Oblikovanje nastave u sustavu e-uenja

ADDIE model

priredio: prof. dr. sc. Slavomir Stankov

prosinac, 2014.

Kazalo
ADDIE Model ....................................................................................................................................... 3
Ralana ADDIE modela....................................................................................................................... 6
ANALIZA ........................................................................................................................................... 6
OBLIKOVANJE .................................................................................................................................. 8
RAZVOJ ............................................................................................................................................ 9
IMPLEMENTACIJA .......................................................................................................................... 10
VREDNOVANJE............................................................................................................................... 10
Upute za oblikovanje lekcije u sustavu MOODLE .............................................................................. 11
PRVI DIO ........................................................................................................................................ 11
DRUGI DIO dodajte resurs .......................................................................................................... 14
TREI DIO dodajte aktivnost ....................................................................................................... 15
Ogledni primjer.............................................................................................................................. 17

ADDIE MODEL
ADDIE model je inicijalno razvijen na dravnom sveuilitu Florida u SAD s namjerom da podupre razvoj
sustava oblikovanja nastave za potrebe obuke u vojsci. U izvornoj verziji ADDIE model u nazivu je
akronim od analize, oblikovanja, razvoja, implementacije I vrednovanja (eng. Analyze, Design, Develop,
Implement, Evaluation) to su zapravo faze za oblikovanje nastave i nastavnih sadraja primjenjivo
kako u tradicionalnoj nastavi tako i u sustavima e-uenja. Danas se ADDIE u strukturnom pogledu
razvrstava u generike modele koji u primjenama ima vie od 100 razliitih izvedenica
(http://www.learning-theories.com/addie-model.html).
Svaki korak ADDIE modela poevi sa fazom analize je temelj prethodnog koraka, pa preskakanje
jednog moe stvoriti negativne uinke tijekom cijelog procesa. ADDIE model podrava racionalan
pristup oblikovanju nastave s naglaskom na definiranje znanja i vjetina uz primjenu linearne i sustavne
metode kojom se upravlja njihovim procesom stjecanja znanja.

Slika 1. Faze ADDIE modela (http://www.csuchico.edu/idts/addie.php)

ADDIE ne sugerira odreene teorije uenja, to je alat za upravljanje projektima kojem je konani
produkt kvalitetan sat nastave bilo tradicionalne ili online. Opisati e se funkcionalnosti ADDIE modela
(http://raleighway.com/addie) jer je isti koriten u okviru naslovljenog istraivanja.
Analiza predstavlja izvedbu poetnog plana, to je tzv. "velika slika itavog procesa oblikovanja
nastave. esto se kae da analiza mora odgovoriti na pitanja poput: tko ui, to se ui, koliko imamo
vremena za oblikovanje nastavnog sadraja, te kako emo se organizirati da taj rok i ostvarimo.
Posebno se analiziraju uenici po broju, kvaliteti predznanja te ishodima uenja najee u suglasju sa
Bloom-ovom taksonomijom znanja. Detaljno se analizira nastavni predmet za kojeg oblikujemo
nastavu sa stajalita ciljeva i zadataka nastave. Odreuju se nastavni sadraji te s tim u vezi vri se izbor
udbenika, definira nastavni sadraja kojeg treba izgraditi (tekst, slike, audio, video ili CD/DVD).
Analizira se i utvruje okruenje za isporuku nastavnog sadraja, primjerice: facetoface, on-line
nastava, hibridna ili mjeovita nastava (koliko on-line, koliko facetoface), CD/DVD, sustav za
upravljanje uenjem. Iskazuju se nastavne strategije kojim se odreuje pristup kojeg e uitelj odabrati
radi postizanja cilja uenja: (i) strukturirati dogaanja u uenju; (ii) nain obavljanja interakcije
(rasprave u uionici, studijske grupe, vrednovanje koje provode vrnjaci, upotrebi forum ili primjerice
chat); (iii) sadraj predavanja (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje popraeno ppt, audio, video); (iv)
3

