele 51. u Europi 80-ih

→ najčešće studijska mozaična emisija (Good morning America)

DAYTIME

→ emisije čija je proizvodnja jeftina – privući pažnju raspoložive publike (nezaposleni, domaćice..)

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     5

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ najpopularnije studijske emisije s voditeljem i gostima (dobra gledanost zbog voditelja/gosti)

→ međutim takve se emisije ne rade da bi privukle široku gledanost

→ u europskim tv sadržajima takve emisije zauzimaju 60% ukupnog vremena

FILM I TV

→ da popune vrijeme, tv postaje puštaju jeftine studijske emisije,smanjuju proizvodnju skupih

→ tako je najviše stradala vlastita proizvodnja filma 70-ih

→ istodobno tv povećale broj emitiranih igranih filmova

→ film postao središte većine europskih televizija

→ tv štetno utjecala na film, kasnije ih otkupljuju za manje novca

→ većina europskih zemalja propisala javnim tv da godišnje moraju ulagati određen novac u proizvodnju vl.
filomova da ne propadne ta industrija

→ uspješne serije na američkom tržištu 10 puta jeftinije se prodaju od proizvodnje vl. programa

→ američki filmovi i serije više od 80% prometa na svjetskom video tržištu

→ europsko tv tržište ne postoji (ograničeno na nacionalna tržišta)

→ cijene svakog programa mogu se jako razlikovati od zemlje do zemlje

→ bogatije tv u velikim zemljama skuplje plaćaju programe od malih zemalja

→ cijena ovisi o br. gledatelja i pretpostavljenoj zaradi,dužini ustupanja prava i br. repriza

→ ako postoji veći br. sudionika istog tržišta, cijena raste

→ Amerikanci zato izmislila PACKAGE: vezana prodaja programa

→ RAI je 80. morao uz Zameo ih vjetar kupiti i 100 drugorazrednih filmova

→ od deregulacije u Europi najviše koristi imaju Amerikanci

LATE DAYTIME

→ predvečer – emisije za djecu, tv-igre iz studija, serije i lokalni dnevnik

→ idealna forma SOAP OPERA – snimljena u studija uz malo troškova

→ veći br. likova, živ dijalog (razvijena iz radija)

PRIME – TIME

→ tv kuće većinu novca i napora posvećuju prime timeu (18,30 – 22,30)

→ publika najviše voli serije i filmove, zabavne i sportske emisije

→ predvečer kviz ili tv-igra, lokalni dnevnik, središnji večernji dnevnik, film, igrana serija ili zabavna emisija,
magazin, drugi dnevnik, emisija za uži krug publike (književnost, ozbiljna glazba...)

→ ¾ novca namijenjenog ukupnoj proizvodnji troši se na prime time

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     6
 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ cijena stvaranja vl. programa jako velika – polusatni nastavak američke tv serije 1,5 mil. $

LATE NIGHT

→ uži krug gledatelja : književnost, ozbiljna glazba, avangardni filmovi...

→ gledatelji sebi sastavljaju raspored prema vl. ukusu birajući emisije različitih postaja

→ sastavljači programa su velike zvijezde iza kulisa – kombiniraju tehniku i feeling

→ imaju 2 cilja: 1. ŠTO VEĆI BR: GLEDATELJA 2. ŠTO DUŽE IH ZADRŽATI

→ kako bi tijekom dana privukla neodlučne, velika se pažnja daje opremi i prezentaciji programa

→ atraktivne najavljivačice, traileri, jinglovi i posebno grafička oprema programa

→ u raspored se uvrštavaju serije da bi se gledatelje lakše vezalo za postaju

→ vjernost publike za komercijalne je imperativ

→ serije smanjuju rizik nepredvidljivosti raspoloženja publike (zato ih ima puno)

→ komercijalne nerado eksperimentiraju s rasporedom i sadržajem

IZVORI PRIHODA TV KUĆE (103-108)

→ PRETPLATA I PRIHODI OD REKLAMA

→ struktura tv poduzeća uvjetuje i način financiranja, 3 temeljna modela financiranja tv

• PRETPLATA – taksa na posjedovanje prijemnika

• REKLAMIRANJE

• SUBVENCIJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

→ u većini slučajeva mješoviti modeli – većina europskih zemalja i Japan pretplata

→ komercijalno model uveden u SAD-u 1941.

