SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

FILTRI I FILTRIRANJE

Brodski pomoćni strojevi i uređaji - Dio 8.

ZAŠTO JE POTREBNO FILTRIRANJE?

• Tekuća goriva su često onečišćena sitnim ostacima katalizatora

(catalytic fines) iz rafinerijskog procesa obrade. Tekuća goriva također
sadrže vodu (slatku ili slanu), ostatke hrđe, nečistoću, šljaku od zavara,
vlaknaste nečistoće, pijesak itd.

• Posebno je važno da tekuća goriva, posebno teška goriva, djelotvorno

budu očišćena prije njihove primjene.

• Kod lakih tekućih goriva dovoljno je primjeniti samo grubi i fini filter za
uklanjanje nečistoća. Zbog niske viskoznosti i velike razlike u gustoći,
veće nečistoće i voda će se istaložiti već u spremniku goriva.

• Kod teških goriva, čija je viskoznost visoka i čija je gustoća vrlo blizu
gustoće vode, procesi taloženja su spori i nepouzdani. Kod tih goriva je
potrebno primjeniti složenije postupke čišćenja i obrade.
Načini pročišćavanja tekućih goriva su sljedeći:

1. Taloženje dužim boravkom u grijanom taložnom spremniku (grijanje za

smanjenje viskoznosti),
2. Mehaničko odvajanje, npr. grubim filtrima, obično u punom protoku,
3. Adsorpcijski fini filtri
4. Apsorpcijski fini filtri
5. Kemijski fini filtri
6. Centrifugaini separatori (purifikatori i klarifikatori),
7. Homogenizatori (ne uklanjaju nečistoće iz goriva, već ih usitnjuju)
 UTJECAJ NA OKOLIŠ

• Prva primjena teškog goriva za pogon sporokretnih dizelskih motora na

brodovima datira iz 1950-tih godina. Danas se takva goriva koriste i kod
brodskih pomoćnih motora s promjerima cilindra 200 do 300 mm.

• Iz razloga zaštite okoliša na kopnenim postrojenjima, teška goriva su

prodavana kao brodska goriva.

• Problemi vezani uz primjenu tih goriva riješeni su odgovarajućim izmjenama

u konstrukciji motora, boljoj obradi goriva prije njegove primjene, kao i
primjeni adekvatnijih sredstava za podmazivanje.

• Goriva na brodovima mogu sadržavati i znatne količine slatke ili morske

vode, koja u spremnike goriva dospijeva kondenzacijom ili prodorom morske
vode.

• Kod nevremena na moru, usisni zrak motora može sadržavati i do 6%

morske vode po volumenu.
 TALOŽNI SPREMNICI

• Lakša goriva mogu se odvojiti od vode i grubih nečistoća već u samom

skladišnom spremniku. Teža goriva imaju višu viskoznost i za ovo odvajanje
potrebno bi bilo vrlo dugo vrijeme. Zbog toga se kod teških goriva koriste
posebno konstruirani taložni spremnici koji omogućuju lakše taloženje.

• Prema preporukama proizvođača motora, na brodovima čiji motori koriste

teško gorivo preporučuje se ugradnja po dva taložna spremnika, u kojima
će se u svakom od njih gorivo zadržati najmanje 24 sata. Gorivo je u tim
spremnicima zagrijano na temperaturu od 40 do 60 C, kako bi se smanjila
viskoznost i poboljšalo odvajanje od vode.
ODABIR FILTERA

Karakteristične veličine prema kojima se vrši izbor fiItra su:

• radni fluid (fluid koji se čisti),
• protok fluida,
• radni tlak,
• viskoznost,
• radna temperatura,
• finoća filtriranja,
• izvedba i materijal,
• samočistivost i način rada (ručni ili automatski)

Obzirom na radne uvjete filtri mogu biti:

• jednostavni za mogućnost prekida rada,
• prekretni za kontinuirani rad,
• samočistivi za trajni rad,
• automatski za trajni rad bez nadzora.
ZAHTJEVI ZA FINOĆOM FILTRIRANJA

Zupčaste pumpe 0.5 do 5 μm

Krilne pumpe 0.5 do 1 μm
Klipne pumpe 0.5 do 5 μm
Servo ventili 1 do 4 μm
Ventili 1 do 40 μm
Klizni ležajevi 1.5 do 10 μm
OSNOVNI MEHANIZMI FILTRIRANJA

• Filtriranje zadržavanjem čestica po dubini

• Filtriranje zadržavanjem čestica po površini
FILTRIRANJE ZADRŽAVANJEM ČESTICA PO DUBINI
VLAKNASTI MATERIJALI FILTARA

• Sastoje se iz vlaknastog materijala s vlaknima debljine 0.5 do 30 μm.

