- SEMINARSKI RAD Predmet: Tribologija

Naslov rada: Trenje

Mentor: prof. dr. Jusuf Kevelj

Kandidat: Dino Muminagi

Mostar, maj 2015/16.

SADRAJ
UVOD........................................................................................................................................3
1.

TRENJE KLIZANJA..........................................................................................................4

2.

STATIKO TRENJE..........................................................................................................6

3.

ZNAAJ TRENJA.............................................................................................................7
3.1 Problemi koje uzrokuje trenje..........................................................................................8
3.2 Unutarnje trenje ili viskoznost.........................................................................................8

4.

TRENJE I TRIBOLOGIJA.................................................................................................9
4.1 Podmazivanje.................................................................................................................10
4.2 Maziva............................................................................................................................10

ZAKLJUAK..........................................................................................................................11
LITERATURA.........................................................................................................................12

UVOD
Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela meusobno pritiu,
a djeluje u podruju dodira. Kada doe do takvog klizanja, na pojedino tijelo trenje djeluje u
suprotnom smjeru od brzine kojom klie uz drugo tijelo, i zove se trenje klizanja. Trenje
klizanja pretvara kinetiku energiju u toplinu. Statiko trenje spreava klizanje, i jednakog je
iznosa a suprotnog smjera od zbroja ostalih sila koje pokuavaju izazvati klizanje. Ako se te
sile poveavaju, te njihov zbroj premai maksimalni mogui iznos statikog trenja (graninu
vrijednost), poinje klizanje a statiko trenje se pretvara u trenje klizanja. Granina vrijednost
statikog trenja najee se ne razlikuje znaajno od iznosa trenja klizanja, ali ponekad moe
biti i znatno vea (npr. metal na metalu ili staklo na staklu), a iznimno i malo manja. Iznos
2

sile trenja ne ovisi neposredno o veliini dodirne povrine, nego samo o kemijskom sastavu i
obradi ploha. Trenje je posljedica kemijskog meudjelovanja (elektrine sile) materijala koji
su u dodiru.
Najjednostavnije je analizirati trenje kad se tijela dodiruju ravnim plohama. No, u pojedinim
podrujima primjene analiziraju se i drugi specijalni sluajevi, kao to je uetno trenje na
okruglom profilu, ili trenje kod kotrljanja, itd.
Usto, osim opisanoga uobiajenog znaenja, pojam trenja u irem smislu moe se protegnuti i
na razliite druge otpore relativnom gibanju, kao to je otpor sredstva koji djeluje na kruto
tijelo koje se giba kroz fluid, ili meudjelovanje susjednih slojeva fluida koji se gibaju
razliitim brzima (zbog viskoznosti) itd. No, u ovome tekstu promatra se samo trenje koje se
protivi klizanju.

1. TRENJE KLIZANJA
Iznos trenja klizanja izmeu dva tijela proporcionalan je sili kojom se tijela meusobno stiu
na plohi dodira. U najjednostavnijem sluaju ravne dodirne plohe, iznos trenja klizanja T
rauna se tako da se ukupni iznos sile N kojom jedno tijelo pritie drugo pomnoi brojem
koji se zove koeficijent trenja klizanja

Koeficijent trenja klizanja ovisi o vrsti i obradi dodirnih ploha; npr. za automobilsku gumu na
suhom asfaltu iznosi oko 0,80-0,85 (ako guma nije izlizana), a za istu gumu na mokrom
asfaltu oko 0,45-0,50, dok je na zaleenom kolniku samo 0,05-0,10.[2] Iznos sile kojom

jedno tijelo pritie drugo uobiajeno se obiljeava slovom N , zato to ta sila djeluje
okomito, tj. u smjeru normale, na dodirnu plohu i smjer klizanja.1

Slika 1. Jednostavan primjer trenja.