sadraj vjebi (on line kviz, kratka izlaganja, vrednovanje od strane vrnjaka, grupni projekti). Strategije
za ocjenu znanja uenika se temelje na nastavnim strategijama i provode u obliku testa, ispita ili kviza
(Gros, 1993). Promilja se o izboru zadataka objektivnog tipa kao elementa strukture za ocjenu znanja.
Odreuje se redoslijed formativnog vrednovanja kao to je primjerice: povratna informacija sa strane
uenika, anketa oekivanja (na poetku), anketa zadovoljstva (na kraju). Utvruju se i ogranienja na
opoj razini u odnosu na: isporuku nastavnih sadraja, uenika, uitelja i okruenja
U fazi oblikovanja na najvioj razini promatranja treba razviti nacrt nastavnog predmeta na papiru.
Zapoinje se sa razvojem strukture nastavnog predmeta te u skladu s tim razvijamo nastavne sadraje.
Potrebno je u ovoj fazi utvrditi: vrijeme izrade nastavnih sadraja, imenovati elemente strukture
nastavnog sadraja (cjeline, teme, jedinice, pojmove), oblikovati elementa nastavnog sadraja, izvriti
tekstualnu i grafiku pripremu nastavnih sadraja (vrste dokumenta: slike, prezentacije, pdf i sl),
utvrditi nain testiranja i ocjenjivanja znanja uenika, identificirati okruenje za realizaciju nastave,
oblikovanje zaslona u svakom elementu strukture nastavnog sadraja (koliina teksta, broj slika,
navigacija).
Razvoj podrazumijeva prijenos elementa strukture nastavnog sadraja razvijeni u fazi oblikovanja na
sustav za upravljanje uenjem. U ovoj se fazi primjerice: izgrauju elementi strukture nastavih sadraja
(lekcije, zadae, ... ), izgrauju instrumenti za mjerenje postignua i ishoda uenja uenika, postavljaju
se potrebni dokumenata u strukturi nastavih sadraja.

Slika 2. Faze ADDIE model prikazane u mapi koncepata

http://elearningnutsandbolts.blogspot.com/2012/08/hi-in-this-post-i-will-give-you-brief.html

Faza Implementacije podrazumijeva poetak pouavanja pri emu se: provjeravaju se datumi za
poetak i kraj aktivnosti, provjeravaju postavke za zadae i kvizove, provjeravaju svi linkovi unutar
lekcija, provjerava postoji li prostor gdje uenici mogu komunicirati meusobno i voditi diskusije i
postaviti pitanje uitelju ako imaju potekoa u pouavanju. Nadalje uenici upoznaju okruenje za
pouavanje te nain pristupa nastavnom predmetu i elementima strukture nastavih sadraja.
Organizira se postupak prikupljanja povratnih informacija u kojima se od uenika iskazuju miljenja o
realizaciji nastave kao i prijedloge za poboljanja.

Vrednovanje je faza koja podrazumijeva kritiki pogled na krajnji ishod nastave, odnosno na rezultate
nastave. Odgovaramo na pitanja da li su uenici postigli oekivane rezultate, to smo mi kao
oblikovatelji nastave nauili, kako moemo poboljati nastavu itd.

RALANA ADDIE MODELA

ANALIZA

Opa pitanja
Zato radite nastavu/ teaj?
Kakav je rok za razvijanje nastave/teaja
Kako ete planirati svoje vrijeme za rad na nastavi/teaju?
Hoe li netko drugi biti ukljueni u oblikovanje nastave?
Uenici
Tko su uenici?
Koliko ima uenika?
to oni trebaju nauiti?
to znaju? (Postoji li "jaz" izmeu onoga to oni znaju i onoga to e nauiti?
to trebaju nauiti? Je li potreban pre-test ?)
Koji tip uenja e se dogoditi (Bloom's Taxonomy of Learning for domains of learning)
Ciljevi
Koji su specifini ciljevi uenja /ishodi za nastavni predmet?
Temelje li se ciljevi na programu?
Koja razina uenja su ciljani ishodi uenja? (Knowledge, Comprehension, Application,
Analysis, Synthesis, Evaluation)
Bloom-ova taksonomija znanja kognitivna domena
Kognitivna domena - Umne sposobnosti/vjetine
Afektivna domena - Osjeaji ili emocionalno uenje
Psihomotorna domena - Rune ili fizike vjetine
Odrediti nastavni sadraj
Koja knjiga e se koristiti?
Da li je potrebno rezervirati knjigu ili neto slino u knjinici?
Da li se mora ishoditi copyright?
Koji sadraji ve postoje?
Koji sadraj mora oblikovati? (ppt, skeniranje slika ili sl, audio, video, CD ili DVD, utvrditi
URL adrese)
Odrediti okruenje i nain isporuke nastavnih sadraja?
Face to face
On-line nastava
Hybrid (koliko on-line, koliko face to face)
CD/DVD
LMS/CMS primjerice sustav MOODLE
Nastavne strategije (nastavna strategija odreuje pristup kojeg e uitelj odabrati radi postizanja
cilja uenja)
Kako e se strukturirati dogaanja u uenju?
Nain obavljanja interakcije (rasprave u uionici, studijske grupe, vrednovanje koje
provode vrnjaci, upotrebi forum ili primjerice chat)
Predavanja (usmeno izlaganje, usmeno izlaganje popraeno ppt, video, Camtasia)
Vjebe (on line kviz, kratka izlaganja, vrednovanje od strane vrnjaka, grupni projekti)
6

