II.

INDUSTRIJALIZACIJA I DRUŠTVO

1. PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

POVIJESNI IZVOR 1.
Britanija je izbila na čelo u gradnji željeznica i parnih lokomotiva. George Stephenson postao je
nacionalni junak kada je njegova Locomotion uvela prvu javnu parnu željeznicu na svijetu, koja
je 1825. vukla teret duž 16 km duge pruge od Stocktona do Darlingtona. Najslavniji događaj u
ranoj povijesti željeznice zbio se 15. rujna 1830. kada je okupljeno mnoštvo svjedočilo otvorenju
željeznice od Liverpoola do Manchestera, inženjerski uspjeh koji je oceansku luku povezao s
industrijskim gradom udaljenim 64 km. Međutim, ono što je najviše oduševilo svjetinu bila
je brzina Stephensonova vlaka od oko 48 km/h. Taj je događaj zasjenila smrt liverpulskog
predstavnika u parlamentu, Williama Huskissona, kojega je pregazila jedna od 8 lokomotiva
koje su putovale na dan otvorenja.

Asa Briggs i dr., Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo (Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.)

1. I zradi zemljovid i na njemu označi prve dvije željezničke pruge u Velikoj Britaniji.
Posluži se geografskim atlasom.

38
2. C
 rvenom bojom zaokruži duljinu prve engleske pruge, a plavom bojom zaokruži duljinu
druge engleske pruge.

a) 16 km

b) 48 km

c) 61 km

d) 64 km

3. Što je zasjenilo svečanost otvaranja željezničke pruge od Liverpoola do Manchestera?

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

4. U
 nesi u tablicu podatke povezane s otvaranjem željezničke pruge od Liverpoola do Manchestera.

NADNEVAK OTVORENJA

BRZINA VLAKA

BROJ LOKOMOTIVA

DUŽINA PRUGE

POVIJESNI IZVOR 2.
Jedan od najvažnijih izuma u povijesti čovječanstva bio je parni stroj, koji se potom postupno
usavršavao. Francuz Denis Papin konstruirao je 1690. godine prvi parni cilindar; u njemu se stvarala
para vrenjem vode u željeznom cilindru ispod stapa koji je dizala. Deset godina poslije Englez Thomas
Newcomen konstruirao je atmosferski parni stroj; on se najprije upotrebljavao za crpljenje vode
iz rudnika. I u tome je stroju rad obavljan s pomoću tlaka okolnoga zraka. Od 1768. pa do 1790.
godine, usavršavajući Newcomenove strojeve, Englez James Watt postupno je konstruirao parni
stroj s automatskim razvodom pare. Tek je 1788. godine izradio prototip sa svim glavnim elementima
današnjega parnog stapnog stroja: dvoradnim cilindrom, stapom, automatskim razvodnikom pare,
kondenzatorom, regulatorom i zamašnjakom.

Mario Didović, Matko Bupić, Dvjesto godina brodske parne propulzije (1807.-2007.), Naše more 54 (2007.), 3/4.

39
5. I zdvoji šest elemenata Wattova parnog stroja.

1. ________________________________

2. ________________________________

3. ________________________________

4. ________________________________

5. ________________________________

6. ________________________________

6. I zbaci uljeza. Prekriži ime znanstvenika koji nije radio na izradi i usavršavanju parnog stroja.

a) Denis Papin

b) James Watt

c) Nikola Tesla

d) Thomas Newcomen

7. Na vremenskoj crti:

a) upiši godinu u kojoj je konstruiran prvi parni cilindar

b) osjenčaj razdoblje u kojem je James Watt usavršavao parni stroj

c) označi godinu u kojoj je konstruiran atmosferski parni stroj

d) obilježi godinu u kojoj je James Watt izradio prototip parnog stroja.

1600 g. 1700 g. 1800 g.