Na slici iznad prikazan je jednostavan primjer trenja za tijelo koje klie po horizontalnoj
podlozi zato to ga gura horizontalna sila

(podloga je drugo tijelo, koje smatramo velikim i

nepominim, odnosno ije gibanje nas ne zanima). Na lijevoj strani skice ucrtane su sile koje
djeluju na tijelo, a na desnoj sile kojima tijelo djeluje na podlogu.
Na tijelo djeluje teina

kojom ga privlai Zemlja; zbog teine tijelo pritie na podlogu

(koja mu ne doputa gibanje u tome smjeru) jednakom silom

(desna strana skice). Na silu

podloga uzvraa (zakon akcije i reakcije) normalnom reakcijom

smjeru djeluje na tijelo. Tako se vertikalne sile na tijelo ( i
Sila

koja u suprotnom

) ponitavaju.

pokree i ubrzava klizanje tijela po podlozi. Zbog toga se tijelo tare o podlogu, tj.

djeluje na nju silom trenja koja je na desnoj strani skice oznaena kao
uzvraa (zakon akcije i reakcije) silom trenja
Ukratko, djelovanju sile

. Na tu silu podloga

koja u suprotnom smjeru djeluje na tijelo.

na tijelo suprotstavlja se sila trenja klizanja

, iji se iznos

rauna prema gore navedenoj formuli, i umanjuje ubrzanje tijela.

U rutinskom rjeavanju problema s trenjem nije doista potrebno provoditi opisanu uzronoposljedinu analizu sila. U navedenom primjeru, dovoljno je samo prikazati sve sile koje
djeluju na tijelo (lijeva strana skice) i odrediti ubrzanje tijela pomou Newtonovog temeljnog
zakona gibanja: vektorski zbroj sila jednak je umnoku mase i ubrzanja. Ubrzanje je u smjeru
sile , a protivi mu se

, pa je: F-T=ma. U vertikalnom smjeru nema ubrzanja, to znai da

1 https://www.scribd.com/doc/293554317/12/TRENJE

vektorski zboj vertikalnih sila iznosi nula, tj.N=G , ime se dobiva iznos normalne reakcije
pomou kojega se rauna trenje

. Uvrtavajui za iznos teine G= mg konano se

dobiva jednadba za akceleraciju

. Ako je sila koja gura tijelo 20 N, masa tijela

2 kg, a koeficijent trenja 0,8, uvrtavanje daje 20 - 0,829,81 = 2a, pa je ubrzanje a = 2,15
m/s2.
I u sluaju da sustav sila nije tako jednostavan (npr. tijelo je na kosini a vue ga ili gura vie
sila pod proizvoljnim kutevima), problem se rijeava na slian nain. Tada u pravilu normalna
reakcija podloge (potrebna za odreivanje trenja) nee biti jednaka teini tijela, ali se na
slian nain dobiva iz temeljnog zakona gibanja, uz rastavljanje sila u prikladno odabranom
koordinatnom sustavu. U gornjem jednostavnom primjeru, umjesto formalnog uvoenja
koordinatnog sustava, koriteno je razdvajanje sila na horizontalne i vertikalne.2
2. STATIKO TRENJE
Statiko trenje (ponekad se kae i trenje mirovanja) spreava klizanje koje pokuavaju
uzrokovati druge sile. Primjerice, ako ovjek malom silom gura neki teak ormar, ormar se ne
mie. To znai da pod djeluje na ormar tono jednakom silom statikog trenja u suprotnom
smjeru. Kako ovjek mijenja iznos sile kojom gura, tako se mijenja i iznos statikog trenja
(sve dok ormar miruje): statiko trenje je upravo onoliko koliko je potrebno da sprijei
klizanje. No, statiko trenje ne moe premaiti granini iznos

koji se rauna na isti

nain kao i trenje klizanja, ali pomou koeficijenta statikog trenja koji je u pravilu vei od
koeficijenta trenja klizanja . Stoga se statiko trenje u naelu opisuje relacijom:

2 https://www.scribd.com/doc/293554317/12/TRENJE

Slika 2. Grafiki prikaz relacije statikog trenja.