POSEBNO kao primjer koji je razraen i temelji se na Gagnes 9 events of instructions

Strategije za procjenu znanja uenika (eng. Assesments Strategies) uglavnom se temelji na
nastavnim strategijama
U pogledu terminoloke odreenosti uitelji esto termine test, ispit i kviz koriste naizmjenino
(Gros, 1993), pa ak ponekad i kao sinonime.
Ispit je najiscrpnija forma testiranja, obino se obavlja na kraju izvedenih nastavnih
sadraja (kolegija, teaja), ili ponekad i dva puta tijekom semestra (polugodita).
Test je vie sadrajno limitiran, orijentiran je na neke aspekte nastavnih sadraja. Tijekom
odvijanja nastavnog procesa kolegija mogue je provesti vie testova znanja (tri do etiri).
Kviz je najvie limitiran u pogledu ispitivanih nastavnih sadraja i obino je vremenski
ogranien na petnaest ili manje minuta.
Test znanja MOODLE
Zadaci objektivnog tipa globalno se mogu podijeliti u dvije skupine (Mui, 1968):
Zadaci kod kojih uenik donoenjem odgovora reproducira usvojene nastavne sadraje
(zadaci reprodukcije) to se najee obavlja dosjeanjem nastavnog sadraja kojeg je ve
uio. U ovu skupinu se obino oblikuju:
Zadaci tipa dosjeanja kod kojeg se ueniku postavlja pitanje ili neka nedovrena tvrdnja.
Kod ovakvih zadataka pogaanje tonog odgovora je gotovo eliminirano. Takvi zadaci su
pogodni za provjeravanje deklarativnog znanja.
Zadaci tipa dopunjavanja u kojima je u tekstu zadatka izostavljena jedna ili vie rijei koje
uenik treba napisati. Moe se kazati da je ovo varijanta zadatka tipa dosjeanja. Prednosti
ovog tipa zadataka ogledaju se u tome to odgovori ne poivaju na prepoznavanju, ve je
za davanje pravilnih odgovora potrebno aktivno znanje uenika.
Zadaci u kojima uenik odabire ispravan odgovor izmeu ponuenih odgovora radi
prepoznavanja tonog odgovora (zadaci prepoznavanja). U ovoj skupini se oblikuju:
Zadaci tipa jednostrukog ili dvolanog izbora (zadaci tipa da/ne) se sastoje od pitanja na
koja je potrebno odgovoriti biranjem jedne od dvije ponuene opcije.
Zadaci tipa viestrukog izbora sadre pitanja s vie predloenih odgovora na koja se
odgovara biranjem jednog ili vie ponuenih odgovora.
Zadaci tipa povezivanja i sreivanja.
Formativno vrednovanje
Povratne informacije sa strane uenika
Anketa oekivanja (na poetku), anketa zadovoljstva (na kraju)
to vam se najvie svia, u nekoj nastavnoj jedinici?
Kako biste poboljali uenje, u nekoj nastavnoj jedinici?
Kada tijekom nastave pitati uenika povratnu informaciju?
Ogranienja na opoj razini u odnosu na
isporuku nastavnih sadraja
uenika
uitelja
okruenje