8. O
 bjasni kako su radili prvi parni strojevi.

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

40
POVIJESNI IZVOR 3.
Prva uporaba parne turbine za brodsku propulziju ostvarena je 1894. godine na brodu „Turbinia”.
Izumivši parnu turbinu 1884. godine, Charles Parsons uvidio je njezin potencijal za pokretanje
brodova, pa je 1893. pokrenuo tvrtku Marine Steam Turbine Company s još petoricom partnera. Da bi
svijetu prezentirao svoju ideju o uporabi parnih turbina na brodovima, napravio je eksperimentalni
brod „Turbinia”, građen od čelika tvrtke „Brown and Hood”. Porinuta je 2. kolovoza 1894. „Turbinia”
je imala težinu od 44,5 tona, duljinu 31,6 m, gaz 0,9 m i postizala je brzinu od 34,5 čv (64 km/h).
Danas se „Turbinia” nalazi u muzeju Discovery u Newcastleu u Engleskoj, dok se njezino originalno
parnoturbinsko postrojenje čuva u londonskom Znanstvenom muzeju.

Mario Didović, Matko Bupić, Dvjesto godina brodske parne propulzije (1807.-2007.), Naše more 54 (2007.), 3/4.

9. Poredaj događaje kronološki upisivanjem odgovarajućeg rednog broja pokraj događaja.

_______ pokretanje tvrtke Marine Steam Turbine Company

_______ porinuće broda Turbinia

_______ izum parne turbine

10. U
 nesi u tablicu podatke koji se odnose na brod Turbinia.

NADNEVAK PORINUĆA

TEŽINA

DULJINA

GAZ

BRZINA

11. U kojim se muzejima čuvaju ostatci broda Turbinia?

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

41
 2. GRADOVI SU POSTALI VEĆI

POVIJESNI IZVOR 1.
Od sredine 18. stoljeća ručni rad se zamjenjuje strojem, pogonskom snagom vode i vjetra
kao i vučom životinja. Ovaj epohalni događaj, između ostalog, označio je i začetak nove vrste
gradova. Kako se stanovništvo neprestano gomilalo oko tvornica, ta su područja pretvorena
u industrijske gradove. S razvojem industrije i tehnologije povećavali su se broj i veličina
gradova, osobito između dva svjetska rata, a trend se nastavio i kasnije. Dok je 1800. godine
svega 1,7% stanovništva živjelo u gradovima s preko 100 tisuća stanovnika, 1950. u takvim
je gradovima živjelo preko 13,1% ukupnog stanovništva svijeta.

Slobodan Bjelajac, Doris Vrdoljak, Urbanisation as a World Process and its Consenquences,
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (2009.)

1. S
 vojim riječima objasni nastanak tzv. industrijskih gradova.

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

2. Izdvoji dva razloga povećanja broja i veličine gradova.

1. ______________________________________

2. ______________________________________

3. Označi na vremenskoj crti:

a) godinu u kojoj je 1, 7 % svjetskog stanovništva živjelo u gradovima većim od 100 000 stanovnika

b) godinu u kojoj je 13, 1 % svjetskog stanovništva živjelo u gradovima većim od 100 000 stanovnika.

1800 g. 1900 g. 2000 g.

42
4. Izbaci uljeza. Zaokruži slovo ispred pojma koji sredinom 18. stoljeća ne počinje zamjenjivati
ručni rad čovjeka.

a) stroj

b) pogonska snaga vode

c) električna energija

d) vuča životinja

POVIJESNI IZVOR 2.
Jedva desetljeće nakon što je Novi Amsterdam postao Novi York – New York, London je postao
spremnim preuzeti ulogu svjetskog kapitalističkog glavnog grada. Poput talijanskih gradova-
država prije njih, nizozemski gradovi bijahu sapeti zbog nedostatka prirodnih sirovina te ljudi.
Za razliku od njih, London se mogao osloniti na mnogo veći broj stanovnika u Britaniji kako
bi od njih stvorio naseljenike, vojnike i pomorce. Ujedno je Britanija posjedovala i ključne
sirovine kao što su ugljen, željezo i kositar. Čak i da im je uprava bila vrhunski prosvijećena,
ti čimbenici zacijelo bi prisilili nizozemske gradove da se pomire s drugorazrednim položajem
– iza Londona.

Joel Kotkin, Povijest grada (Zagreb: Alfa, 2008.)

5. I zdvoji tri sirovine ključne za razvoj industrijalizacije koje posjeduje Britanija.

1. _____________________________

2. _____________________________

3. _____________________________

6. Objasni zbog čega se talijanski i nizozemski gradovi nisu mogli razvijati i širiti poput Londona.

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________

7. Istom bojom oboji tri imena istoga grada.

Novi York Novi Amsterdam London New York

43