SVEUILITE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

OROIVAI
Interna skripta

Prof.dr.sc. Stjepan Sito

Zagreb, 2014.

OROIVAI
Oroivai su namijenjeni za zatitu vonjaka, vinograda i hmeljarnika tijekom vegetacije.
Osnovna karakteristika oroivaa u odnosu na prskalicu je, smanjen utroak kropiva po jedinici
povrine, znatno bolja dezintegracija mlaza, povean domet i prodornost u habitus nasada.
Zadatak oroivaa je nanijeti kropivo ravnomjerno po cijelom nasadu i rasporediti ga to je vie
mogue po svim biljnim djelovima uz to manje gubitke.
Naela rada oroivaa
Naelo rada oroivaa je prijenos kapljica suspenzije ili kropiva strujom zraka u kronju biljke,
odnosno na lie, pupove i plodove na nain da istiskuje zrak iz kronje i zamjenjuje ga smjesom
zraka i fine maglice kropiva. Iz suprotnog smjera djeluje sila inercije koja uvjetuje usporavanje
gravitacije, a ona svojim djelovanjem naruava uspostavljenu ravnoteu.
Oroiva treba ostvariti takvu kvalitetu rada koja e omoguiti zatitu s manjom koliinom
utroenog kropiva, uz ravnomjerniju pokrivenost i bitno smanjen gubitak oticanjem i kapanjem
sa biljnih dijelova. Tu se javlja i jedan problem, a to je gubitak kropiva driftom, koji u nekim
sluajevima na pr. preiroki redovi, mladi nasad, loe odabran agregat, ili neprilagoen agregat.
Drift zagauje okolinu, a uz potporu prirodnog vjetra preko 2 do 3 m/s odnoenje sitnih kapljica
kropiva moe dosei i znatne udaljenosti od mjesta tretiranja. Radi drifta potrebna je i vea
zatita traktoriste nego kod rada s prskalicom, a posebno to je i koncentracija kemijskog
pripravka znatno vea kod manjeg utroka vode. Koritenjem oroivaa ostvaruje se znatno vei
uinak u odnosu na rad prskalice, ali kvaliteta zatite nije uvijek na zadovoljavajuoj razini. Loi
rezultati mogu biti posljedica i nemarnosti, neznanja traktoriste ili loe tehnike rada posebno na
uvratinama. Posebno je velika greka koritenje loe usmjerenog mlaza na habitus biljaka ili ako
se koristi oroiva bez mogunosti usmjeravanja mlaza.
Naalost zatita u vonjacima i vinogradima ovisno o klimatskim uvjetima provodi se od 10 pa i
do preko 20 puta tijekom godine stoga je vano da se takvi agregati pravilno koriste. Za razliku
od prskalica koje imaju izbaeni mlaz kropiva, kod oroivaa govorimo o noenom mlazu. On
se ostvaruje djelovanjem velike koliine struje zraka koji proizvodi ventilator.
Domet noenog mlaza, zahvaljujui struji zraka koja ga nosi, poveava se bez obzira na veliinu
kapljica. Domet pritom manje ovisi o brzini zrane struje, a znatno vie o koliini zraka
upuhanog u nasad.
Karakteristike noenog mlaza mogu se iskazati prednostima i nedostacima.
Prednosti noenog mlaza su:
- dezintegracija mlaza znatno bolja nego kod prskalica,
- povean domet,
- vrlo kvalitetno prodiranje kropiva u habitus nasada,
- nanoenje kropiva na lice i nalije lista (radi turbulentnog-vrtlonog strujanja zraka),
- manji promjer kapljica bolje pokriva lisnu povrinu.
Nedostaci noenog mlaza su:
- velika poetna brzina zraka na malom razmaku agregat-biljka moe otetiti biljne dijelove u
ranijoj fazi rasta,
- kod rijetkog sklopa ili veeg razmaka agregat-biljka dolazi do velikog drifta,
- radi veeg drifta loija kvaliteta zatite.
2