→ državni proračun – sovjetske zemlje, Belgija, Kanada i afričke zemlje

→ po ustroju tv sustava postoje 4 modela

• TV upravlja izravno država (bivši sovjetski savez)

• TV kao javno poduzeće kojem je osnivač država,VB, Francuska

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     7

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
• TV kao privatna korporacija, država može biti 1 od vlasnika, Italija, Švicarska

• TV kao potpuno privatno poduzeće, ali SAMO država propisuje licencu za emitiranje, SAD

PRETPLATA

→ plaća se za posjedovanje prijemnika, a ne gledanje programa

→ iznosu ovisno o zemlji utvrđuje parlament ili nadležna ministarstva

→ RAZVOJNA FAZA: brz rast prihoda jer br. pretplatnika raste brže od opsega emitiranog razvoja

→ u najrazvijenijim zemljama 97% kućanstava ima prijemnik, više taj br. ne raste

→ povećanje prihoda rastom pretplate

→ DANAS: stagniranje broja pretplatnika, brz rast troškova u proizvodnji programa

→ financijska budućnost ovisi o:

1. hoće li se iznos pretplate uskladiti s troškovima života (pol. vlasti nevoljko ju povećavaju)IAKO rast

• brojne zemlje (Fr, Irska, Poljska) olakšice studentima, invalidima i sl.

2. porast broja stanovnika i životnog standarda – povećanje prihoda

• nema značajnijeg rasta stanovništva u zapadnoeuropskim zemljama

3. zamjena crno-bijelih prijemnika značila je rast prihoda

• neke zemlje imale veću pretplatu za prijemnik u boji

• JEDINO u VB ta razlika je osjetna

• kasnije takva razlika ukinuta, samo 9 zemalja ima

4. kako poboljšati sustav naplate pretplate

• stopa neplaćanja u z europskim zemljama od 5 – 12 %, u Eng smanjena s 20 na 8 %

• najsvjesnije plaćaju Belgijanci i Islanđani

• javne tv nerado prisiljavaju pretplatnike – dugotrajni sudski procesi

• Monako, Španjolska, Portugal – javne tv isključivo od reklama

HRVATSKA – JAVNA TV HRT (263-270)

→ sredinom 50-ih u Jugoslaviji se razmišlja o uvođenju tv

→ 1955. načelno odlučeno da se kreće s tv (Upravni odbor Jugoslavenske radiodifuzije)

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     8

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ 1956. Sekretarijat za prosvjetu i kulturu Saveznog izvršnog vijeća (središnje vlade) osnovao KOMISIJU ZA
PITANJA UVOĐENJA TV U JUGOLSAVIJI

→ 1956. s tv kreću Radio-Beograd, Radio-Ljubljanja i Radio-Zagreb (zasluge Ivanu Šiblu)

→ pozicaj razvoju zv u Hrvatskoj iz AUSTRIJE – počela 1955. eksperimentalno emitirati

→ signal odašiljača Schokl pokraj Graza mogao se hvatati u Zg, pa u ZG počinju ispitivanja mogućnosti prijema
austrijskog programa

→ međutim, talijanski signal hvatao se na Učki, prenosio na Sljeme i emitirao za šire područje ZG

→ 15.5.1956. 30. obljetnica Radio Zg – emitirao prvi tv program u HRVATSKOJ I JUGOSLAVIJI

→ za početak tv u Hrvatskoj zaslužne francuske kompanije – besplatno posudile opremu (CSF-odašiljač i uređaji
za prijenos, CFTH- 2 kamere i studijski uređaji)

→ odašiljač postavljen u OVALNOJ DVORANI u JURIŠIĆEVOJ ULICI

→ započeo u 20 h – 21,40, emitiranjem austrijskog programa

→ građani mogli pratiti na nekoliko lokacija gdje su bili prijemnici

→ najavljeno da će se 4 puta tjedno prenositi austrijski program dok se ne sredi za talijanski

→ RAI počeo emitirati 1956.