OBLIKOVANJE
U faze analize su identificirani zadaci koje je potrebno izvriti kako bi se ispunio cilj razviti nastavne
sadraje za zadani nastavni kolegij. U fazi oblikovanja na najvioj razini promatranja treba razviti nacrt
nastavnog predmeta na papiru. Zapoinje se sa razvojem strukture nastavnog predmeta te u skladu
s tim razvijamo nastavne sadraje. Takoer je potrebno utvrditi raspored aktivnosti po danima,
elemente strukture nastavnog sadraja, nastavne strategije, resurse i strategiju ocjenjivanja. Na
globalnoj razini oblikovanje nastavnih sadraja provoditi uz uvaavanje Gagnes 9 events of
instructions

Vrijeme izrade nastavnih sadraja

Isplanirati koliko vremena emo potroiti na razvijanje nastavnih sadraja kolegija

Imenovati elemente strukture nastavnog sadraja (cjeline, teme, jedinice, pojmove)

Oblikovanje elementa nastavnog sadraja

Naziv elementa strukture nastavnog sadraja: cilj i zadae

Strukturu nastavnog sadraja po dijelovima (uvaavajui potrebna predznanja)

Tekstualnu i grafiku pripremu nastavnih sadraja (vrste dokumenta: slike, prezentacije, pdf i sl)

Nain testiranja i ocjenjivanja znanja uenika (kviz, zadaci objektivnog tipa i sl)

Nastavne strategije koje e se primijeniti:

primjerice odvijanje nastavnih sadraja po modelu free play uenika se ne prisiljava na
tono definirani put prolaza kroz nastavne sadraje
odvijanje nastavnog sadraja u suglasju primjerice sa SCORM referentnim modelom,
Koliko zadaa?
Koliko testova tijekom uenja?
Test znanja, gdje i kada?
Forum, Chat (unutar grupe uenika, rasprava sa vrnjacima, rasprava sa nastavnikom. ....)
Identificirati okruenje za realizaciju nastave za na primjer je to sustav za upravljanje uenjem
MOODLE (posebno u fazi razvoja je potrebno uvaiti i iskoristiti sve prednosti koje ovaj sustav
prua).

Oblikovanje izbornika na razini elementa nastavnog sadraja (izbornik sadraja)

Oblikovanje zaslona u svakom elementu nastavnog sadraja (koliina teksta, broj slika, navigacija)

RAZVOJ

Razvoj nastavnog sadraja u ovoj raspravi podrazumijeva sustav e-uenja LMS sustav za
upravljanje uenjem (za na sluaj sustav MOODLE).

Prenosi se na LMS ono to je u fazi oblikovanja izvedeno.

Razvoj se temelji na sljedeem:

Uvaava fazu oblikovanja i izvedeni nacrt

Izgrauju se elementi strukture nastavih sadraja

Izgrauju se zadae koje e uenik izvravati

Izgrauju se instrumenti za mjerenje postignua i ishoda uenja uenika

Izvrava se postavljanje ( eng. Upload) potrebnih dokumenata u strukturi nastavih

sadraja

IMPLEMENTACIJA

Provjera izvedenog:
o Provjeriti da li datumi (poetak/kraj, poetak i krajnji datum predaje) odgovaraju za
zadae, kvizove, postove
o Provjeriti postavke za zadae i kvizove
o Provjeriti sve linkove unutar lekcija
o Provjeriti postoji li prostor gdje uenici mogu komunicirati meusobno i voditi diskusije i
postaviti pitanje profesoru ako im neto nije jasno
Upoznavanje
o Uenici se trebaju proitati overview page i home page i upoznati se s naim lekcijama
o Uenici moraju tono shvatiti to se od njih u ovom predmetu trai i to i kada trebaju
raditi
o Uitelj treba potaknuti uenike na razgovor u vezi sa realiziranom nastavom
o Uitelj treba biti na raspolaganju uenicima i auran u odgovaranju na mail-ove i postove
od uenika
Povratna informacija
o Od uenika trebamo dobiti povratnu informaciju to nam je dobro i to funkcionira, a to
ne.
o Uitelj treba uvaiti kritike i prijedloge ako su konstruktivni i izvedivi

VREDNOVANJE

Pogled na postignua sa kritike strane (eng. Look at the course outcomes with a critical eye)

Da li su uenici ostvarili oekivanja postignua uenja?

to su nauili?