Slika 1. Drift u vonjaku

Drift moe biti uzrokom trovanja, ljudi, ivotinja, pela ili uvjetovati oteenja na drugim
kulturama u neposrednoj blizini ili na veoj udaljenosti to ovisi o brzini prirodnog vjetra u
trenutku tretiranja. To izravno utjee na gubitak kropiva, odnosno na znaajno poveanje
trokova zatite i smanjenje kvalitetu rada.
Protiv drifta moemo se boriti na vie naina:
- odabirom vremena tretiranja, kada je brzina prirodnog vjetra unutar doputenih granica,
- smanjenjem razmaka oroiva nasad,
- odabir dobrog usmjerivaa zrane struje,
- dobrim odabirom veliine kapljica,
- poveanjem viskoznosti kropiva,
- radom kod vee relativne vlage zraka i kod niih temperatura zraka kada ne dolazi do brze
evaporacije sitnih kapljica.
Izvedbe oroivaa
Oroivai se dijele prema nainu pogona, noenja, usmjeravanje mlaza ili izvedbi ventilatora.
Pogon je vlastitim motorom ili pomou prikljunog vratila traktora.
Prema naelu rada ventilatore dijelimo ih na:
- radijalni
- aksijalni
- tangencijalni.
a) Leni oroivai
Pogodni su za rad u manjim vonjacima i vinogradima, za tretiranje pojedinanih stabala i rad na
nagibu. Leni oroivai nemaju ugraenu crpku za dobavu kropiva, ve ona gravitacijom dolazi
kroz plastinu cijev do izlaznog otvora savitljive cijevi za provod i usmjeravanje zraka. Na izlazu
iz cijevi prosjena brzina struje zraka je oko 100 m/s (360 km/h). Velika izlazna brzina zraka
stvara podtlak u cijevi za usmjeravanje zraka i tako usisava kropivo s mlaznice na dobavnoj
cijevi i izvlai ga prema izlaznom otvoru glavne cijevi oroivaa.
Sudar kropiva sa strujom zraka velike brzine uzrokuje dezintegraciju mlaza na kapljice od 35
do 150 mikrometara.
Koliina kropiva udeava se veliinom otvora mlaznice ili otvaranjem i zatvaranjem zapornog
ventila na instalacijama za dovod kropiva. Promjer izlaznog otvora za kropivo je u granicama
od 0,7 do 0,8 mm.
3

Slika 2.

Leni oroiva

Oroiva u usporedbi s prskalicom smanjuje utroak kropiva od 3 do 5, a kod tretiranja

insekcidima i do 10 puta
b) Traktorski noeni oroivai
Namijenjeni su za zatitu vonjaka, vinograda i hmeljarnika na plantaama povrine preko 2
hektara. Velikog su kapaciteta i uinka pa su pogodni za brze intervencije, ali i za redovitu
zatitu trajnog nasada. Prema naelu pogona noene traktorske oroivae dijelimo u tri izvedbe s:
- pogonom pomou prikljunog vratila traktora
- vlastitim motorom
- pogonom crpke pomou prikljunog vratila traktora, a ventilator pomou zasebnog
motora.
Dijelimo ih i prema zapremnini spremnika, te prema izvedbi ureaja za zrak.
Oprema za dezintegraciju mlaza i usmjeravanje struje zraka moe biti razliito izvedena (oblik
vijenca, s vijencem podijeljenim u segmente, polukrunim otvorom, s vie razliitih izlaznih
otvora postavljenih kruto ili prilagodljivih potrebama rada). Neke izvedbe imaju usmjerivae u
obliku topa koji se tijekom rada mogu usmjeravati runo ili preko posebnog elektronikog
sklopa.