→ PRVI DOMAĆI PROGRAM za službenike kuće i uzvanike 3.9.1956. (dnevnik, dokumentarac i zabavni)

→ 1. IZRAVNI PRIJENOS: 7.9. 1956. otvorenja Jesenskog zg velesajma

→ redovno pokusno emitiranje počelo 29.11.1956. TV Zg prvi puta emitirala iz svog studija 20-22,30h

→ emitirane tv-novosti, narodne pjesme i film „dokument jednog vremena“

→ 1. SPORTSKI PRIJENOS: 12.5.1957. MAKSIMIR (Jugoslavija – Italija)

→ za prijenos 2 kamere, 1. reportažna kola kupljena u VB 1957. radila do 1976.

→ BEOGRAD počeo emitirati 1958. LJUBLJANA 1958.

→ ZAJEDNIČKI PROGRAM ZG, BG, LJU počeo s emitiranjem 1958.

→ TV Skopje počinje 1968., Sarajevo 1969. i Titograd 1971.

→ radiotv pretplata uvdenea 1961. (9. 179 pretplatnika)

→ prva demonstracija tv u boji održana u Radničlom domu 1965. (tehničari američke tvrtke RCA prikazali
sustav NTSC – kratki program u kojem je nastupila zg glumica Ana Karić, samo 6 tv)

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     9

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ TV ZG prva u Jugoslaviji emitirala u boji 1966.

→ Gordana Bonetti najavila program iz studija RAI, nakon toga film „Pjesme i plesovi naših naroda“

→ program je RAI prenosio sustavom PAL koji je Italija prihvatila 1978.

→ 1. PRIJENOS U BOJI TV ZG OSTVARILA 1968. SUSTAVOM PAL PRENOŠEN OPATIJSKI FESTIVAL

ZABAVNE GLAZBE

→ DRUGI PROGRAM počinje 1972. (od 66-72 na tom programu emitirao se RAI)

→ TV toranj na Sljemenu visok 109 m, pušten 1976. preko njega se emitiraju 2 kanala tv, 3 radijska FM i koristi
ga pošta za telekomunikacijske veze

→ TV CENTRI: RI 1976., OS 1976.-1977. i SPLIT 1980.

→ TV Zagreb iz Jurišićeve seli u Šubićevu gdje su prilagođeni uvjeti za tv

→ 1974. seli u zgradu Strojarsko-brodograđevnog fakulteta, a cijelo se vrijeme razmišljalo o gradnji novog doma

→ Grad Zg 1961. za budući Dom dodijelio lokaciju blizu Mosta slobode, 1968. projekt dan stranim
proizvođačima opreme (engleska kompanija Marconi)

→ projekt završen 1970. ali zbog hrvatskog proljeća odgođen do 1976., gradnja počela 77

→ umjesto kompanije Marconi, preinake izvršile Hidroelektra, akustiku riješila Sandy Brown Associates

→ 1987. osposobljen prvi dio, veći dovršen 1989.

→ redakcije i događaji kasnije pokazali da je u ratnim okolnostima nužno uvesti nadzor vojnih info

→ pogon preseljeni u Dom, da bi najnovijon izmjenom se preselila na Prisavlje

→ nakon prvih slobodnih izbora, znak HTV 1. put na ekranima 30.6.1990., 1. generalni direktor Hrvoje Hitrec,
5.11.1990. odstupila iz JRT, 1992. primljena u članstvo Eurovizije

Domovinski rat

→ HTV sada treba ispuniti cijeli program

→ početkom rata, JNA će uništavati odašiljače, 1. uništen u Ninu (emitirao hrvatski program za područje
Europe)

→ više od 80% mreže HTV-a je uništeno

→ tijekom rata HTV samo 1 prekid emitiranja kada je oštećen odašiljač na Sljemenu (nekoliko min)

→ tijekom rata program se emitirao 24 sata na dan

→ neprijatelj gledao tv, a znalo se dogoditi da se navede točno selo i koliko ga vojske brani

→ poginuli Gordan Lederer snimatelj, snimatelj Žarko Kaić, Nikola Stojanović – šef tehnike tv-centra Ri, Siniša
Glavašević-urednik Radio Vukovara)