Za mnoge materijale

je tek za nekoliko postotaka vei od . No za neke kombinacije

metalnih ploha mogu se razlikovati i nekoliko puta, npr. za cink na lijevanom eljezu statiki
koeficijent je 0,85 dok je koeficijent trenja klizanja samo 0,21.
Za cjeloviti opis statikog trenja i trenja klizanja najjednostavnije je promatrati lijevu stranu
gornje skice, te zamisliti da se iznos sile koja gura tijelo poveava od nule do vrijednosti
znatno vee od graninog iznosa statikog trenja. Na skici desno prikazano je kako se pri
tome mijenja iznos sile trenja

koja se protivi sili . Dok tijelo miruje, statiko trenje raste

jednako kao i sila , sve do iznosa

. Nakon toga, poveanje sile

uzrokuje

klizanje, a iznos statikog trenja pada na iznos trenja klizanja.

Na skici se jo opaa i da iznos trenja klizanja nije posve konstantan (kako se
podrazumijevalo u prethodnom opisu). Oscilacije u iznosu trenja klizanja (na skici su
preuveliane radi bolje uoljivosti) ne ovise neposredno o sili , nego su posljedica
mikroskopskih neravnina dodirnih ploha koje prilikom gibanja utjeu na kemijske interakcije
meu materijalima (crte je proizvoljan, tj. samo kvalitativno ilustrira tipine mjerene
vrijednosti).
3. ZNAAJ TRENJA

Ljudi eu naprijed odguravajui se nogama natrag. Bez trenja, podovi, ceste i plonici bili bi
mnogo vie kliski nego ledeno klizalite. Automobili ne bi mogli ubrzavati ni koiti. Ljudi bi
padali na pod kada bi pokuali hodati ili trati.
Najjednostavnija oprema za paljenje vatre ovisi o trenju, a sastoji se od dvaju suhih drvenih
tapova. Rukama ili strunom luka treba brzo rotirati jedan tap po drugom. Trenje postie
temperaturu do priblino 300C, pri kojoj tap pone ariti. Za paljenje ibica takoer se
primjenjuje trenje. Kada se glava ibice tare o traku na bonoj strani kutije od ibica, trenje
podie temperaturu. Vruina potakne dakemikalije u glavi ibice i u traci na kutiji od ibica
zajedno reagiraju. Kako se temperatura poveava, glava ibice izgara na zraku i naposljetku
zapali drvo.
3.1 Problemi koje uzrokuje trenje
Trenje predstavlja znaajan problem kod predmeta koje treba gibati po podlozi. Rani ljudi su
povlaili terete na drvenim saonicama. Te su saonice pomogle u prijenosu tereta, ali je jo
uvijek ostalo veliko trenje izmeu saonica i tla. Ljudi su poslije otkrili da je teke terete kao
npr. blokove od kamena mnogo lake pomicati pomou valjaka. Valjci su se okretali, te su
smanjili trenje jer teret nije klizao dodirajui tlo kao kad se gibao. Nedostatak je valjka to
oni ostaju iza tereta kada se teret kree po njima. Pred otprilike 5500 godina taj je problem
bio prevladan izumom kombinacije kotaa i osovine.
3.2 Unutarnje trenje ili viskoznost
Definicija viskoznosti:
Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekuina (kapljevina) plinova da pruati otpor
meusobnom kretanju njihovih slojeva.
Jae viskozna tvar djeluje ljepljivo i teko se prelijeva. Ulje ima veu viskoznost od vode, ali
je manje gustoe i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti, dok se viskoznost
vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficijent viskoznosti i
mjeri se u paskal-sekundama (Pa s).3
Ako se sjetimo valova u moru, onda znamo da su najintenzivniji na povrini a s porastom
dubine skoro pa nestaju. To je zbog vjetra koji povrinu vode pomie, veom brzinom na
povrini koja postupno opada s porastom dubine vode.
3 https://www.scribd.com/doc/293554317/12/TRENJE
7

