1.

KOORDINATNI SUSTAVI
Vektori se u fizike i matematike predmete uvode prvenstveno u kartezijevom koordinatnom
pravokutnom sustavu. Zbog simetrije problema, uvode se cilindrine i sferne koordinate. Ti
koordinatni sustavi su takoer ortogonalni sustavi, za razliku od kartezijevog kod kojeg su
jedinini vektori konstante, kod cilindrinog i sfernog to vie nisu.
Kartezijev pravokutni koordinatni sustav (, !, z". #vaki proizvoljni vektor, brzinu i ubrzanje
prikazujemo pomo$u komponenti
Cilindrini koordinatni sustav (%, &, z". 'unkcije transformacije izmeu (artezijevog i
cilindrinog koordinatnog sustava su
)ilindrine koordinate dobro opisuju povrine koje imaju oblik cilindra (%*const.", polu+konus
(%* z" i spirala (z* ,".
S!erni koordinatni sustav (r, ,, &". 'unkcije transformacije izmeu (artezijevog i sfernog
koordinatnog sustava su
". #O$O%A&' (R)INA I U(R)AN&*
#olo+aj je prva veliina kojom se opisuje svojstvo neke materijalne toke. -olo.aj materijalne
toke odreen je koordinatama toke u odabranom koordinatnom sustavu. /ibaju$i se,
materijalna toka opisuje neku krivulju koju nazivamo putanja materijalne toke. -ut se definira
kao dio te putanje koji materijalna toka prijee u odreenom vremenskom intervalu, a pomak
kao promjena njenoga polo.aja0 .
-omak je vektorska veliina, a njena mjerna jedinica u #1+sustavu (kao i za polo.aj" je metar.
(rzina je fizika vektorska veliina. 2dreena je pravcem, smjerom, intenzitetom i napadnom
tokom. 3obivamo je kada podijelimo put koje je tijelo prelo sa vremenom koje je trebalo tijelu
da pree taj put tj. brzina je kolinik prijeenog puta i vremena.
4rzina gibanja toke je vektorska funkcija vremena. 5jezin smjer je smjer gibanja toke (vektor
brzine paralelan je s tangentom na putanju". 1znos brzine opisuje kako brzo toka prelazi put.
-od pojmom brzina, ako nije drukije reeno, podrazumijeva se obino trenutna brzina.
6edinica brzine je metar u sekundi m7s 8 brzina kod koje tijelo prijee 9m u sekundi. : praktino
se primjenjuje jedinica kilometar na sat km7;. 9 m7s * <.= km7;
#rednja brzina v
sr
+ skalarna fizika veliina jednaka omjeru puta koje je tijelo prelo u
odreenom vremenskom intervalu i tog vremenskog intervala.

Trenutna brzina v > stvarna brzina u danom trenutku jednaka omjeru puta ?s koje tijelo prijee
u vrlo malom (@beskonano malomA" vremenskom intervalu i tog intervala ?t , tonije
kad ?t B C , to kra$e piemo
Tu brzinu pokazuju brzinomjeri u vozilimaD
#rednji vektor brzine + vektorska fizika veliina jednaka omjeru vektora pomaka i
vremenskog intervala u kojem je dolo do tog pomaka0
Trenutni vektor brzine + omjer vektora pomaka ?r nastalog u vrlo malom (@beskonano
malomA" intervalu vremena i tog intervala0

U,rzanje je kolinik promjene brzine i vremena za koje to ubrzanje traje. To znai da ubrzanje
dobijemo kada oduzmemo poetnu brzinu tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije nego to je
poelo ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo nakon ubrzanja i to podijelimo sa vremenom
koje je trebalo tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko je trajalo ubrzanje. To mo.emo iskazati
formulom a*(v+v
C
"7t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v
C
brzina kojom se
tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo. 5ajjednostavnije
objanjenje ubrzanja je da je ubrzanje postepeno pove$avanje brzine i ubrzanje predstavlja za
koliko se brzina tijela pove$ava svake sekunde. -od pojmom ubrzanje se podrazumijeva
ravnomjerno ubrzanje tj. da se svake sekunde za odreen broj pove$a brzina. 2znaka u fizici za
ubrzanje je a(akceleracija", a jedinica metar po sekundi za sekundu tj.m7s
E
. Fbrzanje je
vektorska veliina.

-. Ne.tonovi zakoni
9. zakon0 )akon iner/ije + #vako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog
gibanja sve dok vanjske sile ne uzrokuju promjenu tog stanja.
E. zakon0 Te0eljni zakon 1i,anja + Fbrzanje tijela razmjerno je vanjskoj sili koja djeluje na
njega i obrnuto razmjerno njegovoj masi. #mjer ubrzanja je u smjeru ukupne sile koja djeluje na
tijelo. . (' sila, m (konst."masa, a ubrzanje koje tijelo dobiva"
'

* m G a

, '
!
* m G a
!
, '

* m G a
!
. 6edinica za silu je 95 (5jutn", to je sila koja tijelu mase (kg"
daje ubrzanje 9m7s
E
. -a je 95 * 9 kgGm7s
E
.
2. SI$A TR*N&A
Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela meusobno priti$u, a
djeluje u podruju dodira. (ada doe do takvog klizanja, na pojedino tijelo trenje djeluje u
suprotnom smjeru od brzine kojom kli.e uz drugo tijelo, i zove se trenje klizanja. Trenje klizanja
pretvara kinetiku energiju u toplinu. #tatiko trenje spreava klizanje, i jednakog je iznosa a
suprotnog smjera od zbroja ostali; sila koje pokuavaju izazvati klizanje. :ko se te sile
pove$avaju, te nji;ov zbroj premai maksimalni mogu$i iznos statikog trenja (graninu
vrijednost", poinje klizanje a statiko trenje se pretvara u trenje klizanja. /ranina vrijednost
statikog trenja naje$e se ne razlikuje znaajno od iznosa trenja klizanja, ali ponekad mo.e biti
i znatno ve$a (npr. metal na metalu ili staklo na staklu", a iznimno i malo manja. 1znos sile trenja
ne ovisi neposredno o veliini dodirne povrine, nego samo o kemijskom sastavu i obradi plo;a.
Trenje je posljedica kemijskog meudjelovanja (elektrine sile" materijala koji su u dodiru.
Tipian primjer sile trenja u ovom sluaju je sila koju osje$aju sanjke na snijegu0 nakon to se
spusti po nekoj nizbrdici, doe do ravnog dijela na kojem se nakon nekog vremena sanjke
zaustave. 1li, kliza na ledu koji se zaleti nekom brzinom, nakon nekog vremena se zaustavi. 1li,
automobil koji naglo koi + uje se kripa guma i automobil se zaustavi. 3akle, u sva tri sluaja,
sila trenja je uzrokovala smanjivanje brzine tijela0 ona uvijek djeluje u smjeru suprotnom od
smjera gibanja.
3. *$ASTI4NA SI$A
Hlastina sila se javlja kada se elastinom tijelu promijeni oblik,kada na njega djeluje neka sila.
Fvijek je suprotna od sile koja je izvrila deformaciju (promjenu oblika " tijela.
-o prestanku djelovanja sile koja izaziva promjenu oblika elastinog tijela,elastina sila vra$a
tijelo u prvobitni oblik.
:ko na oprugu koja je uvr$ena na jednom kraju djelujemo silom inteziteta ' opruga se istegne
za du.inu ?l. :ko intenzitet sile pove$amo na E' istezanje opruge $e biti E?l ... .
2vo pokazuje da je istezanje opruge razmjerno jaini sile kojom se izaziva deformacija.
-oto je sila elastinosti '
e
istog intenziteta kao sila koja izaziva deformaciju, ali suprotnog
smjera to znai da je njen intenzitet isto razmjeran promjeni du.ine opruge.
Za mjerenje sile naje$e se koristi dinamometar sa elastinom oprugom. 2pruga mora imati
svojstvo da se poslije prestanka djelovanja vanjske sile vra$a u prvobitan polo.aj.
5. T*6*$&N* SI$* U #RIRODI
2snovne sile koje se pojavljuju u prirodi su0 elektromagnetska sila, gravitacijska sila, slaba i jaka
nuklearna sila (meudjelovanje"
Hlektromagnetna sila mo.e biti i privlana i odbojna, i pribli.no se ponitava za velika tijela koja
se sastoje iz mnogo atoma. Fkoliko nije jednaka nuli onda ona u potpunosti dominira nad
gravitacijskim djelovanjem. Hlektromagnetna sila je kombinacija elektrine sile i magnetne sile.
Te dvije sile su razmatrane kao potpuno odvojene do poetka 9I. st. kada je u ogledima poelo da
se nazire da su one samo razliite manifestacije jedne iste sile. 2vo je primjer klasinog
ujedinjavanja interakcija. #lino ovome, trenje, sila zatezanja i sve druge sile ije djelovanje
mo.emo da direktno osjetimo (osim gravitacije" su posljedice elektromagnetne interakcije atoma
i molekula.
/ravitacijska sila je iznenauju$e slaba i mi je osje$amo jedino zbog toga to ima privlani
karakter. 5aa te.ina je posljedica gravitacije. F astronomskim sustavima, gravitacija je
dominantna sila jer odreuje kretanje satelita, planeta, zvijezda i galaksija. 4itno utjee na
osobine prostora i vremena tako to se prostor blizu masivni; tijela (kao to je #unce" zakrivljuje,
dok se protok vremena usporava.
(ako slaba i jaka nuklearna sila imaju izuzetno mali domet (kod slabe J9C
+9K
, kod jake J9C
+9L
", mi
ne osje$amo nji;ovo djelovanje direktno iako je ono sutinski va.no za postojanje materije. 2ne
odreuju koja je jezgra stabilna, koja se raspada i bitno je za oslobaanje energije u odreenim
nuklearnim reakcijama. 5uklearne sile odreuju, ne samo stabilnost jezgara ve$ i egzistenciju
mnotva elemenata u prirodi.
7. 8RAVITACI&SKA SI$A
/ravitacija je jedno od osnovni; svojstava naeg svemira. Manifestira se kao privlana sila
izmeu svi; tijela koja imaju masu. 3va tijela masa m
9
i m
E
privlait $e se silom iji je intenzitet
gdje je / gravitacijska konstanta, / * =,=N G 9C
+99
5m
E
kg
+E
, r je meusobna udaljenost.
/ravitacijska sila nikad nije odbojnaD
/ravitacijska sila nije dovoljno ilustrativna veliina za opisivanje gravitacijskog polja pa se
umjesto nje uvodi pojam jakosti gravitacijskog polja. 6akost gravitacijskog polja ovisi samo o
masi koja stvara to gravitacijsko polje. 6akost gravitacijskog polja mase m
9
rauna se kao0
2va veliina nam govori kojom silom gravitacijsko polje privlai jedan kilogram mase u nekoj
toki prostora odreenoj radijvektorom . Mjerna jedinica je njutn po kilogramu O57kgP, a lako se
mo.e pokazati da je njutn po kilogramu isto to i metar u sekundi na kvadrat Om7s
E
P, to je mjerna
jedinica ubrzanja. Mo.emo, dakle, re$i da je jakost gavitacijskog polja u nekoj toki prostora
zapravo ubrzanje sile te.e tog istog gravitacijskog polja.
3efinicija jakosti gravitacijskog polja se matematiki mo.e dobiti i na alternativni nain
uvrtavanjem jedinine mase u drugi 5eQtonov zakon.
9. T*%INA
Te.ina je sila kojom gravitacijsko polje djeluje na neko tijelo mase. -rema definiciji jakosti
gravitacijskog polja, te.ina je jednaka umnoku mase tijela m i jakosti gravitacijskog polja g
(ubrzanja sile te.e".
(ako je te.ina sila, mjerna jedinica je, kao i za sve sile, njutn O5P.
(olokvijalno se te.inu vrlo esto zamjenjuje s masom, ali je to, gledaju$i kroz teoretski
formalizam, potpuno pogreno. (g * I,K9m7sE".
:. 8I(AN&* U 8RAVITACI&SKO6 #O$&U
2p$i zakon gravitacije0
6akost gravitacijskog polja0
-rivlaenje tijela mase m i Zemlje (sile te.e"0 '*mg
/14:56H T16HR: F /S:V1T:)16#(2M -2R6F ZHMR6H0
a" op$eniti sluaj (kosi ;itac"
*
C
T v
C
cos , G t v