→ istaknula se skupina mlađih novinara koji su profesiju učili na bojišnim crtama

→ HTV u ratu uspješno ispunio sve svoje zadaće

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     10

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ program emitirao bez prekida, privremene mikrovalne veze omogućile trajnu vezu ZG s RI, ST i OS

→ dok nije bilo rezervnih veza, kasete iz DU stizale gliserima

→ emitirane i amaterske snimke (najpoznatija rušenje 2 aviona iznad Šibenika)

→ u ratu HTV pružao usluge inozemnim ekipama koje su snimljeni materijal montirale i slale iz ZG, ST,OS

VELIKA BRITANIJA (179-202)

→ VB dugo bila model i uzor organizacije tv

→ stabilnost sustava, visoka kvaliteta programa, neovisnost novinara u odnosu na vlast, skladan odnos javnog i
privatnog sektora

→ POČEO EMITIRATI 1936. – NAJSTARIJA JAVNA USTANOVA U SVIJETU

→ PRVA EUROPSKA ZEMLJA KOJA JE 1955. UZ JAVNU, UVELA KOMERCIJALNU TV

→ u prvom poslijeratnom desetljeću div u odnosu na ostale europske zemlje

→ sustav ustanovljen 50. nije se mijenjao do 90. (Margaret Thatcher – liberalne izmjene)

→ OSNOVNA PROMJENA: DEREGULACIJA SUSTAVA, smanjena uloga nadzornih tijela, tv sustav prepušten
zakonima tržišta

JAVNA TV BBC – British Broadcasting Corporation

→ osnovana Kraljevskom poveljom 1927., zamijenila British Broadcasting Company osnovanu 1922.

→ u suradnji s ministarstvom vanjskih poslova (Foreign Office) 1932. širi se i izvan otočja

→ tada počinje emitirati informativni radijski program za prekomorske zemlje – Empire Service

→ vremenom ga zamijenio BBC World Service (i danas ga financira ministarstvo VP)

→ načela organizacijskog ustroja utvrđena KRALJEVSKOM POVELJOM (slijedi izvještaje Crawfordove komisije)
zato jer se radio nalazio pod nadldežnosti Pošte a ne Krune, POŠTA IZDALA licencu

→ CRAWFORDOVA KOMISIJA: radiodifuzna služba ne bi trebala biti pod izravnim nadzorom države ali ni
poptuno komercijalna

→ predložila da se radiodifuzija povjeri javnom poduzeću odvojenom od države, ali kojim bi upravljalo upravno
tijelo (Vijeće guvernera – članove bi imenovao kralj)

→ SMATRAJU DA PODUZEĆE TREBA FUNKCIONIRATI U NACIONALNOM INTERESU

→ pravila komisije postoje još i danas

→ 1. direktor: LORD REITH (iz vremena kad je postojao samo radio) i danas prožima tv

→ UTVRDIO DA je temeljna misija BBC-a: INFORMIRATI, POUČITI i ZABAVITI

→ danas je težište na zabavi

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     11

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta

→ BBC emitirao od 1936. – 1939. zbog rata emitiranje prekinuto

→ 1943. KOMISIJA predložila da kad rat završi, nastavlja se emitiranje, 405 crta, tehničko poboljšanje

→ BBC počeo emitirati 1946. u 405 crta i 25 slika u sekundi (ostat će do 1963.)

→ nakon rata uvodi se obvezna pretplata (radijska uvedena 1922.) za tv

→ zbog rasta popularnosti BBC Radija u ratu, direktori htjeli uvesti još 1 radijsku mrežu

→ 1953. prijenos krunjenja Elizabete prekretnica za tv – gledalo 20 mil. ljudi

→ ZAPOČINJE RAZDOBLJE TELEVIZIJE

→ snimke došle u Kanadu, SAD vojnim avionima i putničkim zrakoplovima

→ 1954. svako 5. domaćinstvo plaćalo tv pretplatu

→ do 1957. tv-signalom prekriveno 80% prostora VB

→ 1964. započinje BBC 2 s emitiranjem (625 crta) 1. počeo emitirati u boji 1967. PAL sustav

Ustroj i financiranje BBC-a

→ zapošljava oko 18.200 ljudi (60% tv)