Da li se moglo dobiti bolje rezultate?

10

UPUTE ZA OBLIKOVANJE LEKCIJE U SUSTAVU MOODLE

Case study
- kolegij Sustavi e-uenja UR online 2014/2015 PMFMO i uloga Uitelj -

PRVI DIO
1. Temeljno je da je uitelj prijavljen na sustav MOODLE te ta mu je dodijeljena uloga uitelj.
2. Uitelj dostavlja zahtjev administratoru raunala posluitelja na kojem je instaliran sustav
MOODLE za otvaranje novog kolegija.
3. Administrator dodaje novi kolegij i razvrstava ga u potrebnu kategoriju. Dodavanje kolegija odvija
se temeljem popunjavanja formulara za postavke kolegija. Navode se neki od atributa:
- Puno ime Puno ime kolegija se mora navesti to je naziv kolegija kojeg poinjete
oblikovati i razvijati.
- Kratica kolegija Potrebna radi lakeg administriranja
- Saetak kolegija Kratki opis kolegija nije obavezan ali se preporua radi lakeg
administriranja
- Oblik nastave:
- Tematski
- Tjedni
- Broj tjedana/tema mora se navesti
- Maksimalna veliina upload-a izabrati u skladu s veliinom dokumenata koji e se
koristiti pri oblikovanju i razvoju nastavnih sadraja.
- Atributi u vezi grupa su u suglasju sa scenarijem izvoenja nastave
- Dostupnost inicijalno Ovaj kolegij nije vidljiv studentima, kasnije se to nakon zavretka
uini vidljivim.
- Na kraju pohrani promjene.
4. U suelju sustava MOODLE uitelj izabire opciju Moji kolegiji te bira za daljnji rad eljeni kolegij, u
ovom primjeru je to: Sustavi e-uenja UR online 2014/2015 PMFMO
5. Kolegij se prikazuje sa svojim punim nazivom, te uz oznaku Naslovnica oznakom kolegija UR_online.
Nadalje u suelju se sada nalaze oznaka za Obavijesti forum na razini kolegija kao i popis svih
tema po tjednom ili tematskom redoslijedu.
6. Uitelj sada moe pokrenuti niz razliitih akcija, meutim ovdje emo prikazati neke od njih koje
su vane za redoslijed oblikovanja nastavnih sadraja kolegija.
7. Pogledajmo izbornik sa nizom moguih akcija (slika 3.)
8. Usredotoit emo se na izbornik sa naslovom Postavke te u njenom okviru promatraju se opcije
unutar izbornika Administracija kolegija.
9. Vano je kazati da sve akcije radi administracije kolegija mogue je provesti uz aktiviranje opcije
Omogui izmjene njenim aktiviranjem promjeni se slika suelja, te se uz Obavijesti (u vrhu suelja)
kao uz sve teme pojavi niz grafikih oznake sa vie opcija izbora. Komentirat e se dvije bitne grupe
grafikih simbola.
- Prva grupa (slika 4.) uz oznaku Obavijesti u kojoj redom oznake znae: (i) uredi naslov; (ii)
pomakni u desno; (iii) premjesti blok po vertikalnoj osi na eljeno mjesto; (iv) nadogradi;
(v) dupliciraj; (vi) izbrii; (vii) sakrij / uini vidljivim; (viii) i (ix) dodjeli grupne uloge.
- Druga grupa (slika 5.) uz oznaku teme i njen naslov kao i kratki sadraj postoje dvije grupe
opcija po horizontali i dvije grupe opcija u vertikali promatrane teme.
Opcije po horizontali su: (i) za ureenje teme; (ii) za izbor jedne od dvije najvanije
funkcionalnosti unutar lekcije i to: dodajte resurse i dodajte aktivnosti (o njima se
u nastavku detaljno raspravlja).
11

Opcije po vertikali su: (i) istakni temu kao trenutnu tekuu u nastavnom sadraju
i (ii) sakrij/prikai temu od ostalih.
10. Uitelj se u daljnjem radu mora orijentirati na opciju dodajte resurs ili dodajte aktivnost. Obje su
opcije vane pri oblikovanju nastavnih sadraja te se posebno promatraju u drugom i treem dijelu
ovih uputa.