• Ova su vlakna proizvoljno isprepletena.

• Kao sirovina često se koriste:

• celuloza,
• pamuk,
• fina staklena vuna,
• sintetska vlakna (npr Rayon, polipropilen)

• Važno je da vlakna budu što tanja i što gušće isprepletena. Vlakna se

često impregniraju fenolnim, akrilnim ili epoksidnim smolama, kako bi
tvorila dovoljno čvrstu strukturu i kako bi se vlakna slijepila. Debljina sloja
filterskog materijala je od 0.25 do 2 mm.
• Da bi pad tlaka na filteru bio što manji, potrebna je što manja brzina
strujanja kroz filterski materijal. To se postiže velikom površinom filtera.
Filterski materijal se savija u cik-cak obliku.

• Filterski materijal je mekan, tako da se dodaju učvršćenja iznutra i izvana.

Na vrhu i dnu filterskog uloška stavljaju se pokrovi iz plastičnih brtvi koje su
impregnirane na filterski materijal i vanjsku i unutarnju mrežicu.

• Uobičajeni smjer strujanja fluida je izvana prema unutrašnjosti filterskog

elementa. Ućvršćenje filterskog materijala ujedno smanjuje moguće
sljepljivanje slojeva i smanjenje protočne površine.
Uobičajeni izgled filterskog uloška
POROZNI MATERIJALI FILTERA

• Ovaj se materijal koristi za izradu filtera za plinove u pneumatskim

sustavima.

• Najčešće su u uporabi tri vrste filterskog materijala:

• čestice materijala za izradu filtera su sinterirane u odgovarajući oblik
filterskog uloška (obično su to praškovi metala i keramike).
• materijal za izradu filtera se lijeva u odgovarajući oblik filterskog uloška,
iz kojega se procesom otapanja ili kemijskog nagrizanja odvaja jedna
komponenta, tako da preostaje porozna struktura,
• pjenasti porozni materijal iz poliuretanske pjene ili iz metaliziranog
poliuretana.
FILTRIRANJE ZADRŽAVANJEM ČESTICA PO POVRŠINI

• Filtriranje po površini djeluje na isti način kao što djeluje sito.

• Čestice veće od procjepa zadržavaju se na površini filtera.

• Adhezijom čestica na stijenkama prolaza mogu se još više smanjiti

protočne površine prolaza.
FILTRIRANJE ZADRŽAVANJEM ČESTICA PO POVRŠINI

MREŽE

• To su tanke dvodimenzionalne strukture s jednolikom veličinom oka

(prolaza u mreži).

• One mogu biti metalne ili plastične.

• Veličina oka je od 25 μm na više.

FILTRIRANJE ZADRŽAVANJEM ČESTICA PO POVRŠINI

LAMELNI FILTERI

Ovi se filteri sastoje iz slojeva

lamela, koje su razmaknute na
točno određenu mjeru. Razmak
među lamelama određuje finoću
filtriranja.
FILTRIRANJE ZADRŽAVANJEM ČESTICA PO POVRŠINI

MAGNETSKI FILTERI

• Primjenom djelovanja magnetskog polja, na površinu magneta

prijanjaju metalne čestice.

• Čišćenje tih filtera izvodi se struganjem i pranjem.

STATIČKI FILTERI

Filteri sa sitom

• Između pojedinih spremnika (taložnog i dnevnog, skladišnog i taložnog)

koriste se grubi filtri sa sitom za odvajanje većih nećistoća.

• Sito može biti izrađeno iz perforiranog lima ili iz fine mrežice od nerđajućih
materijala.

• Oni se često ugrađuju kao dva paralelna filtra s magnetskim ulošcima za

hvatanje metainih čestica.