* v
C
cos ,
! *
C
T v
C
sin , G t 8 U g t
E
v
!
* v
C
sin , 8gt
b" slobodni pad
; * U gt
E

v * g t
c" ;orizontalni ;itac
* v
C
t v

* v
C

! * U g t
E
v
!
* g t
d" vertikalni ;itac prema gore
! * v
C
t + U g t
E
v
!
* v
C
8 g t
e" vertikalni ;itac prema dolje
! * v
C
t T U g t
E
v
!
* v
C
T g t


1;. K*#$*ROVI )AKONI
(eplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko #unca. Zakoni glase0
9. #vi planeti gibaju se po elipsama, a #unce se nalazi u jednom od .arita.
E. -laneti se gibaju tako da radijusvektor (vektor koji spaja sredite #unca i sredite planeta" u
jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake povrine, bez obzira na udaljenost planeta od
#unca (zakon plo;a".
<. (vadrati vremena op;odnje planeta oko #unca odnose se kao kubovi veliki; poluosi nji;ovi;
eliptini; putanja0

(eplerovi zakoni mogu se izvesti iz 5eQtonovi; zakona i zakona gravitacije.
11. *$*KTRI4NA SI$A
*lektrina sila je sila odbijanja ili privlaenja zbog elektrinog naboja tijela koja meudjeluju (u
elektrinom polju". 2p$enito se u fizici meudjelovanje dvaju tijela iskazuje silom. F sluaju
elektrizirani; tijela tj. tijela sa elektrinim nabojem, to je elektrina sila, '
e
.
Hlektrina sila ima slijede$a svojstva0
V privlana je za raznoimene naboje, to znai da se pozitivno i negativno nabijena tijela privlae
V odbojna je za istoimene naboje, to znai da se dva pozitivno nabijena tijela, kao i dva
negativno nabijena tijela, odbijaju
V njezino se djelovanje smanjuje kako udaljenost tijela raste, a pove$ava kako se udaljenost
smanjuje.
Tako dobivamo odgovor zato elektrizirana kosa slijedi balon. (osa i balon nose raznoimene
naboje, to je posljedica trljanja, pa je sila meu njima privlana.
3jelovanje elektrine sile mo.e se opisati jo jednom veliinom, a to je elektrino polje. 2no je
#vojstvo prostora oko nabijene estice tj. podruja djelovanja elektrine sile.
5ajmanja koliina naboja je upravo naboj jednog elektrona e
+
, odnosno jednog protona e
T
(naboji
su iste koliine, ali suprotnog predznaka". Tu koliinu nazivamo ele0entarni <osnovni= na,oj.
(oliinu naboja oznaavamo slovom W, a mjerna jedinica naboja tijela je kulon, ). 6edinica je
nazvana po fran. fiziaru );arlesu :ugustinu de )oulombu koji je prouavao meudjelovanje
nabijeni; tijela.
Kulonov zakon0 3va naelektrizirana tijela (estice" se meusobno privlae ili odbijaju silom
koja je proporcionalna umnoku naelektrisanja (X9 i XE", a obrnuto proporcionalna kvadratu
udaljenosti izmeu ta dva tijela.
1-. 6A8N*TSKA SI$A
6a1netska sila je u stvari tijek elektrona kroz zrak u obliku luka s jednog pola magneta na
drugi. #vaki magnet ima dva pola, T ili ju.ni pol, i 8 ili sjeverni pol. #uprotni polovi se
meusobno privlae, a isti odbijaju.
(oliina magnetske sile mjeri se gusto$om magnetskog polja koje okru.uju magnet. /usto$a
magnetskog polja jest omjer koliine magnetskog polja i povrine magneta. F blizini polova
magneta magnetske sile su najjae.
Mjerna jedinica gusto$e magnetskog polja je 8auss ili Tesla po 1# sustavu. /auss ne predstavlja
snagu magnetskog polja ve$ nam govori koliko elektrona po jedinici povrine okru.uje magnet.
12. 8I(AN&* U 6A8N*TSKO6 #O$&U
Meu magnetima djeluju magnetne sile. Saznoimeni magnetni polovi se meusobno privlae.
1zmeu istoimeni; magnetni; polova djeluju privlane magnetne sile '
m
. 1stoimeni magnetni
polovi se odbijaju, izmeu nji; djeluju odbojne magnetne sile '
m
.
Magnetno polje Zemlje0 -lanet Zemlja takoer je ogromni magnet koji pored svoji; geografski;
polova ima i magnetne polove. To potvruje magnetna igla koja se na svakom mjestu Zemlje,
orijentira u pravcu #+6 i tako da se prema sjevernom geografskom polu okre$e sjeverni pol
magnetne igle, to znai da se tamo nalazi ju.ni pol Zemlje, i obrnuto.
-ored toga magnetni polovi i geografski polovi na planetu Zemlja se ne poklapaju, ve$ su
meusobno malo pomaknuti tako da se u blizini sjevernog geografskog pola nalazi ju.ni
magnetni pol, i obrnuto. Magnetna os (os koja spaja magnetne polove" ne poklapa se sa
Zemljinom osi (os koja spaja geografske polove".
(ut koji zatvara pravac magnetne igle (magnetna os" s geografskom osi (meridijanom" naziva se
kut deklinacije. 3eklinacija mo.e biti istona i zapadna, dok na nekim mjestima nema deklinacije
(nulta deklinacija". Taj je kut vrlo va.an za orijentaciju u prostoru (odreivanje polo.aja na tlu,
moru i zraku". #vi oni koji koriste zemljopisne karte za orijentaciju ili utvrivanje odreenog
polo.aja u prostoru, moraju uva.avati kut deklinacije.
13. 6*>ANI4KI RAD
(ada guramo tijelo po podlozi, di.emo teret, raste.emo oprugu, mi pri tom obavljamo
me;aniki rad. F fizikalnom smislu, rad se definira kao djelovanje sile na nekom putu, odnosno
svladavanje sile (sile trenja, sile te.e, elastine sile itd." na nekom putu. Sad se obavlja kada
neka sila djeluje na tijelo i pri tom tijelo prijee neki put. -ojam rada u fizici ne podudara se
uvijek s pojmom rada u svakodnevnom .ivotu. 5pr. mo.emo dr.ati neki teki teret, pokuati
gurati kamion i pri tom se umoriti, ali u fizikalnom smislu nismo obavili me;aniki rad jer se
teret i kamion pri tom nisu pomakli, tj. nisu preli nikakav put.
Sad na primjeru pravocrtnog gibanja0 :ko sila ' djeluje na tijelo tako da ga pomie po pravcu i u
smjeru djelovanja sile, tada je rad jednak umnoku sile ' i prijeenog puta s. Y * ' G s.
6edinica za rad je d.ul (6". 96 je rad to ga obavi sila od 95 na putu od 9m. Y * ' G s O5m * 6P
Sad sile koja s putom zatvara neki kut Z0 :ko sila ' koje djeluje na tijelo s pravcem puta zatvara
neki kut Z, onda rad obavlja komponenta sila '
9
.
Sad u navedenom primjeru jednak je0
Y * '
9
s
'
9
* ' cos Z B Y * ' s cos Z
-ri vrenju rada energija tijela se mijenja, a promjena energije odgovara obavljenom radu. :ko je
energija tijela na poetku vrenja rada H
9
, a nakon obavljenog rada H
E
, onda je ?H * H
E
8 H
9
* Y.
Sad je skalarna veliina, dakle mo.e biti pozitivan i negativan. :ko se smjer slike koja vri rad
podudara sa smjerom gibanja tijela, odnosno ako je konana energija ve$a od poetne (H
E
[ H
9
",
onda je to pozitivan rad. :ko je smjer gibanje tijela suprotan od smjera djelovanja sile koja vri