12

Slika 3. Izbornik Navigacija u suelju sustava MOODLE

Slika 4. Prva grupa oznaka

Slika 5. Druga grupa pznaka

13

DRUGI DIO DODAJTE RESURS

Resursi koje se mogu ukljuiti u nastavni sadraj (slika 6.) su:

Slika 6. Resursi u sustavu MOODLE

Resursi sustava MOODLE koje emo primijeniti u uglednom primjeru su: datoteke, mape i poveznice,
koje sainjavaju jednostavne oblike obrazovnog sadraja. Neke od bitnih odrednica za dodavanje
resursa su:
-

za dodavanje novog resursa potrebno je imati ovlasti nastavnika na kolegiju, i odabrati detaljni
prikaz suelja (Omogui izmjene).
svi se resursi dodaju na isti nain: odabirom vrste resursa iz padajueg izbornika Dodaj resurs, na
eljenom mjestu.
nakon dodavanja, resursi se po potrebi mogu premjetati, uvlaiti i sakrivati od pogleda
polaznika.

14

TREI DIO DODAJTE AKTIVNOST

Aktivnosti koje se mogu ukljuiti u nastavni sadraj (slika 7.) su:

Slika 7. Aktivnosti u sustavu MOODLE

Niz je aktivnosti u sustavu MOODLE za na ogledna primjer posebno e se promatrati aktivnosti Lekcija
i Test.
Aktivnost lekcija
to je vano znati o lekciji koja se oblikuje:
- Lekcija se sastoji od modula stranica (stranica s pitanjima i stranica odluivanja o putu
nastavka uenja).
- Lekcija podrava putove uenja, uenik moe birati na koji nain e prolaziti kroz nastavni
materijal (detaljnije obraditi jednu temu, ili povrno prei po svim ostalima?).
- Pitanja u Lekcijama se mogu bodovati, a napredak u lekciji moe utjecati na ukupnu ocjenu
kolegija (uz pitanje koliko je to pedagoki opravdano, s obzirom na samu narav lekcije
obrazovni materijal za uenje).
- Lekcija podrava unos dokumenata razliitog formata, primjerice: prezentacija, pdf,
tekstualnih, grafikih ...
- Lekcija moe imati vremenski limit u kojem ju je potrebno obraditi
- Lekcija moe biti samo vjeba ili se i ocjenjivati (uz ponovno polaganje po potrebi).
- Lekcija moe biti zatiena lozinkom, a posebno je korisna mogunost ovisnosti lekcija (ako
uenik nije proitao odreenu lekciju do kraja, ili nije postigao dovoljno dobar rezultat, ne
moe prijei na ovisnu lekciju).
- Lekcija ima svoje postavke atribute (komentiraju se samo neki elementarni):
o Ime naziv lekcije
o U dijelu Lesson formatting Display left menu Da (bitno da bi se izbornik lekcije
prikazao sa lijeve strane modula lekcije)
- Organizacija lekcije se moe pogledati aktiviranjem opcije Edit. Lekcija koju ovdje navodimo
kao ogledni primjer prikazana je u Prilogu: Organizacija_Lekcije_Datoteke_Dokumenti.
Pregledavanjem ovog dokumenta iz priloga te usporedbom sa lekcijom po modulima primijetit
e se da su Branch Table kljuni organizacijski elementi lekcije. U svakoj Branch Table se nalaze
i postavke za prijelaz s modula na modul unutar lekcije. Nadalje, sve opcije u izborniku lekcije
(nalazi se s lijeve stane) su naslovljene unutar spomenutog priloga i zapravo predstavljaju
15

module lekcije koji se mogu: pomjerati unutar lekcije, vidjeti, nadograditi ili brisati. Osim
navedenog uoavaju se i opcije: import question; add a branch table, dodaj stranicu s
pitanjem. Sve to omoguava organizirati i mijenjati postojeu organizaciju lekcije.