Zamislimo si dvije ploe povrine A, izmeu kojih se nalazi fluid (debline y) koji se zbog
adhezivnih sila i trenja "lijepi" za povrine ploa. Fluid izmeu ploa moemo podijeliti u
vie slojeva. Ako jednu od ploa P1 krenemo pomicati brzinom v u smjeru x, tada e se sloj
fluida najblii ploi takoer pomicati brzinom v u smjeru x. Zbog kohezivnih sila unutar
fluida je za oekivati da e se i daljni slojevi poeti pomicat, ali sa smanjenjem brzine
proporcionalno udaljenou od pokretne ploe. Smanjenje brzine uzrokuje trenje u fluidu.
Moemo zakljuiti da je sila F potrebna za pomicanje ploe P1 proporcionalna sa njenom
povrinom A( vea povrina = potrebna vea sila za pomicanje zbog vee koliine tekuine
koja se mie u skladu sa ploom), proporcionalna je sa brzinom v i obrnuto proporcionalna
udaljenosti meu ploama y ( y = vie slojeva fluida = potrebna vea sila za pomicanje svih
slojeva).

i .

iz ega proizlazi da je:

i zavrna jednadba je:

4. TRENJE I TRIBOLOGIJA
Uz termin trenje, vano spomenuti jeste i posebnu disciplinu koja je usko povezana sa silom
trenja i njezinim izuavanjem. Ta disciplina je poznatija kao tribologija.
Tribologija (gr. :trljati) je znanost koja prouava zbivanja na povrinama dvaju tijela
u dodiru ili relativnom gibanju (triboelementi), ponajprije trenje, troenje materijala i uinke
8

podmazivanja. Zadaa joj je pronai odgovarajue mjere primjenom kojih se sprjeava ili
smanjuje trenje i troenje, to jest postiu se njihove prihvatljive vrijednosti. Te mjere
obuhvaaju izbormaterijala, zatitu povrina od troenja, uhodavanje (poetno troenje), a
napose podmazivanje. Tribologija je interdisciplinarna, jer je zasnovana na osnovnim
disciplinama strojarstva, metalurgije, hemije i fizike. Podruja njezine glavne primjene jesu
konstrukcije (zupanici, leajevi, kliznidijelovi), materijali(keramika, polimeri, metali),obrad
a materijala (sredstva za hlaenje i podmazivanje, alatni materijali, lako obradivi materijali) i
podmazivanje (ulja, masti, aditivi).
4.1 Podmazivanje
Podmazivanje je primjena maziva za smanjivanje trenja meu povrinama koje se dodiruju,
a gibaju se jedna u odnosu na drugu (tarne povrine). Omoguuje rad pokretnih strojnih
dijelova, napose leaja, kliznih staza i vodilica, zupanika, cilindara i stapova, spojki, lanaca
za prijenos snage, koljenastih vratila, podizaa ventila i eline uadi. Osim smanjenja trenja
i njegovih tetnih posljedica (razvijanje topline, troenje tarnih povrina i gubitak energije),
njime se odvode toplina i estice nastale troenjem materijala, a sprjeava se i dovoenje
stranih estica meu tarne povrine njihovim brtvljenjem. Najpovoljnije je podmazivanje
kojim se postie tekue trenje, kada se meu tarnim povrinama samodovoenjem maziva
stvara kontinuirani film (hidrodinamiko podmazivanje). Kako bi se reim hidrodinamikoga
podmazivanja odrao u optimalnim granicama, za vee brzine klizanja potrebna je
manja viskoznost maziva; nasuprot tomu, za poveano optereenje potrebno je mazivo vee
viskoznosti. Strojni dijelovi kod kojih nije mogue postii hidrodinamiko podmazivanje
podmazuju se na drugi nain, na primjer s krutim mazivima.