Slika 3. Oroiva s runo usmjeravanim topom

4

Pogon crpke i ventilatora je pomou prikljunog vratila traktora, a za rad su potrebna dva
radnika, voza traktora i usmjeriva topa. Izvedba je pogodna za tretiranje nasada neujednaene
visine stabala i za pojedinana stabla, kao i u ranijoj fazi rasta vegetacije.
Prema uputstvima proizvoaa u zatiti visokostablaica maslina, kestena, oraha, duda, trenje,
vinje i sl. moe se ostvariti domet do 30 m vertikalno i 40 m horizontalno. Dobavu kropiva
osigurava membranska crpka s tlakom 20 do 60 bara i protokom 30 do 100 l/min. Noeni
traktorski oroivai najee imaju ventilator krune izvedbe smjeten na stranjem dijelu iza
spremnika. Usmjerivai su izraeni od lima ili poliestera, a po obodu su rasporeene mlaznice za
kropivo.

Slika 4. Noeni traktorski oroiva

Zapremnina spremnika noenih oroivaa je od 200 do 600 l, a kapacitet ventilatora od 20.000
do 50.000 m3/h zraka. Ovisno o zapremnini spremnika mora se ugraditi i odgovarajua crpka
koja osigurava odgovarajuu koliinu kropiva u granicama od 50 do 80 l/min, a tlak do 40 bara.
Izlazni otvor ventilatora je promjera u granicama od 500 do 920 mm. Osim toga posebnu panju
treba posvetiti i izboru mlaznica koje moraju odgovarati tlaku kropiva i izvedbi ventilatora.
c) Traktorski vueni oroivai
Namijenjeni su za rad na velikim plantaama i blagim nagibima terena. Zapremnina spremnika
je od 800 do 2000 l. Kapacitet ugraenog ventilatora je 40000 do 90000 m3/h zraka. Kapacitet
crpke je 60 do 120 l/min, a kapacitet mlaznica do 40 l/min. Radni zahvat 2 do 16 m, a domet po
visini do 12 m. Horizontalni domet moe se poveati i do 40 m upotrebom oroivaa s
izdignutom i usmjerljivim ureajem za zrak i kropivo Zmajeva glava.
Ureaj za tretiranje vrlo esto je izveden s veim brojem izlaznih otvora razliito usmjerenih
prema habitusu biljke. U tom sluaju na izlaznom otvoru radijalnog ventilatora ugrauje se
poseban dodatak s cijevima ili lepezama koje struju zraka i kropiva usmjeravaju u eljenom
pravcu.

Slika 5. Usmjerivai struje zraka i kropiva

Suvremeni oroivai opremljeni su ureajem, koji struju zraka i kropiva usmjeruju u rasponu do
240, ali sa vie manjih sekcija ili segmenata, koji se tijekom rada prema zahtjevima nasada
mogu iskljuivati ili ponovno ukljuivati te usmjeravati mlaz zraka i kropiva samo na lijevu ili
desnu stranu.
Nai plantaeri koriste najee oroivae s polukrunim vijencem i mogunou selektivnog
koritenja pojedinih sekcija. Veliina otvora sekcija je od 30 do 100 mm kod radijalnih izvedbi, a
kod aksijalnih otvor je od 550 do 1050 mm.