Aktivnost test
Aktivnosti MOODLE omoguavaju ueniku i testiranje. Promatrat e se proces dodavanja aktivnosti
Test. to je vano znati o oblikovanju Testa.
- Testovi su aktivnost u sustavu MOODLE, s mnotvom postavki, vrsta pitanja, dodataka i
mogunosti.
- Sve vrste pitanja koje se mogu objektivno ocijeniti ocjenjuje sam MOODLE, to nastavniku daje vie
vremena za osmiljavanje pitanja i kvalitetniju izradu obrazovnih materijala.
- Vano je razlikovati pojam testa od pojma skupa pitanja.
- Pitanja se stvaraju odvojeno od testova i nisu ovisna o testu - pri unosu pitanja ne definira se da je
to tree pitanje u drugom testu, ve se pitanja grupiraju u kategorije (najee vezane uz cjeline),
a kasnije se iz kategorija pitanja uzimaju za pojedinani test.
- Takav pristup donosi vie mogunosti, poput sluajnog odabira pitanja za test, koritenja istog
pitanja u vie testova.
- Test ima svoje postavke - atribute (komentiraju se samo neki elementarni):
- Ime naziv testa (obavezno kratko opiite test )
- Timing je dio s atributima koji omoguava podeavanje vremena (datum, sat) poetka i
zavretka kao i vrijeme trajanja testa.
- Display atributi omoguavaju postavljanje broj pitanja po stranici, mijeanje redoslijeda pri
odgovaranju.
- Pokuaj namjetanje broja pokuaja.
- Ocjene nain ocjenjivanja
- Review options podeavanje komentara ueniku (za vrijeme, nakon odgovora dok je test
otvoren, nakon to je kviz zatvoren)
- Common module settings u vezi s organizacijom grupe uenika i prikaza testa (vidljiv/nevidljiv
ueniku)
- Overall feedback komentar na postignuti uspjeh za vrijeme testiranja.

16

OGLEDNI PRIMJER
Kao ogledni primjer oblikovanja, razvoja i implementacije lekcije u sustavu MOODLE posluila je lekcija
razvijena u okviru kolegija Sustavi e-uenje online s nazivom: Definiranje vanih koncepata koja je
postavljena u okviru teme T8 - Funkcijski model sustava e-uenja. Prikaz primjera ima dva dijela: (i)
papirnati nacrt lekcije i (ii) tri pdf dokumenta koji prikazuju izgled implementirane lekcije u cijelosti
te po jedan modul nastavnog sadraja i jednog modula pitanja.
Papirnati nacrt lekcije
Lekcija: Definiranje vanih koncepata
Definiraju se i sadrajno prikazuje pet koncepta. Nazivi koncepata u
koritenju nisu u potpunosti ujednaeni, ali zajednika znaajka svih
autorskih okruenja je pomo autorima pri razvoju lekcija za
isporuku nastavnih sadraja putem raunala, te da se pri tom od
autora ne zahtjeva formalno poznavanje programiranja. Definicije su
navedene prema rjeniku pojmova:
Uvodne poruke
1. Asocijacija AICC (www.aicc.org) (AICC, 2003). AICC The
Aviation Industry CBT (Computer Based Training) Committee je
meunarodna asocijacija za obuku oslonjenu na tehnologiji.
2. Ministarstva Obrane SAD-a (Glossary for Training, 2001).
3. U okruenju PLATO (Programmed Logic for Automatic Teaching
Operations) sustava (www.plato.com)
Definicija - AICC
Proces implementacije lekcija za izvedbu u CBT sustavima. esto se
pojmovi autorski jezik ili autorski sustav koriste da bi oznaili
Modul 1.- Autorstvo (eng. programski podrku koja autorima bez formalnog poznavanja
authoring)
raunalnog programiranja omoguava pripremu nastavnih lekcija.
Definicja Ministarstvo obrane SAD
Strukturirani pristup za razvoj svih elemenata potrebnih nastavnoj
jedinici.

Modul 2. - Autorski jezik

(eng. authoring language)

Definicija - AICC
Programski jezik visoke razine oblikovan sa svrhom da omogui
izgradnju courseware-a.
Definicja Ministarstvo obrane SAD
Skup pravila, procedura, rijei, zabiljeki, sintakse i semantike koju
koristi autor da bi specificirao logiku i sadraj nastave koja e biti
isporuena putem raunala.