• Veličina rupica određuje finoću filtriranja. Grubi filtri s perforiranim limom

imaju finoću filtriranja od 1 do 3 mm. Sita s finom mrežicom omogućuju
finoću filtriranja od 0.1 do 0.5 mm.
• Za prekret filtera sa zaprljanog na čisti, koristi se zakretni prekretni ventil,
koji dovod i odvod ulja prespaja sa zaprljanog na čisti filter.

• U pauzi, dok je u uporabi paralelni filter, provodi se ćišćenje iskljućenog

filtera. Obično je dopušteni pad tlaka na filtru do 0.5 bar. Kada dođe do
prekoračenja te razlike između tlaka na ulazu i tlaka na izlazu iz filtera,
izvodi se prekret filtera.

• Za čišćenje sita potrebno je izvaditi sito iz kućišta filtera i oprati ga.

STATIČKI FILTERI

Filteri s lamelama

• To su grubi filtri s oštrim rubovima na ulazu u paket lamela, koji se sastoje

iz kućišta i paketa limenih lamela u obliku diskova.
• Gorivo prolazi kroz paket metalnih diskova s malenim razmakom među
diskovima, postavljenih na posebnom vretenu i odvojenih distantnim
podloškama.
• Debljina distantnih podloški određuje razmak među susjednim diskovima, a
time i finoću filtriranja.
• Nepročišćeno gorivo dovodi se s vanjske strane paketa i struji u
unutrašnjost paketa i dalje prema pumpi.
• Nečistoća se na taj način zadržava na vanjskoj površini paketa.
• Kada je paket filtra dovoljno zaprljan, izvede se prebacivanje na drugi filter,
koji je u međuvremenu bio očišćen.
• Zaprljani filter se čisti strugačem koji izvana struže nečistoću s vanjske
površine paketa diskova.
• Cijeli paket diskova se izvana za kreće okretanjem vretena na koje su
diskovi posloženi.
• Za čišćenje ovog filtera nije potrebno vaditi filterski uložak iz kućišta filtera.
• Nečistoća koja pada na dno posude kućišta filtra, može se periodički
ispuštati zajedno s nešto goriva.
• Ovaj tip filtera je u stanju pročistiti veliki protok ulja, no filtriranje je vrlo
grubo. Najfinije filtriranje ovakvim filtrima ne može se provesti za čestice
manje od 20 μm.
STATIČKI FILTERI

Fini filteri

• U praksi se koriste dva tipa finih filtera: apsorpcijski i adsorpcijski

• Apsorpcijski filtri odvajaju nečistoću iz goriva upijanjem, kao spužva. Kao

materijal za izradu filtera koriste se vlaknasti materijali kao što su pamučni
otpatci, papir, drvena pulpa, predivo, vuna itd. Ovi filtri uklanjaju veće i
manje čestice nečistoće, sve do veličine 3 do 5 μm. Neki materijali mogu
vezati i dio vlage (ne i samu vodu).

• Adsorpcijski filtri vežu krute čestice nečistoće adhezijom na površinu

filterskog materijala. Svojstva filtera ovise o primijenjenom materijalu. Kao
filterski materijal koriste se pamučna vlakna ili kemijski obrađeni papir, ili to
mogu biti posebni rasuti materijali, kao što je dijatomna zemlja.

• Često se zajedno kombiniraju adsorpcijski i kemijski filtri, koji omogućuju

filtriranje sve do veličine čestica od 1 μm. Oni su u stanju odvajati i aditive
u gorivima i mazivima. Ovi se filtri koriste samo u posebnim slučajevima.
STATIČKI FILTERI

Fini filteri

• Fini filtri su najčešće apsorpcijski.