rad i ako je konana energija manja od poetne (H
E
J H
9
", onda je to ne1ativan rad.
-rimjer0 pri slobodnom padu tijela rad vri sila te.e iji je smjer u smjeru gibanja tijela,
to znai da je rad sile te.e pozitivan rad. #ila trenja ima suprotan smjer od smjera
gibanja tijela, to znai da je rad sile trenja negativan rad.
Sad pri dizanju0(ada tijelo mase m di.emo vertikalno prema gore na neku visinu ;,
obavljamo me;aniki rad. -ri obavljanju tog rad svladavamo silu te.e ('
g
* mg".
:ko dizanje tijela izvodimo jednoliko, tada je sila ' kojom di.emo tijelo iznosom
jednaka sili te.e '
g
, a te su sile suprotnog smjera. Sad pri dizanju tijela jednak je0
Y * ';
' * '
g
B Y * mg;
Sad sile te.e0 Sekli smo da je pri slobodnom padu rad sile te.e pozitivan jer je
smjer te sile u smjeru gibanja tijela (Y
g
* mg;". -ri dizanju tijela rad sile te.e je negativan zato
to je smjer te sile suprotan smjeru gibanja tijela (Y
g
* + mg;".
/rafiki prikaz rada0 :ko na apscisu os nanesemo vrijednosti puta s koje tijelo prijee pri
obavljanju rada, a na ordinatu vrijednosti sile ' koja obavlja rad, dobit $emo ',s+graf rada. (ada
rad obavlja stalna sila na nekom putu s, onda je rad te sile brojano jednak povrini izmeu
pravaca iznosa sile ' i prijeenog puta ?s.
:ko sila nije stalnog iznosa, onda rad u ',s+grafu brojano odgovara povrini koju zatvara dio
krivulje s pripadnim intervalom puta ?s.
15. KIN*TI4KA *N*R8I&A (H
k
"
(inetika energija je oblik me;anike energije. Tijela koja na raun gibanja tj. brzine mogu
izvriti rad posjeduju kinetiku ener1iju. 5pr. voda koja tee ili pada, mo.e okretati lopatice
turbine, kamen u letu mo.e razbiti staklo na prozoru\ #vako tijelo koje se giba nekom brzinom,
ima kinetiku energiju. (ada tijelo prilikom gibanja obavlja rad, kinetika energija mu se
smanjuje, a okolina obavlja rad na tijelu i pri tom ga ubrzava, kinetika energija tijela se
pove$ava.
-rimjer0 (olica koja miruju pokrenemo guranjem tako to na putu s na nji; djelujemo stalnom
silom '. /uraju$i kolica silom ' na putu s, izvrili smo rad Y * 's. Za vrijeme guranja kolica se
gibaju jednoliko ubrzano i na kraju puta s imaju brzinu v. (olica se nastave gibati i po prestanku
guranje 8 na raun brzine v posjeduju kinetiku energiju zbog koje imaju sposobnost izvriti rad.
5akon izvrenog rada Y kolica su dobila kinetiku energiju kojom opet mogu izvriti rad Y.
2brazac za H
k
se izvodi iz obrasca za rad0
Y* ' G s B ' * ma
Y * ma G s
:ko se tijelo pone gibati iz stanja mirovanja (v
C
* C" onda je put s pri tom gibanju , iz
ega slijedi . Veliina je kinetika energija, dakle .
1zvod pokazuje da se rad potpuno pretvorio u kinetiku energiju. -a kolica na raun H
k
mogu
izvriti rad jednak radu utroenom na guranje kolica.
6edinica za kinetiku energiju je d.ul, 6. (kao i za rad"
:ko se tijelo giba brzinom v
9
i ima energiju H
k9
, pa na njega pone djelovati sila ', tijelo $e zbog
te sile za neko vrijeme t dobiti brzinu v
E
i energiju H
kE
.
Veza izmeu rada Y i promjene kinetike energije ?H u tom primjeru je0
:ko je brzina v
E
[v
9
, tada se kinetika energija tijela pove$ala za ?H
k
]
ako je v
E
Jv
9
, onda se kinetika energija tijela smanjila za ?H
k
.
17. #OT*NCI&A$NA *N*R8I&A
(ada tijelo na raun polo.aja mo.e izvriti rad, onda ono posjeduje poten/ijalnu ener1iju.
-otencijalna energija uvijek je povezana s nekom aktivnom silom na raun koje postoje razliiti
podoblici potencijalne energije, npr. gravitacijska potencijalna energija povezana s
gravitacijskom silom '
g
, elastina potencijalna energija povezana s elastinom silom '
el
,
elektrina potencijalna energija povezana s elektrinom silom '
e
, \
/ravitacijska potencijalna energija H
gp
8 ima je na Zemlji tijelo zbog svog polo.aja u Zemljinom
gravitacionom polju. 3akle, kada se tijelo nalazi na visini ; iznad Zemljine povrine, ono
posjeduje gravitacijsku potencijalnu energiju. 3a bi se tijelo nalo na visini ; iznad tla Zemlje,
potrebno je to tijelo podi$i na visinu ;. Za dizanje tijela na visinu ; iznad tla Zemlje treba
upotrijebiti neku silu ' koja po iznosu na poetku dizanja mora biti malo ve$a, a kasnije jednaka
sili te.e ' * '
g
. -ri dizanju tijela izvri se rad Y * mg;.
Taj rad nije izgubljen, on se pretvorio u gravitacijsku potencijalnu energiju tijela, Y * H
gp
* mg;.
Znai na visini ; tijelo posjeduje gravitacijsku potencijalnu energiju H
gp
* mg;.
Tijelo na visini ;, na raun potencijalne energije mo.e izvriti rad jednak radu utroenom za
njegovo dizanje na visinu ;. :ko tijelo oslobodimo, ono $e zbog djelovanja sile te.e '
g
* mg na
putu ; izvriti rad jednak potencijalnoj energiji na visini ; (Y * mg; * H
gp
".
/ravitacijska potencijalna energija ovisi o visini (polo.aju" na kojoj se tijelo nalazi. Tijela na
razliitim visinama imaju razliite vrijednosti H
gp
. Meutim, ne moramo uvijek H
gp
mjeriti s
obzirom na Zemljinu povrinu, ve$ se mo.e proizvoljno odabrati bilo koja razina u odnosu prema
kojoj se mjeri visina ;.
6edinica za gravitacijsku potencijalnu energiju je d.ul, 6.
19. I6#U$S SI$*
1:. KO$I4INA 8I(AN&A
-ored iznosa sile za promjenu gibanja va.no je i vrijeme djelovanja sile. 'izikalna veliina koja
opisuje silu i vrijeme njezina djelovanja na neko tijelo naziva se i0puls sile, a rezultat impulsa
sile je promjena koliine gibanja.
-rimjer0 5eka stalna sila ' tijelu mase m koje miruje (v
C
* v" za neko vrijeme t promijeniti $e
brzinu za ?v * v 8 v
C
* v 8 C * v.
3rugi 5eQtonov zakon za taj primjer piemo u obliku0
, mno.e$i taj obrazac sa t dobivamo0 .
2brazac 't * mv predstavlja drugi 5eQtonov zakon u drugaijem obliku u kojem se umno.ak
sile i vremena njezina djelovanja naziva i0puls sile (1 * 't", a umno.ak mase tijela i brzine tijela
naziva se koliina 1i,anja (p * mv".
1mpuls sile je vektorska veliina 1 * 't, iji je smjer u smjeru sile. 6edinica je njutnsekunda (5s".
(oliina gibanja je vektorska veliina p * mv, iji je smjer u smjeru brzine. 6edinica je kg m7s.
1mpuls sile je brojano jednak promjeni koliine gibanja tijela, pa su mjerne jedinice impulsa sile
i koliine gibanja iste, iako se radi o razliitim fizikalnim veliinama.