→ SASTOJI SE OD:

• 4 nacionalne radijske mreže, lokalne, regionalne i međunarodne radijske mreže (BBC Overseas)

• 2 tv kanala: BBC 1 – informativni i BBC 2 – kulturni, sportski, obrazovni

→ u sastavu BBC-a i posebna tehnička služba i poduzeće BBC Enterprises(zaslužno za komercijalizaciju)

→ UGLED se temelji na nezavisnosti od vlade, a jamstvo je Board of Governors

→ ima 12 članova čiji mandat traje 5 godina – imenuje ih kraljica na prijedlog vlade

→ brojne vlade nisu dirale ustroj BBC-a, svi brane nezavisnost BBC-a (npr. H. MacMillian)

→ jedino M. Thatcher dolazila u sukob s BBC-em (nezadovoljna izvještajima o S Irskoj)

Pravni temelj

→ funkcioniranje utvrđeno s 2 dokumenta:

• KRALJEVSKOM POVELJOM (Royal Chart)

• utvrđuje zadaće BBC-a, potvrđuje status javnog poduzeća, način unutarnjeg funkcioniranja i utvrđuje
ulogu Vijeća guvernera i nacionalnih i pokrajinskih savjetničkih vijeća (National Broadcatsing Councils
i Regional Advisory Councils)

• LICENCOM ZA EMITIRANJE
  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     12
 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
• izdaje ministarstvo komunikacija (Postmaster General) koje utvrđuje tehničke pojedinosti i
financiranje

• ministarstvo ima pravo veta na emitiranje programa (nije se dogodilo)

• licenca obvezuje novinare da nepristrano izvještavaju o Donjem domu i Domu Lordova

• na zahtjev ministara mora se emitirati službena izjava vlade

• kloniti se izražavanj vl. mišljenja

• Vijeće guvernera imenuje Upravni odbor koji nadzire ta pitanja

→ dokumeti se izdaju na 15 godina i obnavljaju se

→ izdani 1981. traju do 1996.

→ tv spada pod nadležnost više ministarstava (M komunikacija jedino s efektivnim nadzorom, M industrije
dodjeljuje frekvencije, M vanjskih poslova financira BBC World Service, M obrazovanja i znanosti financira
obrazovne programe, M financija utvrđuje iznos pretplate)

Vijeće guvernera

→ 9-12 članova, mandat 5 godina, mandati svima počinju u isto vrijeme

→ uz predsjednika i potpredsjednika ima 3 guvernera za Škotsku, Walles i S Irsku

→ jedini predsjednik ima stvarni utjecaj unutar BBC-a

→ guverneri oko 50 godina, u trenutku imenovanja 1. se put susreću s tv

→ ima 2 osnovne zadaće

1. predlaže i postavlja generalnog direktora BBC-a i članove Upravnog odbora

- vijeće ih ima pravo smijeniti (do sada samo 1 put 1987. zbog neodgovornosti)

2. nadzire proizvodnju i pazi da se BBC pridržava odredbi Kraljevske povelje

- vijeće tampon zona između vlade i BBC-a

Upravni odbor

→ direktori najvažnijih sektora, broj članova varira (od 87. 9)

Savjetnička vijeća

→ Kraljevska povelja iz 52. obvezala BBC da imenuje Savjetničko vijeće i vijeća u eng regijama

→ zadaća im je da prikupljaju konstruktivne kritike i prijedloge o cjelini aktivnosti BBC-a

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     13

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ po potrebi BBC imenuje savjetnička vijeća da se bolje utvrde programski zadaci u razl. područjima
(poljoprivreda, glazba, religija...)