Slika 6. Vueni oroiva u radu

Potrebna snaga za pogon crpke i ventilatora ovisno o tipu oroivaa je od 20 do 60 kW, ako je
opremljen zasebnim motorom. U sluaju kada se crpka pogoni preko prikljunog vratila traktora,
a ventilator preko zasebnog motora onda je utroak snage uraunavajui i vuu tijekom rada oko
2/3 navedene snage.
d) Samokretni oroivai
Namijenjeni su za rad na velikim plantaama, na ravnim i blago nagnutim terenima u
vonjacima, vinogradima, hmeljarnicama i u umarstvu. To su kombinacije terenskih vozila i
oroivaa. Prednji dio vozila ini udobna kabina s ugraenim filtrima ili nadtlakom i komandnim
polugama za kretanje i rad oroivaa.
U srednjem dijelu iza kabine ugraen je motor za pogon crpke i ventilatora, a esto i za kretanje
agregata, a na stranjem dijelu je spremnik koji zavrava s ventilatorom. Neke izvedbe
samokretnog oroivaa imaju motor smjeten na stranjem dijelu izmeu spremnika za kropivo
i ventilatora.
Ventilator je radijalni, a opremljen je podesivim usmjerivaima. Najee se ugrauju sloeni
usmjerivai podesivi po irini i visini.
Ukupna duina vozila je do 5 m, a irina i visina u granicama do 1,5 m. Karoserija je zaobljene
linije aerodinaminog oblika, radi lakeg kretanja kroz nasad. Radijus okretanja ovisno o tipu je
od 2,60 do 3,20 m to ga ini vrlo pokretljivim i podesnim na uvratinama. Mogunost rada uz
velike nagibe i do45. Spremnik je zapremnine do 2000 l, a pokree ga motor snage 75 do 110
kW. Opremljen je klipnomembranskom crpkom kapaciteta 60 do 140 l/min, a ostvaruje tlak do
40 bara.Optimalni broj okretaja ventilatora je 2500 o/min, a pritom ima kapacitet od 20.000 do
50.000 m3/h zraka. U vijencu je rasporeeno 12 do 16 mlaznica. Radna brzina je 7 do 15 km/h, a
u transportu do 30 km/h. Domet im je 10 do 20 m, ali s posebno ugraenim usmjerivaima moe
se poveati i do 30 m kada se koristi u zatiti uma.
Vozilo je opremljeno elektronikim ureajima za kontrolu rada iz kabine, a sve komandne
poluge su na dohvat vozau u vozilu.

Slika 7. Samokretni oroiva

U upotrebi su i traktori s povienim klirensom (veom prohodnou) na koje se ugrauje
oroiva. Radi sloene izvedbe i znatne nabavne cijene, primjena ovakvih oroivaa je
opravdana na velikim plantaama.

Slika 8. Primjena oroivaa na traktorima prejahivaima

Dijelovi oroivaa
Oroivai su neto sloeniji od prskalica. Iako imaju dosta zajednikih dijelova, prema naelu
rada bitno se razlikuju.
Oroivai imaju dvije grupe dijelova neophodnih za rad.
U prvoj grupi su dijelovi koji osiguravaju dotok tekuine (kropiva) i oni su; spremnik, crpka,
regulacijski sklop, preistai i mlaznice, a drugu grupu ine dijelovi za stvaranje i usmjeravanje
struje zraka (ventilatori).
a) Spremnik
Izrauje se od poliesterske ili polietilenske mase ili nehrajuih materijala. Sa unutarnje strane
trebaju biti glatki bez izboina, a sa vanjske strane zaobljenih rubova.
8

Donji dio je ljevkasto izveden radi potpunog pranjenja, a crpka ga mora potpuno isprazniti i u
radu na bonom ili uzdunom nagibu do 30 %. Poklopac je na gornjoj strani spremnika,
opremljen gustim preistaem, a tijekom rada poklopac treba dobro brtviti.
Pokaziva nivoa kropiva postavljen je u poseban utor, ali mora biti uoljiv i pregledan na
cijelom mjernom podruju, sa mjesta vozaa traktora.
Uobiajeno je da pored glavnog spremnika za kropivo izveden i dodatan spremnik za istu vodu
za pranje ruku rukovatelja. Zapremnina glavnog spremnika, ovisno o izvedbi je od 200 do 2.000
l, a zapremnina spremnika za istu vodu je do 50 l.