";. SUDARI
Hlastini sudari su sudari u kojima je energija u sudaru ouvana. # obzirom na smjer gibanja
estica prije i poslije sudara dijelimo elastini sudar na centralni i necentralni sudar.
)entralni elastini sudar0 (od centralni; elastini; sudara u zatvorenom sustavu nalaze se sva
tijela masa m
9
i m
E
koja se gibaju brzinama prije sudara, odnosno brzinama poslije
sudara. 5a slici vidimo jedan primjer centralnog elastinog sudara.
(uglice razliiti; masa i razliiti; brzina nalije$u jedna na drugu
i sudaraju se centralno te se odbijaju jedna od druge jer je sudar
elastian. 5akon sudara kuglice se nastavljaju gibati u suprotnom
smjeru, mase im ostaju iste ali su im se brzine promijenile.
5ecentralni elastini sudar0 prvo tijelo ve$e mase udara u drugo tijelo manje mase pod nekim
kutom. 5akon sudara prvom tijelu se smanji brzina i ono se odbije pod nekim kutom, dok drugo
tijelo dobije brzinu i ono se takoer odbije prilikom sudara pod nekim kutom.
Taj sudar prikazan u jednoj slici.
Tijelo mase m
9
koje nalije$e brzinom , na miruju$e tijelo (v
E
* C" mase m
E
.
5akon sudara prvo tijelo odlazi pod kutom & u odnosu na prvobitni
smjer gibanja, brzinom , a drugo pod kutom ,, brzinom .
E9. #ustavi estica, sredite mase,
#ustav estica mo.emo definirati kao objekt u svom koordinatnom sustavu, s pripadnim nizom
atributa zajednikim za sustav kao, odnosno individualnim za pojedinu esticu. Za pojedinu
esticu va.no je definirati njene glavne znaajke vezane uz pojavu estice, odnosno za pojedine
faze potrebno je odrediti0 raanje estice, .ivot estice i umiranje estice. -ojedini atributi
vezani su uz samu esticu, dok su neki zajedniki za cijeli
sustav. Tako, na primjer ako imamo sustav u kojem sve estice imaju jednako vrijeme .ivota, taj
atribut mo.emo izbaciti iz strukture pojedine estice i definirati ga kao zajedniki. Veliki broj
atributa mo.emo proglasiti individualnim, no to vodi do pove$anja raunalni; za;tjeva za
prikaz sustava, pa treba na$i kompromis izmeu slo.enosti ponaanja pojedine estice i broja
estica koji se koristi.
#redite masa+ nalazi se na istom linku ali ne daju mi se formule
pisat;ttp077QQQ.grad.unizg.;r7nastava7matematika7matE7node9<.;tm


^
EE.(utna koliina gibanja vektorska je fizikalna veliina koja postoji kod kru.nog gibanja. Za
materijalnu toku mase m koja se giba brzinom v definira se kao vektorski umno.ak radijus+
vektora r i koliine gibanja p0 R*r_p*r_mv (-2V1#H #V:(2/ #R2V: 2#1M m TSH4:
#T:6:T1 `, T6.Z5:( VH(T2S:, 51#:M 1a M2/R: (2-1S:T1 0" "

E<. Moment sile.
Moment sile je vektorska fizikalna veliina koja kod rotacije tijela ima slinu ulogu kakvu sila
ima kod translacije tijela0 moment sile daje tijelu kutno ubrzanje. -o definiciji, moment sile se
rauna u odnosu na neku toku, pomo$u vektorskog produkta0 M*r_'
gdje je r usmjerena du.ina povuena od te toke do pravca na kojemu djeluje sila. ((ada se
promatra njezin rotacijski uinak, vektor sile mora se postaviti na pravac koji prolazi kroz
;vatite sile." Mjerna jedinica za moment sile je njutnmetar (5m"] ona ima istu strukturu kao i
d.ul.

Eb. Vrtnja krutog tijela,
-ri rotaciji krutog tijela oko nepomine osi sve toke tijela izvode gibanje po kru.nicama
ija sredita le.e na osi rotacije. (ad na kruto tijelo ija je os rotacije nepomina, djeluje neka
vanjska sila ' , tada na
rotaciju utjee samo komponenta te sile koja le.i u ravnini okomitoj na os rotacije.
(omponenta paralelna osi rotacije te.i samo pomaknuti tijelo du. osi i ne utjee na
rotaciju. 6ednad.ba Mz*1z ^ je osnovna jednad.ba (E. 5eQtonov zakon" za rotaciju krutog tijela
oko nepomine osi.


EL.zakoni ouvanja Zakon ouvanja naboja
F zatvorenom je sistemu ukupan naboj je ouvan.
#vemir je zatvoren sustav. 5aboj se ne mo.e stvoriti niti mo.e nestati
Zakon ouvanja energije empirijski je zakon fizike koji navodi da se ukupna energija
zatvorenog sistema vremenom ne mijenja. 1z tog zakona proizlazi teza da se energija ne mo.e
stvarati ili unitavati ve$ samo transformirati iz jednog stanja u drugo.
Teorija relativnosti :lberta Hinsteina pokazuje da je masa oblik energije, odnosno da se masa i
energija mogu meusobno transformirati jedno u drugo. (nisam sigurna jel to potpun odgovor"

E=. Moment tromosti.
Moment inercije ili moment tromosti mjera je tromosti za kru.no gibanje. cto je moment
inercije nekog tijela ve$i to ga je te.e pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju.
Meutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veliina] on ovisi o osi
oko koje se deava rotacija tijela. Matematika definicija momenta inercije materijalne toke
mase m za neku os a je06*mrE
gdje je r udaljenost te toke od osi rotacije. Mjerna jedinica za moment inercije je kgmE.

EN.-eriod titranja mase m na opruzi je0
T*Epi(korijen iz"m7k
gdje je k konstanta opruge i mjeri se u jedinici kgs+E
aarmonika (elastina" sila koja uzrokuje ;armoniko titranje je0
'*k_s
gdje je s pomak iz polo.aja ravnote.e.




EK.M:THM:T1d(2 561a:R2 je sitno tijelo mase m objeeno o nit konstatne duljine i
zanemarive te.ine.
Matematiko nji;alo ne postoji u prirodi. To je model materijalne toke koja nema veliinu a
ima masu, i mo.e rotirati oko fiksne toke u prostoru. Fz male amplitude titranje matematikog
nji;ala je ;armoniko.

-eriod titranja matematikog nji;ala duljine l je0
T*E_pi_ korijen iz( l7g"

EI.'1Z1(:R52 561a:R2 je kruto tijelo koje se mo.e okretati oko ;orizontalne osi koja ne
prolazi kroz te.ite tijela.