→ članovi vijeća su volonteri a biraju se na 5 godina

→ postoji 60 takvih vijeća a svako ima 20tak članova

Izvori financiranja

→ GLAVNI IZVOR FINANCIRANJA OBAVEZNA PRETPLATA (90% ukupnih prihoda)

→ od 1988. rast pretplate vezan uz rast indeksa maloprodajnih cijena

→ visina pretplate odredi se 1.4. i vrijedi 12 mj, iako M financija po potrebi može pretplatu smanjiti/uvećati
ovisno o stopi inflacije

→ 10% od prodaje programa, izdavanja videokaseta, priručnika, udžbenika, tjednika Radio-Times koji objavljuje
tjedni raspored programa BBC-a (BBC Enterprise se time bavi)

→ tjednik Radio-Times NAJVEĆI DODATNI IZVOR FINANCIRANJA (3. mil primjeraka)

→ Broadcasting Act 1990. promijenio stanje duopola prema kojemu su tjedni program objavljivali Radio-Times za
BBC a TV-Times za ITV

→ EK smatrala da su imali povlašteni položaj

→ dio troškova proizvodnje podmiruje država

→ iznos pretplate među nižima u Europi, pola mil. pretplatnika ne plaća pretplatu

Izvještaj Peacock

→ Thatcher smatrala da duopol BBC – ITV ne pogoduje tržištu

→ smatrala da se BBC-u treba ukinuti status javnog poduzeća i pretvoriti ga u komercijalno

→ KOMISIJA (na čelu Alan Peacock) 86. trebala proučiti mogućnost komercijalizacije – IZJASNILI SE protiv
uvođenja reklama, pretplata se povećava ovisno o troškovima života, preporučila radikalne promjene mreže
ITV – odvojiti Channel 4, BBC i ITV trebaju 25% programa od nezavisnih producenata

Bijela knjiga

→ objavljena 1988. o radiodifuziji u 90ima (stvaranje novih izvora slike i zvuka, novih kanala, zamjena postojećih
nadzornih tijela, staviti na dražbu koncesiju za ITV)

→ reformu tv sustava formulirao D. Hurd (ministar unutarnjih poslova)

→ PARLAMENT krajem 1990. na temelju Bijele knjige izglasao BROADCASTING ACT:

• postaje mreže ITV moraju se prijaviti za dodjelu koncesija (ITC će odlučiti)

• ITV će se zvati Channel 3

• Channel 4 – funkcionirati prema načelu javne službe, financiranje reklamama

• do 94./95. osnovat će se Channel 5 (ITC odabire kandidate, licenca na 10 god)

→ ITC odbacio ponudu jedinog ponuđača za 5

→ uvodi se ITC – Independent Television Commission) 10 članova imenuje vlada

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     14
 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta

PRIVATNA TELEVIZIJA ITV – Independent Television

→ VB prva zemlja koja je dopustila komercijalnu TV (1954.)

→ ITA – Independent Television Authority bilo je nadležno tijelo

→ 1955. ITV počela s emitiranjem, danas obje mreže pretežito sličnu gledanost

Ustroj ITV-a

1. ITC – tijelo koje nadzire i uređuje sustave privatne radiodifuzije (do 90. IBA)

2. 15 nezavisnih reg tv kompanija međusobno povezanih ugovorima o razmjeni programa

3. ITN – Independent TV News – zajednička filijala koja proizvodi info program

4. Sunrise TV – nezavisna filijala koja proizvodi jutarnji program za cijelu mrežu

5. Channel 4 – 2. kanal mreže ITV

6. ITVA – Independent TV Association – prof udruženje 15 kompanija

7. ITP – Independent TV Publication – filijala koja tiska časopis Tv-Times

8. zajednički tehnički odjel

IBA (1954.-1990.)

→ preuzeo model Vijeća guvernera BBC-a

→ 12 članova, imenovao ih M unutarnjih poslova

→ zadužen za 3 sektora: nezavisnu tv, komercijalne radio postaje i tv postaje koje izravno emitiraju satelitom)

→ ZADAĆE: izdavanje koncesija, nadzor programa, kontrola reklama, održavanje i upravljanje sustavima za
difuziju programa

Koncesije

→ koncesija na 8 godina, bez žalbi prema IBA, IBA može skratiti koncesiju

Nadzor programa

→ IBA utvrđivao programsku shemu i zastupljenost svake kompanije u proizvodnji programa

→ ITVA je prije emitiranje pregledala sve emisije

Nadzor reklama

→ prime-time 8 min, ostali termini 7 min

→ ITC odlučio da reklame ne mogu prekidati vjerski program, za djecu, info programi kraći od 30 min i sadržaji
posvećeni kraljevskoj obitelji

