MJERENJE TEMPERATURE

Emina Hori
Rezime
U ovom seminarskom radu, obradit emo temperaturu kao jednu od fizikalnih veliina,
temperaturne skale: Kelvinova, Calsiusova, Fahrenheitova i Rankineova. Temperatura je
osobina toplote, koja omoguava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije.
Takoer predstaviti emo i osnovne ureaje za mjerenje ove fizikalne veliine.

Kljune rijei
Temperatura, temperaturne skale, mjerni instrumenti, kalibracija mjernih instrumenata.

Uvod s kratkim pregledom tema koje e biti obraene

Definicija temperature i mjerna jedinica temperature
Osnove temperaturnih mjerenja
Uslovi za mjerenje temoerature
Mjerni instrumenti
termometar
stakleni termometri
infracrveni pirometar
otporniki termometar
termoskop ili galilejev termometar
bimetalni termometri
elektrini dodirni termometri
mehaniki dodirni termometri
termometri zraenja
segerovi stoci
metalna tijela za topljenje
Kontrola i kalibriranje termometara

Definicija temperature
Temperatura je osobina toplote, koja omoguava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela
na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela,
odnosno nivo toplotne energije.
Postoje etiri temperaturne skale i to:
1) Kelvinova skala (jedinica K, Kelvin) je temeljna temperaturna skala SI-mjernog
sustava. To je tzv. "apsolutna" ili "termodinamika" temperaturna skala, jer joj je
ishodite na apsolutnoj nuli.
2) Celsiusova skala (jedinica C, stupanj Celsiusa, Celzijev stupanj) je stara i
najrairenija skala koja se je odrala jer je prilino spretno definirana - ima vrijednost 0 na
leditu vode i vrijednost 100 na vrelitu vode, sve pri pritisku 1,01325 bara (760 mmHg).
Zove se "relativna" skala jer su obe take proizvoljno odabrane.

1
 3) Fahrenheitova i Rankineova skala su vrlo sline gornjim dvjema skalama. Iako je
prvobitna definicija Fahrenheitove skale bila prilino egzotina i zapravo loe odabrana,
to je kasnije ispravljeno tako da je skala definirana vrijednou 32 na leditu vode i
vrijednou 212 na vrelitu vode, sve pri pritisku 1,01325 bara. Time je skala postala
jednoznano definirana i povezana s Celsiusovom.
Formule za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobiajenih temperaturnih ljestvica:
K = C + 273,15
C = 5/9 (F - 32)
F = C/0,55 + 32 ili preciznije :F = C/(5/9) + 32 (1)

Osnove temperaturnih mjerenja

Za mjerenje temperature sluimo seitavim nizom razliitih termometara. Oni se
razlikujukako prema principu, tako i prema mjernom podruiju na koje se mogu
primjeniti.Temperaturni senzori koji se koriste kod termikog ispitivanja dijele se kontaktne i
beskontaktne. Mjerni instrumenti za mjerenje temperature nazivaju se termometri. Kod
termometra ulazna veliina je temperatura, sa ijom promjenom nastaju promjene na
termometrima,koje se koriste pri odredivanju temperature.

Uslovi za mjerenje temperature

Temperaturno osjetljive osobine materije, iskoritene u izradi instrumenata
za mjerenje temperature su:
1. promjena volumena,
2. pritisak plina pri konstantnom volumenu,
3. elektrini otpor u vrstom tijelu (metalu),
4. elektromotorna sila u dva razliita metala ili poluprovodnika,
5. intenzitet zraenja na visokim temperaturama i magnetni efekti.
6.
Mjerni instrumenti za mjerenje temperature
Termometar je ureaj koji mjeri temperaturu ili temperaturni gradijent, koristei razne
principe. Postoje razne vrste termometara. Najee se susreemo sa ALKOHOLNIM i
IVIM termometrom.ALKOHOLNI termometar se nejee koristi za mjerenje niih,a ivin
za mjerenje jako visokih temperatura.
Termometar ima dva vana dijela:
senzor (osjetilo), na kojem zbiva neka fizikalna promjena vezana s promjenom
temperature;
konverziju fizikalne promjene u itljivu vrijednost (npr. skala na ivinom
termometru).
Termometri se dijele na dvije skupine :
Primarni termometri
Sekundarni termometri

2
Stakleni termometri rade na principu irenja tenosti i
stakla.ivin termometar je najvie u primjeni i za vie
temperature rade se od Jena-stakla. Glavni dio
termometrijske tenosti se nalazi u jednom kuglastom ili
cilindrinom spremniku. Spremnik je uliven u dugu
tankustaklenu kapilarnu cjevicu. Na gornjem kraju (2) Stakleni termometar
kapilare nalazi se proirenje,u koje moe da ue iva, ako
termometar
se pree maksimalna temperature.