• Oni se koriste u paralelnom spoju, s mogućnošću automatskog
prebacivanja sa zaprljanog na čisti filter.
• Radi zaštite filterskog materijala, ovi filtri imaju prekotlačni ventil koji u
slučaju potrebe otvara obilazni vod (bypass).
 AUTOMATSKI SAMOČISTIVI FILTER S POVRATNIM ISPIRANJEM
(automatic back-flush selfcleaning filter)

Primjer: Filter Boll & Kirch (SR Njemačka)

• Ovaj automatski samočistivi filter s povratnim ispiranjem koristi se za

filtriranje goriva i maziva, vode i emulzija vode i ulja.
• Čišćenje filterskih elemenata provodi se automatski pomoću komprimiranog
zraka, bez prekida rada filtera, primjenom povratnog strujanja.
AUTOMATSKI SAMOČISTIVI FILTER S POVRATNIM ISPIRANJEM
(automatic back-flush self-cleaning filter)

Primjer: Filter Boll & Kirch (SR Njemačka)

• Donji dio kućišta (1) ima prirubnice za priključak na cjevovode za dovod
prljavog fluida, odvod filtriranog fluida i odvod nečistoće. Preklopno
kućište (2) ima priključke na komore filtera (5) u kojima se nalaze filterski
elementi (23) i uređaj za automatsko odzračivanje (30). U sredini kućišta
nalazi se spremnik zraka (3) i unutarnji prekretni dio kućišta (4) s
regulacijskim ventilom (10). Na kućištu je još prekretni motor (88), dovod
zraka (111) i diferencijalni manometri Δp1, i Δ p2. Radom filtera upravlja
električni sustav automatizacije.

• Tijekom normalnog rada, kada se filtrira fluid, prljavi fluid ustrujava u

prekretno kućište (2) u komoru (2.2) i dalje u komoru filtera (5). Tu fluid
ulazi u filterske uloške (23) i kroz unutrašnjost ulazi u kanal (2.3) prema
odvodu čistog fluida (2.5).
• Kada je razlika tlaka ΔP1 na filteru prešla dopuštenu vrijednost,
potrebno je očistiti filter. Diferencijalni presostat če dati nalog sustavu
čišćenja da se očiste filterski ulošci. Prekretni motor (88) će se uključiti i
izvršiti će zakretanje prekretnog dijela kućišta (4), tako da filtriranje
prebacuje na slijedeće kućište filtera,a zaprljani filter spaja na čišćenje.
• Komora zaprljanog filtera se spaja na odvod nečistoće i na spoj prema
spremniku zraka (3). Komprimirani zrak dovodi se putem nepovratnog
ventila (119), filtera (110) na regulator tlaka, koji tlak zraka smanjuje na
4 bar. Preko nepovratnog ventila (115) zrak se dovodi u spremnik zraka
(3). Ako tlak zraka preraste 4 bara, sigurnosni ventil (73) ispustiti će
višak zraka. Tlak zraka iz spremnika (3) djeluje na donju površinu
ventila (10) i otvara ga.
• Sada komprimirani zrak ispred sebe potiskuje zaostali fluid, tlači ga kroz
filterske uloške u smjeru suprotnom od normalnog smjera strujanja
fluida. Na taj se način čiste filterski ulošci. Komprimirani zrak dalje
potiskuje nečistoću van filtera preko priključka za odvod nečistoće.
Kućište filtera je sada spremno za slijedeće filtriranje.
 AUTOMATSKI SAMOČISTIVI FILTER S POVRATNIM ISPIRANJEM
(automatic back-flush selfcleaning filter)

Primjer: Filter August G. Koch (SR Njemačka)

 AUTOMATSKI SAMOČISTIVI FILTER S POVRATNIM ISPIRANJEM
(automatic back-flush selfcleaning filter)

Primjer: Filter August G. Koch (SR Njemačka)

• automatsko potpuno čiščenje filterskog elementa u nekoliko sekundi

povratnim strujanjem vlastitog fluida, bez prekidanja rada,
• automatsko odvođenje nečistoće
• Filter se sastoji iz kućišta (5) i filterskog uloška oslonjenog na cilindar
iz perforiranog lima (1). Filterski uložak (2a) je izvana pridržan
mrežicom iz Cr-Ni žice (3a). Za čišćenje uloška koristi se okretna
sapnica (4) koju pokreće motor (3). Prilikom normalnog rada prljavi
fluid se dovodi u unutrašnjost filterskog uloška i struji kroz njega
prema van. Nećistoće se zadržavaju na unutrašnjoj površini filterskog
uloška.
 AUTOMATSKI SAMOČISTIVI FILTER S POVRATNIM ISPIRANJEM
(automatic back-flush selfcleaning filter)

Primjer: Filter August G. Koch (SR Njemačka)