^<<. Valna jednad.ba.
Valna jednad.ba koja opisuje propagiranje svjetlosti je oblika0 vEH+9^EH7cE^tE
gdje je H jakost elektrinog polja, a vE Raplaceov operator koji u )artesijevom koordinatnom
sustavu ima oblik0
vE*^E7^ET^E7^!ET^7^zE

<b+1nterferencija je tipina valna pojava karakteristina za svako valno gibanje. 5ajlake je se
opa.a na vodi promatraju$i valove koji izlaze iz dva bliska izvora0 oni se u odreenim tokama
prostora pojaavaju, a u drugim ponitavaju. (a.e se da nastaje konstruktivna i destruktivna
interferencija.
interferencija svijetlosti03rugi zakon geometrijske optike ka.e da dva svjetlosna snopa prolaze
jedan kroz drugi bez uzajamnog utjecaja. Meutim, u posebnim uvjetima mo.e se opaziti
interferenciju dvaju svjetlosni; snopova, tj. nji;ovo pojaavanje ili ponitavanje.

<L.#T:)125:S51 (#T2651" V:R je val koji ostaje na istoj poziciji , a nastaje zbrajanjem dva
vala jednake amplitude i frenkvencije no suprotnog smjera kretanja.

<=. Rongitudinalni valovi. Zvuni su valovi longitudinalni valovi. Zrak vibrira naprijed i natrag
uzdu. crte gibanja valova.

<N.ZVF( je periodina promjena tlaka koji se iri elastinim medijem nekom odreenom
brzinom.Znanost koja prouava zvuk zove se akustika.
Vanjska titranja
pobudjuju u nasem u;u titranja one frekvencije kojom titra i vanjski
izvor. #vaka slusna nit u u;u je u biti rezonator, koji zatitra odredjenom
frekvencijom.
Titranje zraka ocituje se dakle kao zvuk. To je titranje longitudinalne
prirode, jer se zgusnjavanja i razrjedjivanja odvijaju u smjeru
sirenja zvuka.longitudinalna titranja ostvaruju se i u tekucinama i cvrstim tijelima. Me;anicko
longitudinalno
titranje sredstva s frekvencijom izmedju priblizno, EC az i
EC] CCC az nazivamo zvuk. 'rekvencije vece od EC] CCC az nazivamo
ultrazvuk.


<K.Tlak je sila po jedinici povrine.

p*'7s

6edinice za tlak su pascal, oznaka jedinice je -a i bar sa oznakom jedinice bar.

<I. -ascalov zakon je temeljni zakon ;idrodinamike, a ka.e da se tlak izazvan djelovanjem sile
u nekoj toki povrine teku$ine iri kroz teku$inu jednako u svim smjerovima.
Fpravo na tom principu djeluje ;idraulina prea (npr. zubarski ili frizerski stolac". Zamisli
posudu ispunjenu teku$inom, s dva otvora razliite povrine, u kojima su smjeteni pokretni
klipovi. :ko na manji klip djeluje nekom silom ', onda $e na ve$i klip djelovati n puta ve$a
sila, gdje je n omjer ve$e i manje povrine.


bC.Fzgon+-rema :r;imedovom zakonu tijelo uronjeno u teku$inu gubi od svoje te.ine onoliko
koliko je te.ina istisnute teku$ine. Ta razlika te.ine dolazi od sile uzgona0 'u*ro_V_g

'u + sila uzgona
V + volumen tijela
eroe+ gusto$a fluida

b9. 6ednad.ba kontinuiteta fluida.
#trujanje fluida mo.e se predoiti pomo$u strujnica.
#trujnice su zamiljene prostorne krivulje (linije u fluidu"
takove da brzina u ma kojoj toki fluida le.i du.
tangente na strujnicu. /usto$a strujnica razmjerna je brzini, tamo gdje su strujnice gu$e brzina
je ve$a.
m9*mE
^_#9_v9_^t* ^_#E_vE_^t
#9_v9* #E_vE*#v const



bE. 4ernoullijeva jednad.ba. 4ernoullijeva jednad.ba prikazuje odnos izmeu brzine, tlaka i
gusto$e teku$ine u kretanju. 4ernoullijeva jednad.ba predstavlja zakon odr.anja energije koji
nam u sluaju stacionarnog strujanja teku$ine govori da Za vrijeme stacionarnog strujanja
jedinica mase teku$ine (njen diferencijalni dio" ima konstantnu energiju du. cijele strujne cijevi

bb. 6ednad.ba stanja idealog plina
pv*nrt

p + tlak plina izra.en u -a
V 8 volumen izra.en u m<
n + koliina tvari izra.ena u mol
S + plinska konstanta
T 8 temperatura izra.ena u (


bL. Toplinski kapaciteti.
Toplinski kapacitet je fizikalna veliina koja pokazuje sposobnost tijela za spremanje topline, a
definira se kao omjer koliine topline i promjene temperature koja zbog toga nastaje.
)*^W7^T


^b=.Toplina uvedena u sistemT rad uinjen na sistemu jednak jeporastu unutarnje energije
sistema0WTY*dF. -rvi zakon ka.e da ukupna energija svemira ostaje konstantna

bN. Hntropija svemira je konstantno u porastu. #vojstva entropije0+ u bilo kojem kvazi
statinom procesu u kojem sustav apsorbira toplinu W njegova se entropija mjenja za iznos0
ds*W7T gdje je T parametar koji karakterizira makrostanje sistema i naziva se apsolutna
temperatura.

bK.Hntropija je te.nja sistema da spontano pree u stanje ve$e neureenosti, dakle, entropija je
mjerilo neureenosti sistema. 5ajve$a ureenost sistema je temperatura apsolutna nula. -oto
ona ne mo.e da se postigne, prema Tre$em principu termodinamike (5ernstova teorema"
uzima se da entropija asimptotski te.i nuli kada temperatura sistema prilazi apsolutnoj nuli. #a
etropijom se neprekidno sre$emo u svakodnevnom .ivotu. #vako je vidio knjigu kako padne sa
stola pri emu se njena kinetika energija pretvoila u toplotu i malo ugrijala podlogu na koju je
pala. :li niko nije vidio da knjiga sa poda poleti na policu uz spontano ;laenje poda. F prvom
sluaju entropija sistema raste a u drugom opada. #vi spontani procesi se odigravaju u smijeru
porasta entropije. 5ormalno, niko nas ne sprjeava da knjigu podignemo i vratimo u policu. :li
tada smo smanjili entropiju na raun rada koji je izvren podizanjem knjige. : da bi se dolo do
te energije morala je da poraste entropija na nekom drugom mjestu pri emu je ukupan rezultat
porast entropije u svemiru.

^bI. 'ourierov zakon voenja topline0'ourierov zakon odreuje vezu izmeu promjene
temperature i toka toplinske energije u ;omogenoj, prostorno neogranienoj krutoj tvari i
jednodimenzionalno glasi0X(u indeksu p"* +alfa_dT7d ,pri emu je l koeficijent voenja topline
materijala. 5egativni predznak odreuje kretanje toplinskog toka u smjeru pada temperature.

LC. (onvekcija+5eQtonov zakon ;laenja,
F teku$inama i plinovima toplina se prenosi uglavnom konvekcijom, tj. strujanjem fluida s
jednog mjesta na drugo.
-rijenos topline konvekcijom mo.emo raunati pomo$u
5eQtonova zakona ;laenja0
W*^c(Tp+Tf"
gdje je Tp temperatura vrste plo;e uz koju struji fluid, Tf temperatura fluida dalje od
granine plo;e, a ^cOY7mE(P koeficijent konvekcije

L9.3ifuzija je spontano mijeanje dviju ili vie tvari kroz nji;ovu dodirnu povrinu ili propusnu
membranu. destice (atomi, molekule, ioni, itd." putuju iz podruja vie u podruje ni.e
koncentracije. 3ifuzija se najbr.e odvija u plinovima, sporije u teku$inama a najsporije u
vrstim tijelima. 3ifuzija je jedan od me;anizama (uz konvekciju i migraciju" odgovoran za
transport mase u otopini. Teoretska osnova difuzije dana je 'ickovim zakonom. (ne znam ta je
teenje"


^LE. Hlektrino polje. Hlektrino polje je definirano kao svojstvo prostora oko estice koja
posjedujeelektrini naboj. Hlektrino polje je ujedno i prostor u kojem djeluje elektrina
sila.Mjerna jedinica za jakost elektrinog polja u Meunarodnom sustavu je volt po metru
(V7m".