→ snimljeni reklamni spot prije emitiranja pregledava ITC i odobrava

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     15
 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
Tehnička infrastruktura

→ nadzorno tijelo zaduženo za emitiranje ITV-a i CHANNEL 4

→ IBA (ITC) izgradio i nadzire odašiljaču mrežu i vlasnik je studija, odašiljača i repetitora

→ inženjeri Tehničkog centra razvili norme C-MAC – temelj europskog sustava tv visoke definicije

STRUKTURE MREŽE ITV

→ organizirana na REGIONALNOM I FEDERALNOM NAČELU

• REGIONALNO: svaka od 15 kompanija pokriva 1 od 14 područja VB (u Londonu se radnim danom i

vikendom izmjenjuju 2)

• FEDERALNO: kompanije povezane ugovorima o produkciji i sastavljanja programa

→ federalno načelo nalaže velikima da pomažu male kompanije – nema razlika u shemi u Londonu i selima u
Škotskoj

→ svaka regionalna kompanija ima Upravni odbor, vlastite studije i odjele za proizvodnju prog

→ regulacijsko tijelo pazi na veze između kompanija da slabije ne bi bile zakinute

→ postaje mreže ITV prema veličini dijele se na male, srednje i velike

→ VELIKE: 10% ukupnih reklamnih prihoda ITV-a

ITVA – Independent Tv Association

→ u sklopu ITVA utvrđuje se programska shema, politika, dijeli proizvodnja programa, odlučuje o kupnji
programa i utvrđuje finsncijski udjel svake kompanije

→ 70% sadržaja od kompanije ITV, 11% izvan mreže, 5 % u zemljama EU

→ kupnju obavlja Odbor ITVA, a vl. produkcija je lokalna i nacionalna

→ 5 velikih kompanija proizvodi većinu sadržaja 45%

Financiranje

→ REKLAMIRANJE, ostatak od prodaje programa, autorskih prava i izdavačke djelatnosti

→ godišnje 1.5 mlrd funti

→ svaka kompanija ma vl. marketinšku službu koja prodaje reklamno vrijeme

→ najčešće se daju ponuđaču koji ponudi najviše

ITN – Independent TV News

→ nije član mreže, ali sastavni je dio sustava ITV (osnovan 1955)

→ pribavlja vijesti za dnevnik ITV, zajedničko je vlasništvo 15 kompanija

→ najvažnija djelatnost ITN-a: produkcija 3 tv dnevnika (nacionalne i internacionalne vijesti)

→ ITN dnevnike počeo proizvoditi i za jutarnje programe

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     16

 Osnove  televizije  -­‐  Matković,  skripta
→ lokalne dnevnike proizvode regionalne kompanije

→ uz suglasnost IBA, ITN je postala akcionar WTN-a (Worldwide TV News) – 1 od najvećih svjetskih agencija
za tv vijesti – opskrbljuje vijestima na 5 kontinenata

ITC – Independent TV Commission

→ komisija za nezavisnu tv osnovana 1990.

→ Broadcasting Act ukinuo IBA i nadzor dao ITC-u (10 članova koje imenuje vlada)

→ prvi veliki posao ITC-a – dodjela 16 desteogodišnjih koncesija mreža ITV

→ 1991. nakon javnog natječaja objavio rezultate prema kojima Thames TV, TV-AM, TVS i TSW kao mreže ITV-a
gube koncesiju

→ Thames TV nakon 23 godine emitiranja zamjenjuje Carlton – ponudio više novca

→ CARLTON: najveća karika britanske privatne televizije

→ VB jedina članica EU koja nije ograničila sudjelovanje stranog kapitala u tv postajama

Channel 4 – NAJKOZMOPOLITSKIJI KANAL – 30% programa strane proizvodnje

→ osnovale ga 1982. 15 kompanija mreže ITV kao 2. kanal privatne televizije

→ PRIHODI OD REKLAMA i kotizacije članica ITV-a

→ elastičnost u sastavljanju programa

→ malen broj zaposlenih, najvažnija zadaća sklapanje ugovora za dobavu programa, nema studija

→ proizvede samo 1,25% emitiranog programa

  Daria  Rendulić,  www.novinarstvo.info     17