Slika 9. Spremnici za kropivo i istu vodu

Spremnik je izveden tako da vrsto nalijee na osnovni okvir (asiju) koji je izveden od elinih
U-profila. U utore profila smjetene su provodne cijevi za kropivo. Kod noenih traktorskih
oroivaa spremnik se oslanja s donje strane na osnovni okvir, a uvren je i metalnim okvirom.
Unutar spremnika ugraena je hidraulika mijealica, a njen protok mora biti barem 5 % vei od
nazivnog volumena spremnika.

b) Crpka
Uglavnom se ugrauju klipnomembranske ili centrifugalne crpke pogonjene prikljunim
vratilom pri 540 o/min. U radu ostvaruju tlak od 20 do 60 bara.
Zadatak crpke je ravnomjerna i konstantna dobava kropiva, bez hidraulikih udara do mlaznica.
Djelominu dezintegraciju i cjelokupni transport kropiva osigurava struja zraka, doim tlak u
instalacijama kruga tekuine pojaava ili smanjuje dezitegraciju mlaza.
c) Regulacijski sklop
Sastavljen je od: glavnog regulatora tlaka, tlakomjera s najmanje 6 cm promjera skale i
glicerinskim punjenjem, razvodnih ventila i preistaa.
d) Mlaznice
Mlaznice su izraene od materijala otpornih na habanje. Imaju konian oblik mlaza.
Kod lenih oroivaa ugrauju se mlaznice s otvorom 4 do 7 mm, jer kropivo izlazi samo na
naelu podtlaka struje zraka. Slino je i kod traktorskih izvedbi kada je ugraena centrifugalna
crpka, koja ostvaruje nie tlakove. U tom sluaju najmanji izlazni otvor mora biti 4 mm. Sve
ugraene mlaznice moraju biti istoga tipa, s najveim odstupanjem protoka 10

Raspored mlaznica mora biti prilagoen smjeru izlaza zrane struje. Mlaznice ugraene na
traktorske oroivae moraju svojom kvalitetom rada zadovoljiti u podruju tlaka od 15 do 40
bara.
e ) Ventilator
Kod ventilatora bitne su dvije osnovne karakteristike zraka:
- poetna brzina,
- kapacitet.
Ventilatori mogu biti razliite izvedbe, s obzirom na smjer ulaza i izlaza zraka. Izlazni otvori
moraju biti prilagoeni uzgojnom obliku, visini i sklopu kulture koja se tretira.
Prevelika turbolencija zrane struje izaziva smanjeni domet, a prevelika brzina uvjetuje
smanjenjem ravnomjernosti depozicije kropiva.
Ugraeni ventilatori na oroivaima mogu biti: radijalni, aksijalni i tangencijalni.
Radijalni (centrifugalni) ventilatori
Tijekom rada usisavaju zrak u smjeru osovine, a izbacuju ga pod kutom na obodu vanjskog
kruga lopatica. Radi usmjeravanja struje zraka po obodu ovi ventilatori u praksi esto su naziva
Centrifugalni ventilatori
Rotor s lopaticama smjeten je u kuitu. Zrak se usisava u sredini pri dnu lopatica, te ga
rotacijom potiskuje prema obodu. Na vanjskom dijelu po obodu moe biti rasporeen jedan, dva
ili vie polukrunih otvora za zrak.

Slika 10. Radijalni ventilatori

Karakteristika radijalnog ventilatora je velika izlazna brzina smjese zraka i kropiva od 50 do
150 m/s (180 do 540 km/h), ali je volumen (koliina) zraka relativno mala. Korisni uinak ovog
ventilatora je 40 do 60 %. Kapacitet zrane struje ovisi o veliini i izvedbi lopatica i kree se od
5 do 10 m3/min (300 do 6.000 m3/h zraka). Broj okretaja rotora s lopaticama je do 3000 o/min.