L<. ;ttp077p;!sics.mef.;r7-redavanja7elektricitet7tokelpolj.;tm
Lb.gaussov zakon -ruavaju$i tok elektrinog polja kroz zatvorenu povrinu /auss je spoznao
da je ukupan tok proporcionalan naboju bez obzira na distribuciju naboja i oblik povrine
formula ^*^Hds*W7^

^LN.(:-:)1THT 1 (253HZ:T2S. 2mjer izmeu naboja (W" na vodiu i njegova potencijala
(fi" je stalan i naziva se kapacitetom ()" vodia. W7fi*). (fi+ slovo iz alfabete ".Za po;ranu
naboja naje$e se koriste E bliska meusobno izolirana vodia koje nazivamo
kondezatotima.Tj. (253HZ:T2S je tijelo koje mo.e po;raniti odreenu koliinu naboja.

LK.:ko je potrebno imati kondenzator veaeg ili manjeg kapaciteta od onog koji ima
pojedinaeni kondenzator, oni se povezuju u baterije kondenzatora. -rimjenjuju se paralelno i
serijsko spajanje kondenzatora.

:ko se kondenzatori pove.u jedan iza drugog, to je spajanje u niz, seriju. (apacitet se te
baterije smanjuje, ali se mo.e prikljueiti na vii napon, a da se ne oteti.

-ove.u li se kondenzatori tako da se kontakti sa jedne strane kondenzatora spoje u jednu taeku,
a kontakti sa druge strane u drugu taeku, radi se o paralelnom spajanju kondenzatora. Tada se
ukupni kapacitet poveaava.

^LI.Hlektrino polje u sebi sadr.ava energiju. /usto$a energije sadr.ane u elektrinom polju jest0

u*97E fC_fr_HgE
u+ gusto$a energije
epsilonhC +dielektrina konstanta vakuuma
epsilonhr +relativna dielektrina konstanta tvari u kojem djeluje
H+ elektrino po^e



=C.HRH(TS1d5: #TSF6:

Hlektrina struja je usmjereno gibanje elektrinog naboja. Hlektrini naboj u metalima ine
slobodni elektroni, u otopinama ioni, u plinovima ioni i elektroni, a u poluvodiima elektroni i
upljine. Hlektrina struja (gibanje naboja" odvija se u elektrinom strujnom krugu.


=9. 2;mov zakon je temeljni zakon elektrike (elektrote;nike". /ovori o odnosu jakosti struje,
napona i otpora u strujnom krugu.
Hksperimentalno je utvreno, da $e jakost struje kroz vodi biti to ve$a to je ve$i napon meu
njegovim krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u koji je vodi ukljuen. Matematiki se
ovo mo.e izraziti formulom poznatom pod imenom
1*F7S
F*1_S
S*F71
2m (^" se uvijek mo.e napisati kao volt7amper. -a se kod formule 1*F7S volt i volt se mogu
kratitiDD
jakost struje u strujnom krugu prporcionalna je naponu, a obrnuto proporcionalna otporu. /dje je
uz konstantnu temperaturu0
1 * jakost struje kroz strujni krug u amperima (:" F* napon izvora u Voltima (V" S * ukupan
otpor strujnog kruga (otpor troila T otpor elektrini; vodova T unutarnji otpor izvora struje" u
omima (^"
2;mov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodii zovu omski vodii. Za neke
materijale 2;mov zakon ne vrijedi a takvi se vodii zovu neomski.



=E. 2T-2S51)1 su ureaji u strujnom krugu u koji pru.aju otpor elektrinoj struji. #lu.e za
reguliranje napona i jakosti struje u strujnom krugu.

=<+1stosmjerna struja je pojam koji oznaava elektrinu struju iji tok elektrona ne mijenja smjer
kretanja.
Saunamo je prema formuli poznatoj kao 2;mov zakon0
1*F7S
gdje je 1 je jakost struje (osnovna jedinica amper"
F je razlika potencijala ili napon (osnovna jedinica je volt"
S je elektrini otpor (osnovna jedinica je o;m"
:ko pozitivni prikljuak izvora preko nekog troila (primjerice sijalice" pove.emo na negativni
prikljuak izvora, elektroni $e nagrnuti sa negativnog pola gdje su nagu.vani, prema
pozitivnom polu gdje i; nedostaje tako sna.no, da $e se tanka otporna .ica sijalice usijati, te $e
ona zasvijetliti. 3rugim rijeima, od negativnog pola baterije pote$i $e struja elektrona (tzv.
elektrina struja" prema pozitivnom polu. Zagrijavanje vodia zbog prolaska struje zovemo
toplinskim uinkom elektrine struje.
#trujni krug dakle sadr.i neki izvor struje napona F na stezaljkama, neko troilo i elektrine
vodove. #mjer struje je naime odreen dogovorno.3akle, kao pozitivan, smjer struje je
definiran od T prema + polu, iako se ustvari slobodni elektroni kroz strujni krug izvan izvora
kre$u u obrnutom smjeru. :ko se polaritet izvora ne mijenja kao kod baterijskog izvora, ne
mijenja se ni smjer struje kroz strujni krug, pa ta takvu struju zovemo istosmjernom.
#truja kroz vodi putuje velikom brzinom, meutim treba imati u vidu da je to ustvari brzina
putovanja pojave premjetanja elektrona s atoma na atom. Hlektroni naime ne prelaze itav
strujni krug jure$i kroz njega, nego samo preskau sa ljuskaste putanje jednog atoma na
ljuskastu putanju susjednog, prelaze$i samo kratak put kroz vodi. To slii putovanju vala po
morskoj povrini. Morem ne putuju estice vode, nego samo pojava nji;ovog izdizanja i
sputanja.


=b.Magnetsko polje je naroito fiziko stanje u okolini pokretnog naelektrisanja koje se vidno
manifestuje u pojavi fizike sile koja deluje na naelektrisanje uneseno u takvo polje. Magnetsko
polje je neizbe.an pratilac i glavni simptom postojanja elektrine struje i kretanja elektrinog
optere$enja uopte. Magnetsko polje je neraskidivo povezano za svako kretanje elektriciteta,
makroskopsko i mikroskopsko. 2vo va.i i za kretanje elektrona u atomima kao i za vrtnju
elektrona oko sopstvene ose

=L.Rorentzova sila je sila koja djeluje na elektrini naboj X koji se giba brzinom v u
magnetskom polju 4 i na njega djeluje elektrino polje H. 1znos i smjer Rorentzove sile
zbrojem magnetske i elektrine sile na elektrini naboj0
'*X(HTv 4"
-onekad se kao Rorentzova sila podrazumijeva samo magnetska sila0
f*X(v 4"
Hlektrina sila djeluje u smjeru djelovanja polja H , dok se magnetska sila mo.e odrediti prema
pravilu desne ruke0 otvoreni dlan se postavi tako da silnice magnetskog polja ulaze u njega, a
prsti pokazuju smjer gibanja, te tada ispru.eni palac pokazuje smjer djelovanja magnetske sile.
Rorentzova sila je dobila ime po nizozemskom fiziaru aendriku :ntoonu Rorentzu.
=L. Rorentzova sila :ko se naboj W giba brzinom v u magnetskom polju indukcije 4, tada na
njega djeluje sila ' * v4Wsin(alfa"
gdje je alfa kut izmeu smjera gibanja naboja i smjera polja. #ila ' okomita je na ravninu koju
razapinju smjer gibanja naboja i smjer polja. #mjer sile odreen je pravilom desne ruke.
#ila na vodi duljine l kojim tee struja 1 u magnetskom polju indukcije 4 jednaka je ' *
14lsin(alfa"
gdje je alfa kut izmeu smjera struje i smjera polja. #ila ' okomita je na ravninu koju razapinju
smjer struje i smjer polja. #mjer sile odreen je pravilom desne ruke.
==.4iot+#avartov zakon omogu$ava izraunavanje jakosti magnetskog polja a i magnetske
indukcije 4 i u najslo.enijoj konfiguraciji vodia. i jednad.ba da je ne prepisujem je tu
;ttp077ponude.biz7skripte7elektromagnetizamiEC+iECam peroviECzakoniECiiECbiot+savartov
iECzakoniEC+iECsemi narski,iECdiplomski,iECmaturskiiECradovi,.pdf

=N.amperov zakon )irkulacija vektora magnetne indukcije du. zatvorene konture jednaka je
proizvodu magnetne
permeabilnosti vakuuma jC i sume svi; struja koje ta kontura obu;vata.:mperovim zakonom
se izracunava vektor magnetne indukcije 4
3rugim recima, :mperovim
zakonom se posmatra doprinos vektora 4
du. .eljene konture (putanje".
:mperov zakon va.i o vakuumu, vazdu;u i materijalnim sredinama sa slabim magnetnim
uredenjem (na primer, paramagneticima".
F drugim sredinama va.i uopteni :mperov zakon0 cirkulacija vektora jacine magnetnog polja
du. zatvorene konture jednaka je sumi svi; struja koje ta kontura obu;vata

=K./:F##2V Z:(25 M:/5HT1ZM: govori da je za bilo koji volumen unutar magnetskog
polja, ukupan broj vektorski; komponenti polja koje izlaze iz tog volumena preko zatvorene
povrine, jednak ukupnom broju vektorski; komponenti koje ulaze u povrinu. #lijedi da je
ukupan magnetski tok koji izlazi iz bilo koje zatvorene povrine jednak C.Magnetski tok je
fizikalna veliina koja se laiki dade opisati kao broj silnica magnetskog polja koje prolaze kroz
neku povrinu, a oznaava se grkim slovom ^. Magnetski tok kroz zatvorenu povrinu je
uvjek jednak nuli, zbog injenice da ne postoje magnetski monopoli. (definicija" Magnetski tok
kroz povrinu # koja je koja se nalazi pod kutem u odnosu na ;omogeno magnetsko polje
jednak je umnoku iznosa magnetskog polja 4, povrine # i kosinusu kuta


NC. HRH(TS2M:/5HT5: 153F()16: je pojava stvaranja elektrine struje pomo$u
promjenjivog magnetnog polja.