Slika 3. primjer podmazivanja.

4.2 Maziva
Maziva su kemijske tvari specifinih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za
podmazivanje.

Djeluju

tako

to

smanjuju trenje izmeu

kliznih

ploha

koje

se

pod optereenjem nalaze u meusobnom relativnom gibanju. Maziva slue i za smanjenje

troenja strojnih dijelova i za odvoenje topline, te za zatitu od korozije i stvaranja naslaga i
taloga zbog oksidacije i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se
ivotinjska i biljna ulja i masti sve do prije stotinjak godina, kada je mlada naftna
industrija iznijela na trite maziva ulja dobivena od tekih naftnih frakcija. Danas svijest o
potrebi ouvanja okolia i zdravlja utjee i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz
njih iskljuuju sastojci tetni za zdravlje i okoli, a u pojedinim se podrujima rabe i bioloki
razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih esterskih ulja. Prema agregatnom
stanju razlikuju se tekua maziva (ulja), poluvrsta (mazive masti) i vrsta maziva.4

Slika 4. Podmazivanje koljenastog vratila.

ZAKLJUAK
4 https://hr.wikipedia.org/wiki/Tribologija
10

Bez trenja ivot na Zemlji nebi bio mogu. Predmete nebi mogli drati u rukama, sve bi nam
izmicalo, sklizalo. Nebi mogli ni hodati. Tlo bi nam "izmicalo" ispod nogu, padali bismo
unazad

kao

na

najveoj

poledici.

ovim

sluajevima

trenje

je

korisno.

Kada se pokretni dijelovi strojeva meusobno taru, oni se trljanjem istroe. Stroj se pritom
usporava. Zato leajeve osovina, klipove u cilindrima treba podmazivati posebnim mazivima
i

uljima.

Istraujui trenje mogu se donijeti slijedei vani zakljuci:

-

Razlikujemo statiko i dinamiko trenje klizanja. Statiko trenje klizanja je vee od

dinamikog trenja klizanja. Zbog toga da bi ovjek pomakao neki veliki teret mora
uloiti veliku silu da bi ga pomakao. Kad se taj teret kree sila kojom ovjek treba
djelovati je mnogo manja.

Trenje ne ovisi o veliini dodirnih ploha.

Trenje ovisi o teini. Kada se zimskih, snjenih dana vozite automobilom, sigurno ste
primjetili da proklizavanje na ledenoj povrini ceste nije uvijek isto. Ako se u

Trenje ovisi o vrsti podloge. to je podloga hrapavija to je trenje vee. Kada u zimsko
vrijeme hodamo po cesti, ako nema leda nemamo problema. Trenje je dovoljno veliko
da bi nam omoguilo normalno hodanje. No ako stanemo na led, trenje se viestruko
smanjuje i tada se poskliznemo.
automobilu nalaze samo voza i suvoza automobil e vie proklizavati (manje trenje)
nego ako se u automobilu nalaze etiri osobe (vee trenje).

Trenje je manje od teine. Svi smo barem jednom imali veliko pospremanje stana ili
kue. Treba poistiti iza ormara. Dakle, treba pomaknuti ormar da bi mogli iza njega
poistiti. Kako je ormar velike mase, a samim time ima i veliku teinu, ne moemo ga
podignuti nego ga guramo na neko drugo mjesto.

LITERATURA

11

https://www.google.ba/search?
q=maziva&espv=2&rlz=1C1GKLB_enBA687BA687&biw=1680&bih=925&sour
ce=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjrsaR077MAhVCPRQKHa4RABwQ_AUIBygC#imgdii=cULd2jW4cMPo4M%3A
%3BcULd2jW4cMPo4M%3A%3B8YcdkDf1cf6rHM

%3A&imgrc=cULd2jW4cMPo4M%3A
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tribologija
https://www.scribd.com/doc/293554317/12/TRENJE
https://hr.wikipedia.org/wiki/Trenje

12