Infracrveni pirometar je profesionalni ureaj za beskontaktno

mjerenje povrinske temperature. Naroita obiljeja infracrvenog
pirometra su: svjetla laserska taka, veliko mjerno podruje i podesivi
faktor emisije. Zahvaljujui visokom optikom omjeru (udaljenost
prema promjeru mjerne toke) od 50:1 mogue je mjerenje manjih
objekata na veem odstojanju. Nadalje, na ovom ureaju je
interesantan minimalni promjer mjerne take od samo 6 mm kod
odstojanja od 30 cm. Tako je mogue izmjeriti temperaturu takoer i (3) Infracrveni pinamometar
malih objekata.
Otporniki termometar ima ugraen otporni osjetilni element.
Promjena temperature ima za rezultat promjenu elektrinog otpora. Otpor
se mjeri na dva naina: pomou Wheatstoneova mosta ili pomou dva
jednaka svitka od kojih je jedan spojen s poznatim otpornikom, a drugi s
termootpornikom iju temperaturu traimo.

(4)Otporniki termometar

Termoskop ili galilejevtermometar instrument za mjerenje

temperature u obliku zatvorenog staklenog cilindra ispunjenog prozirnom
tekuinom u kojoj su uronjeni tegovi razliite prosjene gustoe. Obino su
izvedeni kao uplje staklene kugle djelomino ispunjene tekuinama
razliitih boja. Gustoa prozirne tekuine ovisi o temperaturi, pa tegovi ija
je gustoa vea tonu na dno, a oni ija je gustoa manja plivaju pri vrhu.

(5) Termoskop

Bimetalni termometri
Osjetilo bimetalnog termometra sastoji se od dvije metalne trake zavarene
po duini. Jedna je traka izraena od metala sa vrlo velikim temperaturnim
koeficijentom rastezanja, a druga s vrlo malim. Izloili se bimetalna traka
porastu temperature savijat e se u smjeru materijala s manjim
temperaturnim koeficijentom rastezanja. Mjerno podruje bimetalnih
termometara ovisi o mehanikim svojstvima materijala pri visokim (6) Bimetalni termometar
temperaturama. U veini tvornikih izvedbi mjerno podruje je od -
160C do + 550C.

3
Opruni termometri sa cijevnom oprugom
Ovi termometri takoer rade na principu irenja tenosti, koja se nalazi u rezervoaru
detektora, koji je dalje spojen sa kapilarnom cijevi do Bourdonove opruge. Duina kapilarne
cijevi se prilagoava montanim potrebama temperaturnog ureaja. Bourdonova opruga slui
kao pokaziva, dok je skala linearna, jer odgovara linearnoj promjeni zapremine tenosti sa
temperaturom. Ovakvi instrumenti se primjenjuju ee u industriji, naroito za
automobilsku regulaciju, jer su termike deformacije usljed toplotnog irenja velike.
Termometri se obino pune ivom, pa se primjenjuju od 35 do + 600C.

Plinski termometri
Termometar je sline konstrukcije kao i termometri punjeni tenou, samo
to je punjenje ovog termometra izvedeno nekim inertnim gasom. Plinski
termometar je ureaj za fundamentalna odreivanja termodinamike
temperature. Mjerenje termodinamike temperature T ovim termometrom
svodi se na precizno mjerenje pritiska i volumena plina u zatvorenoj
posudi, pri emu kao osnovu koristi jednainu stanja idealnih plinova. (7) Plinski termometar
Mehaniki dodirni termometri

Princip rada mehanikih dodirnih termometara je zasnovan na razlici izduenja dva razliita
materijala, koji mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju.

Elektrini dodirni termometri

Prikazivanje promjene otpora metala ili poluvodia kao i promjene termoelektrinog napona
kod metala ili legura metala su najei postupci mjerenja temperature. Mjerno podruje,
tanost i dinamika mjerenja su openito bolji nego kod mehanikih sistema. Trokovi i cijena
su vei zbog elektrine obrade signala.