N9.RH5TZ2V2 -S:V1R2 +pravilo za smjer inducirane struje. 1nducirana struja to nastaje
zbog induciranog napona, stvara magnetsko polje koje djeluje suprotno promjeni magnetskog
toka tj. nastoji sprijeiti gibanje zbog kojeg je nastala inducirana struja.

^NE. #:M2153F()16:. F svakom vodiu nastaje napon kada se on nalazi u promjenjivom
magnetnom polju. 2ko svakog vodia kojim tee struja , postoji magnetno polje koje ovisi o
jakosti struje. :ko kroz vodi tee promjenjiva struja , oko vodia nastaje promjenjivo magnetno
polje. Vodi se nalazi u vlastitom promjenjivom magnetnom polju koje u istom tom vodiu
inducira napon. Takva pojava naziva se samoindukcija.
153F(T1V1THT (znak R" je fizikalna veliina kojom se izra.ava odnos izmeu magnetskog
toka (fi" obu;va$enog elektrinom strujom u nekom krugu i jakosti struje 1.6edinica za
induktivitet je ;enri (a". 'ormula R * fi71. 2vo fi je slovo iz grke alfabete.


N<. Hnergija i gusto$a energije magnetskog polja,;ttp077;r.Qikipedia.org7Qiki7Magnetskohpolje

NL. Hlektromagnetski valovi.
2tvaranjem titrajnog kruga dolazi ndo irenja promjenjivog elektricnog i magnetskog
polja prostorom u obliku elektromagnetski; valova. Titranje elektricnog i magnetskog polja
prenosi se iz otvorenog titrajnog kruga u okolni
prostor i oko kruga nastaje HRH(TS2M:/5HT#(2 -2R6H.
2tvoreni titrajni krug je 1ZV2S HRH(TS2M:/5HT#(1a V:R2V:


^N=. Hnergija elektromagnetskog vala.
HM mo.e prenositi energiju kroz prostor kao i svaki drugi val. Fkupna gustoca energije
HM polja je zbroj gustoce energije elektricnog polja i gustoce energije magnetskog polja0
Y*97E^HET97Ej4E!

NK. Zakoni geometrijske optike.
-rvi zakon geometrijske optike ka.e da se svjetlost kroz ;omogeno sredstvo rasprostire
pravocrtno.
3rugi zakon geometrijske optike ka.e da se presijecanjem dvaju snopova svjetlosti oni ne
mijeaju tj. jedan na drugog ne utjeu. -rimjer0 najednostavniji su reflektori na bini.
Tre$i zakon geometrijske optike ka.e da se svjetlost od povrine odbija tako da su odbijena
zraka, okomica i upadna zraka u istoj ravnini, a kut odbijanja je jednak kutu upada. 2dbijanje
mo.e biti regularno, ako je povrina glatka ili difuzno (raspreno", ako je povrina ;rapava.
-ovrine koje su glatke jesu zrcala koja mogu biti ravna i zakrivljena.
detvrti zakon geometrijske optike ka.e da svjetlost koja pada na granicu dvaju sredstava
indea loma n9 i nE prijelazom iz jednog u drugo sredstvo lomi se tako da upadna zraka,
okomica na granicu sredstava i lomljena zraka le.e u istoj ravnini, a kut loma i kut upada
zadovoljavaju #nellov zakon.


^NI. 'ermatov princip. #vjetlo koje se lomi i odbija prevaljuje toliki put izmeu dvije toke da
pripadni optiki put zrake ima ekstremnu vrijednost, odnosno svjetlo prolazi put u ekstremnom
vremenu. 2bino je taj ekstrem minimum.


KC.ZS):R2+ svaka dobro uglanana povrina koja pravilno odbija svjetlosne snopove.
-S1ZM: + prozirno sredstvo omeeno sa dva ravna dioptra koji zatvaraju lomni kut prizme.

K9. 3isperzija svjetlosti, -ojava da brzina svijetlosti u nekom prozirnom sredstvu ovisi o valnoj
duljini v*^_f (valna duljina odreuje boju svjetlosti, frekvencija je odreena izvorom
svijetlosti". 1ndeks loma u nekom sredstvu je ve$i to je valna duljina svjetlosti manja0 n*c7^f

KE. RHkH je prozirno tijelo ije obje strane mogu biti sferne, ili jedna sferna a druga
ravna.3ijele se na konvergentna i divergentna.

K<.15THS'HSH5)16: svjetlosti .Zapa.a se na zastoru kada se dva svjetlosna vala susre$u pod
nekim kutom. To je pojava koja nastaje na mjestima presjecanja valova ko;eretne svjetlosti.

Kb. polarizacija
-olarizaciju mo.emo definirati s pomo$u sljede$i; veliina0
+ aksijalni odnos (omjer velike i male osi elipse u eliptine polarizacije"
+ #mjer u kojem se vrti vektor elektrinog polja (ljeva ili desna"
+ 2rijentacija velike osi elipse u prostoru za eliptinu polarizaciju
-olarizacija se poglavito definira u smjeru maksimalnog zraenja antene. F drugim
smjerovima, polarizacija je nerijetko razliita od .eljene
-olarizacija antene odgovara polarizaciji vala koji antena zrai (odailje"
-ritom razlikujemo sljede$e polarizacije0
+linearnu
+kru.nu (desnu i lijevu "
+eliptinu (desnu i lijevu "


KL.2/14. 3ifrakcija (ogib" svjetlosti je tipina valna pojava karekteristina ne samo za valove
svjetlosti ve$ se takoer opa.a na zvunim i vodenim valovima.2gib je skretanje vala iza
prepreke i njegovo odstupanje od pravocrtnog irenja.

K=.#tavimo li crno tijelo u neko okru.enje u kojem vlada konstanta temperatura T, ono $e
nakon nekog vremena poprimiti temperaturu te okoline i nalazit $e se u tzv. termikoj ravnote.i.
-retpostavimo jo da je oko crnog tijela sloj vakuuma. # obzirom da tijelo upija svo HM
zraenje koje dolazi od okoline, a kako znamo da je zraenje energija, to crno tijelo mora i
isijavati HM zraenje. Fpravo raspodjela intenziteta HM zraenja o frekvenciji ini ono to se
naziva spektar crnog tijela. -rednost crnog tijela je u tome to nema lgubitakal energije na
refleksiju, a osim toga mo.e se pokazati da u tom sluaju njegov spektar ne ovisi o obliku,
sastavu, ve$ samo i iskljuivo o ravnote.noj temperaturi T.

KN. #tefan+4oltzmannov zakon zraenja.
#tefan+4oltzmannov zakon zraenja opisuje zraenje crnog, tj. sivog tijela kroz koliinu
izraene energije. 2vaj zakon tvrdi da je koliina energije koju tijelo zrai proporcionalna
etvrtoj potenciji njegove apsolutne temperature.
6*^Tb


KK. Yienov zakon.
Zakon za zraenje crnog tijela
-olo.aj maksimuma valni; duljina u spektru zraenja crnog tijela temperature T odreen je
Yienovim zakonom0^ma*)7T
)*E,I_9C+<m( je Yienova konstanta

KI. 'otoelektrini efekt0'otoelektrini uinak ili fotoefekt je fizikalna pojava kod koje
djelovanjem elektromagnetnog zraenja dovoljno kratke valne duljine dolazi do izbijanja
elektrona iz obasjanog materijala.Zraenje s valnom duljinom ve$om od granine ne izbija
elektrone, jer elektroni ne mogu dobiti dovoljno energije za raskidanje veze s atomom. -onekad
se ti izbaeni elektroni nazivaju @fotoelektroniA.