• Nakon određenog vremenskog intervala ili nakon dostizanja

dopuštene razlike tlaka (0.7 bara) aktivira se čišćenje filterskog uloška.
• Otvara se elektromagnetski ventil (15), koji otvara odvod nečistoće
• Čisto ulje izvan filterskog uloška prodire kroz filterski uložak prema
sapnici (4), odnoseći nečistoću s unutarnje strane filterskog uloška
prema odvodu nečistoće.
• Za pogodan rad čišćenja potrebno je da tlak čistog ulja izvan filterskog
uloška bude veći od 2.5 bara.
 FILTERI S ODVAJANJEM VODE

• Pojedini filtri su u stanju odvajati pored nečistoća i vodu iz ulja.

• Stalni sadržaj vode u fluidu koji se čisti ne smije biti veći od 100 mg/l (ili
0.01%).
• Fluid koji se čisti može povremeno sadržavati i veće koncentracije vode
(do 50%), ali ne i stalno.
• Takvi filteri se koriste kod filtriranja goriva za plinske turbine, gdje tekuće
gorivo ne smije sadržavati morsku vodu, kako ne bi došlo do
visokotemperaturne korozije na lopaticama turbine.
• Jednako tako, se ovi filtri koriste za filtriranje ulja za podmazivanje parnih
turbina, gdje dio vodene pare može proći kroz brtve i dospijeti u ulje.
• Primjer jednog takvog filtera je filler-koalescer tvrtke Vokes, Engleska.
• Fluid koji se čisti struji iz unutrašnjosti filterskog elementa prema van.
• Filterski element se sastoji iz predfiltera za uklanjanje krutih čestica i
odvajača vlage (koalescera). Odvojena vlaga se sakuplja u dnu kućišta,
odakle se odvodi izvan filtera.
Princip djelovanja odvajača vode je sljedeći:
• Sitne kapljice vode koju nosi fluid mogu udariti u vlakna filterskog materijala.
• Čim kapljica udari u površinu vlakna uljni film izmedu vlakna i kapljice se
stanjuje i konačno prekida.
• To je pojačano i molkularnim privlačenjem molekula kapljice i molekula vlakna
koje je jače od privlačenja molekula ulja i molekula vlakna, tako da konačno
kapljica prianja uz vlakno. Jednom kada je kapljica prionula uz vlakno ona
tamo ostaje sve dok se na vlakno ne privuče još drugih kapljica, koje se
zajedno stapaju (koalesciraju) u veću kaplju.
• Struja fluida ove veće kaplje povlači po vlaknima prema vanjskoj površini
filtera, odakle se kapljice odvajaju i kroz ulje padaju na dno kućišta.
• Kapljice koje eventualno struja fluida ponese sa sobom dolaze do vanjske
mrežice s prevlakom od teflona, koja djeluje kao krajnji odvajač vode.
• Privlačenje vode i teflona je slabo, tako da se kapljice odvajaju i padaju na
dno kućišta filtera.
• Nakupljena voda može se drenirati ručno ili automatski.
 HOMOGENIZATORI

• Homogenizatori goriva počeli su se uvoditi u primjenu kod generatora pare i

dizelskih motora nakon "naftne krize" 70-tih godina prošlog stoljeća.

• Pojedini operateri su instalirali mješače goriva koji su ujedno provodili i

jednostavnu homogenizaciju goriva, s namjerom da se u samom postrojenju
teškom gorivu dodaju lakši i kvaltetniji derivati goriva.

• Na taj način, operateri su u manjoj mjeri mogli sniziti troškove goriva, a najveći
učinak je bio kod goriva za pomoćne brodske motore.

• Visoke cijene goriva i nedostatak goriva na tržištu su se normalizirali te je s

time i nestala potreba za homogenizacijom i miješanjem goriva u
postrojenjima.

• Ponovni interes za homogenizacijom teških goriva ima drugi motiv u današnjoj

industriji i postrojenjima za proizvodnju energije. Premda su cijene goriva
značajno porasle tijekom nekoliko posljednjih godina, homogenizacija goriva je
danas prvenstveno orijentirana na poboljšanje radnih karakteristika dizelskih
motora i smanjenje troškova zbog emisija štetnih tvari i pri zbrinjavanju otpada.
HOMOGENIZATORI