Modul pitanje 1

Postaviti dva pitanja:

Pitanje 1.
Da li je tvrdnja istinita:
Koncepti autorski jezik i autorski sustav omoguavaju oblikovanje
nastavnih sadraja bez formalnog poznavanja raunalnog
programiranja.
Odgovor Da/Ne
Pitanje 2.
Autorski jezik je skup pravila, procedura i postupaka koji
omoguavaju isporuku nastavnih sadraja putem raunala.
Odgovor Da/Ne

17

Modul 3. - Autorski sustav

(eng. authoring system)

Modul 4. - Autorska
programska podrka

Modul pitanje 2

Modul 5. Courseware 1/2

Definicija - AICC
Programska podrka lagana za koritenje, a namijenjena za
oblikovanje courseware-a. esto je autorski sustav temeljen na
programskoj podrci s izbornicima tako da omoguavaju rad bez
formalnog poznavanja programiranja.
Definicja Ministarstvo obrane SAD
Predloak courseware-a, ili ureiva temeljen na izbornicima
oblikovani tako da pomognu autorima pri oblikovanju interaktivne
multimedijske nastave bez poznavanje programiranja. To se esto
referira i kao autorski paket.
Definicija - AICC
Nema
Definicja Ministarstvo obrane SAD
Raunalni program izveden radi pomoi autorima pri oblikovanju
interaktivne multimedijske nastave - IMI bez poznavanja
programiranja. Tri su vrste IMI autorske programske podrke:
autorski jezik, autorski sustav i pomona programska podrka.
Pitanje 3.
Autorski sustav je namijenjen za oblikovanje courseware-a.
Da li je ova tvrdanja tona?
DA tono - idi na pitanje 4.
NE - netono
Ponovno prouiti Autorski sustav i autorska programska podrka
Pitanje 4.
Vrste interaktivne multimedijske nastave su: autorski jezik, autorski
sustav i pomona programska podrka.
DA - TONO
Idi na Modul 5.
NE - NETONO
Ponovno prouiti Autorski sustav i autorska programska podrka.
Courseware (PLATO, Control Data PLATO System Overview, 1977) is a
collection of educational lessons: computer programs providing
interaction between the student and the system, usually devoted to
a specific topic. The average lesson is equivalent to a normal 1-hour
class lecture.
Ovdje ubaciti link za PLATO sustav na Wikipedia
Ubaci sliku lanak:
Learning Design Implementation for Distance e-Learning: Blending Rapid eLearning Techniques with Activity-based Pedagogies to Design and
Implement a Socio-constructivist Environment Figure 3. A simple process
model for developing e-learning content

Modul 5. Courseware 2/2

Didaktika ontologija omoguava oblikovanje courseware-a za neko

podruno znanje koje se isporuuje nastavnim predmetom u online
nastavi. Na taj nain podruno znanje i njime definirani nastavni
sadraji su granulirani u formi nastavnih objekata koji se
meusobno razlikuju po broju pojmova koje obuhvaaju. U vezi s tim
na dnu hijerarhije je nedjeljivi nastavni pojam dok su na viim
razinama nastavna jedinica koja sadri vie nastavnih pojmova,
nastavna tema koja sadri vie nastavnih jedinica te nastavna cjelina
koja sadri vie nastavnih tema.

18

Strukturni pogledi na lekciju Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih koncepata kao
pogled na jedan modul lekcije i jedan modul pitanja implementiranu u sustavu MOODLE prikazani su
sljedeim pdf dokumentima:
- Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih koncepata_
Poglednalekciju.pdf predstavlja pogled na lekciju Definiranje vanih koncepata.
- Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih
koncepata_Modul_Autorska programska podrka.pdf predstavlja pogled na modul Autorska
programska podrka.
- Dokument s nazivom: Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih
koncepata_Pitanje3.pdf je prikaz modula Pitanja 3.

Prilozi:
-

Postavke_Kolegija.pdf
Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih koncepata_ Poglednalekciju.pdf
Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih koncepata_Modul_Autorska programska
podrka.pdf
Autorski alati za oblikovanje sadraja - definiranje vanih koncepata_Pitanje3.pdf

19