IC. )omptonov efekt. 'oton se neelastino sudari s elektronom (ili nekom drugom esticom",
pri emu se dio energije fotona prenese na elektron. #uma energije fotona i kinetike energije
elektrona prije sudara mora biti jednaka istoj sumi poslije sudara

I9. -riroda svjetlosti,
F fizikalnoj optici0 #vjetlost se oituje ili kao val ili kao @esticaA, foton. 2vakvo svojstvo
@dvostrukeA pojavnosti nazivamo dualnom prirodom svjetlosti. #vjetlost je foton (@esticaA",
ija energija je proporcionalna frekvenciji, f, i naziva se kvant svjetlosti0
H*;Gf,
gdje je ; -lanckova konstanta koja iznosi =,=E=G9C+<b 6Gs.3okaz za estinu prirodu svjetlosti je
pojava
fotoelektrinog efekta. 2bjanjenje ove pojave a time i kvantne (estine" prirode svjetlosti dao
je :. Hinstein 9ICL. godine za to je 9IE9. dobio 5obelovu nagradu.

IE.#c;rmdingerova jednad.ba predstavlja jedan od temelja kvantne me;anike, prikazuje
prostorno i vremensko ponaanje estice u okviru kvantne me;anikeTemeljna jednadzba
nerelativisticke kvantne me;anike je #c;rodingerova jednadzba

^I<. -otencijalna jama,
F kvantnoj me;anici pod potencijalnom jamom podrazumijeva se prostor u kome se
mikroestica mo.e
slobodno kretati. 2vaj prostor je ogranien poljem koje ne dozvoljava mikroestici da ga napusti.

Ib+F kvantnoj fizici energija estice koja se giba u ogranienom djelu prostora (kao a2 ili
gibanje elektrona oko atoma" mo.e imati samo tono zadane vrijednosti, kvantizirane
vrijednosti. (od ;armonijskog oscilatora (a2" ona je jednaka0
Hn*;^(nT97E" (n*C,9,E,.."
^ je frekvencija titranja a2.
2uvanje energije za kvantni ;armonijski+oscilator daje #c;rmdingerova jednad.ba0Huk*(p (na
kvadrat"7Em"T(k(na kvadrat"7E"
(ako netko jos nesto nade u vezi ovog pitanja neka stavi,ja sam ovo samo nasla"



IL. Modeli atoma
9. -rvi model atoma pripisuje se 3emokritu. -oto u to doba nije bilo nikakvi; saznanja o
strukturi atoma (nisu postojali elektronski mikroskopi", atomi su zamiljani kao jako malene
nedjeljive kuglice.
E. e-udinge+model + kad je otkriven elektron, formirana je teorija da su u sreditu atoma
elektroni, a svuda okolo je pozitivan naboj. Metafora je gro.ica u pudingu (gro.ice su malene,
a zdjelica pudinga velika"
<. 4o;rov model je ustanovljen poslije Sut;erfordovi; eksperimenata kojima je utvreno da
je u centru atoma malena pozitivno nabijena jezgra (nucleus", a elektroni kru.e u orbitale oko
jezgre poput planeta koji kru.e oko #unca. 5o, da bi model bio pri;va$en, trebalo je rijeiti
sljede$i problem0 6ezgra je pozitivno nabijena, elektron negativno, zato elektron uop$e kru.i
oko jezgre, zato se ne spoji s jezgrom^
Sjeenje je prodlo.io 5iels 4o;r sa b pretpostavke
9. Hlektroni postoje u orbitalama koje posjeduju diskretne (kvantizirane" energije. To znai da ne
postoji kontinuirani mogu$i razmak izmeu jezgre i orbitale, nego su mogu$i samo neki
razmaci.
E. Zakoni klasine me;anike ne vrijede pri prelasku elektrona iz jedne orbitale u drugu.
<. (ad elektron prijee iz jedne orbitale u drugu energetska razlika se oslobaa (ili dobiva" u
vidu kvanta svjetlosti (kojeg nazivamo foton" ija frekvencija direktno ovisi o energetskoj razlici
izmeu dvije orbite.
b. 3ozvoljene orbitale ovise o kvantiziranim (diskretnim" vrijednostima kutnog momenta R
b. 3ananji model atoma nazivamo kvantno+me;aniki model, jer je s vremenom utvreno da
4o;rov model ne odgovara ba najbolje eksperimentima, da elektroni ne kru.e ba po
kru.nicama, nego slike dostupne pomo$u elektronski; mikroskopa prikazuju nam elektronske
oblake.

I=. 4o;rovi postulati.
9.4o;rov postulat0 Hlektron ne mo.e kru.iti po bilo kojim ve$ samo po odreenim kvantiziranim
stazama.
E. 4o;rov postulat0 :tom zrai ili apsorbira zraenje samo kad njegov elektron prelazi iz jedne
staze u drugu, iz jednog stacionarnog stanja u drugo.

^IN.Vodikov atom sastoji se od protona i elektrona. -roton ima mnogo vencu masu nego elektron
pa gibanje
ocestica oko centra mase moozemo svesti na gibanje elektrona oko nepomiocnog protona.
-otencijalna energija ovog sustava ima )oulombski oblik
V (r" * +eE kroz r

IK.atomska jezgra pozitivno nabijena estica koja se nalazi u sreditu atoma. -romjer je jezgre
oko 9CC CCC puta manji od promjera atoma, iako je u jezgri skupljena gotovo cijela masa atoma.
#toga je jezgra tvorevina ekstremno velike gusto$e, oko 9C9N puta ve$e od gusto$e vode
(`nuklearna materija". #astoji se od Z protona i 5 neutrona (ukupno : * Z T 5 nukleona", a
razliiti kemijski elementi, promatrani s aspekta svojstava jezgre, nazivaju se nuklidi. 5ukleone
u jezgri na okupu dr.e `jake nuklearne sile, a u `radioaktivnom raspadu jezgre ili pri razliitim
`nuklearnim reakcijama mogu se osloboditi velike koliine energije. #vojstva atomske jezgre
tumae se i istra.uju s pomo$u `nuklearni; modela.5uklearne reakcije su procesi u kojima
nastaju i nestaju atomske jezgre, u nuklernim reakcijama ulogu atoma preuzimaju protoni i
neutroni. Zato vrijedi pravilo0 koliko protona i neutrona ue u reakciju, toliko i; mora i iza$i
.2no to je bitno spomenuti je broj neutrona jer se on mo.e razlikovati od jezgre do jezgre.
6ezgre s istim brojem protona, a razliitim brojem neutrona (na primjer, kisik koji ima osam
protona, ali mo.e imati osam, devet ili vie neutrona" naziva se izotopi. Tako se 9=2, 9N2 i 9K2
svi nazivaju eizotopima kisikae. (emijski, svi oni imaju ista svojstva i zato i;i sve zovu istim
imenom kisik. prijelaz izmeu stanja vie pobuenosti atomske jezgre u stanje ni.e
pobuenosti ili u osnovno stanje,uzrokuje elektromagnetsko zraenje visoke frekvencije koje se
naziva gama+zraenje.


II. Zakon radioaktivnog raspada.
Vrijeme poluraspada T97E radioaktivnog izotopa je vrijeme potrebno da se raspadne pola
poetne koliine izotopa. (onstanta raspada ^ odreena je izrazom
^*97 T97E lnE*C,=I<7 T97E
Zakon radioaktivnog raspada je0
5*5Ce+^t*5CE+t7 T97E *5CeC,=I<t7 T97E
gdje je 5C broj jezgri u poetnom trenutku t*C , a 5 broj jezgri koje se jo nisu raspale
u trenutku t.
:ktivnost uzorka s 5 jezgri, konstante raspada ^ jednaka je0
:*^5
6edinica za aktivnost je beXuerel, a oznaka jedinice je 4X. 4X*s+9
(jo jedan odg."
zakon radioaktivnog raspada 6ezgre koje se raspadaju rade to po zakonu radioaktivnog raspada
koji ka.e da za svaku jezgru postoji vrijeme koje $emo nazvati vrijeme poluraspada, a oznaiti
kao T97E, u kojemu je vjerojatnost da $e se ta jezgra raspasti jednaka LCi. 3rugim rijeima,
ako je vrijeme poluraspada neke jezgre pola sata i ako tu jezgru ostavite na stolu, izaete iz
prostorije i vratite se nakon trideset minuta, vjerojatnost da $ete tu jezgru na$i kad se vratite
iznosi LCi.

9CC. 'uzija+ proces tokom kojeg se vie atomski; jezgara udru.uje zajedno da bi formirali
jednu te.u jezgru. 'izija je proces u nuklearnoj fizici u kojem se jedna jezgra jednog atoma
raspada na dvije ili vie manji; i laki; jezgara