Termometri zraenja
Kod termoelemenata, iznad 1600C mogue je mjeriti temperaturu jedino na osnovu zakona o
zraenju. Prednost je pri tom ta, da detektor temperature-pirometat ne mora biti stavljen u
prostor, od koga se odreuje temperatura, odnosno u toplotni izvor. Kod pirometara na
zraenje imamo objektivno odraivanje temperature na principu prenosa toplote zraenjem na
sondu-termoelement u instrumentu.

Segerovi stoci
U tehnolokim procesima i operacijama, gdje je vana konana
temperatura, upotrebljavaju se stoci izraeni od raznih silikata.
Ovi se stoci omekavaju na odreenoj temperaturi, a vrh im se
savija prema podlozi. Kad vrh dotakne podlogu, postignuta je
temperatura za koju je stoac predvien. Segerovi stoci se
naruito primjenjuju u keramikoj industriji i to za temperaturu
izmeu 600C i 1200C. Tanost mjerenja iznosi od +/-20 do

4
(8) Segerovi stoci
+/-300C. Vano je pomenuti da omekanje stoca ne zavisi samo od konane temperature
nego i od vremena izlaganja toj temperaturi. Sistem tri konusa: konus vodi, konus pucanja i
konus zaklona.

Metalna tijela za topljenje

Metalna tjela za topljenje slue na isti nain kao i Segerovi stoci, a sastoje se od raznih
legura. Dok Segerovi stoci imaju prilino irok raspon omekanja, talite metalnih tijela za
topljenje lei u granicama od +/-7C. Podruje primjene je od 100C do 1600C.

Kontrola i kalibriranje termometara

Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se u
granicama doputenih tolerancija samo onda ako je sam
instrument dobro podeen i ako je ispravno postavljen na mjerno
mjesto. Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva
posebnu strunost i opremu. Mnoge tvornice, a pogotovo manji
pogoni to nisu u stanju. Osim kontrole instrumenata u sluaju
netanog pokazivanja, potrebno je vriti i kalibriranje termometra.
Pod kalibriranjem se podrazumjeva podeavanje instrumenta da bi
njegovo pokazivanje bilo tano. Ako je instrument ispravno(9)Ureaj za kalibraciju termometara
postavljen, kontrola se moe najee vriti i u pogonu, periodinom kontrolom elektrinog
otpora vodia. Pokaziva elektrinih termonaponskih termometara mogu se kontrolirati
dovoenjem odreenih napona i uporeujui pokazivanje instrumenta s tablinim
vrijednostima termonapona za odreeni termopar. Sam tehnoloki proces ponekad moe
ukazati na netanost mjerenja temperature. Na veoma vanim mjestima se postavljaju 2
termometra razliite izvedbe. U sluajevima kada postoji opravdana sumnja u ispravnost
termometra, mora se vriti kontrola termometara. Nakon zakonski propisang roka termometri
se moraju kalibrirati u za to ovlatenim kalibracionim ili ispitnim laboratorijama.

Zakljuak
Kroz ovaj seminarski rad obradili smo osnove temperature kao fizikalne veliine,
temperaturne skale i mjerne instrumente. Na osnovu obraene materije moemo izvui kao
zakljuak da je temperatura je osobina toplote, koja omoguava da toplotna energija prelazi s
toplijeg tijela na hladnije. Postoje etiri temperaturne skale: Kelvinova, Calsiusova,
Fahrenheitova i Rankineova. Ukratko smo objasnili i najvanije mjerne instrumente za
mjerenje ove fizikalne veliine, te odgovarajuim fotografijama i prikazali pojedine mjerne
instrumente.

5
Literatura
http://hr.wikipedia.org/wiki/Temperatura
http://www.scribd.com/doc/72992243/39/Bimetalni-termometri
http://www.scribd.com/doc/35652284/Mjerenje-Temperature-u-Industriji-Amer-Avdic
http://www.unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf
http://datcp.wi.gov
http://www.facstaff.bucknell.edu

(1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Temperatura
(2) http://hr.wikipedia.org
(3) http:// www.industrijska-merenja.rs
(4) http://en.wikipedia.org
(5) http://en-co.wika.de
(6) http://www.aniton.si
(7) http://www.aniton.si
(8) http://www.walkerceramics.com.au
(9) http://www.connectingindustry.com