10

Slika 11. Radijalni ventilator na oroivau

Ovim ventilatorima je pri istom reimu rada, ali uz razliit poloaj krilaca mogue mijenjati
kapacitet za zrak. Ako se lopatice-krilca ventilatora poviju prema naprijed u smjeru rotacije,
poveava se brzina zraka, a ako se povije prema natrag poveava se kapacitet odnosno volumen
zraka. Radijalni ventilatori ugrauju se u lene motorne oroivae. Za pogon radijalnih
ventilatora potrebna je snaga od 5 do 25 kW, ovisno o veliini i izvedbi oroivaa.
Neki proizvoai ugrauju stupnjeviti prijenos okretaja rotora. U tom sluaju broj okretaja
pogonskog vratila u odnosu na broj okretaja vratila ventilatora je 1:3, 1:4 ili 1:5.
Aksijalni ventilatori
Kod aksijalnih izvedbi ventilatora usisavanje i izbacivanje zraka je u smjeru osovine ventilatora.
Zato ih esto nazivaju i Propelerni ventilatori. Ovisno o izvedbi usmjerivaa (deflektora)
usmjeriti se moe zrak i na vie smjerova. Zato je najvei problem ovih ventilatora tono
usmjeravanje struje zraka i stvaranje simetrinog lepezastog mlaza.

Slika 12.

Shema rada aksijalnog ventilatora

Na slici je prikazana shema rada aksijalnog ventilatora s bonim usmjerivaima. Krilca na rotoru
mogu biti fiksna ili podesiva s mogunou zakretanja. Zrak ulazi i izlazi na cijeloj povrini
otvora koji je zatien ianom reetkom.
11

Slika 13. Oroiva s aksijalnim ventilatorom u radu

Brzina zraka aksijalnih ventilatora je 25 do 50 m/s (90 do 180 km/h), a volumen zraka je od 50
do 1.200 m3/min (3.000 do 72.000 m3/h). Energetska korisnost aksijalnog ventilatora je od 60 do
85 %, a za pogon je potrebna snaga od 10 do 30 kW. Broj okretaja ventilatora je od 2.500 do
3.500 o/min, a u upotrebi su i izvedbe do 5.000 o/min.
Tangencijalni ventilatori
Kako bi se poboljala aplikacija kropiva u novije vrijeme sve je vie u upotrebi oroivai s
tangencijalnim ventilatorima. Ova izvedba ventilatora na oroivaima prvi put je primijenjen
1981. god. i od tada se stalno radi na njihovom usavravanju. Pogodni su za rad u vinogradima i
vonjacima niskog uzgojnog oblika u gustom uzgojnom sklopu.
Ventilatori su vertikalni valjci s aksijalno postavljenim krilcima, a osovina im je postavljena
okomito u odnosu na tlo u nasadu. Postavljeni su u paru 2 ili 4 i smjeteni iza spremnika.
Pogonjeni su prikljunim vratilom traktora.
Sa prednje strane postavljena je zaobljena limena zatita, koja se nadovezuje na ianu reetku sa
bone i stranje strane, tako da cijeli sklop ima valjkasti oblik. Ispod reetke postavljeni su
usmjerivai struje zraka u obliku pravokutnih pregrada, koji su podesivi u lijevu i desnu stranu.
Usmjerivae je mogue zakretati u granicama od 0 do 50.

Slika 14. Shema rada tangencijalnog ventilatora

12

Izlazna brzina struje zraka je 30 m/s (108 km/h), a kapacitet ventilatora je 2 x 10.000 m3/h ili 4 x
10.000 m3/h. Ventilator ini okomito postavljena osovina s lopaticama (krilcima), a pogon je
ostvaren sa gornje strane preko hidromotora s oko 1.800 (o/min). Mlaznice su postavljene na
vanjskom dijelu usmjerivaa struje zraka. Radi manje poetne brzine struje zraka i ovdje je
potrebno poveati tlak u instalacijama za kropivo. Svaki rotor s usmjerivaima moe se zasebno
zakretati u radu do 180, a domet im je do 5 m u lijevu i desnu stranu. Uglavnom su to noeni
oroivai, ali ima i vuenih izvedbi.

Slika 15.

Tangencijalni oroiva u radu

Kada se radi s izvedbama s etiri ventilatora, tada se moe vrlo precizno udesiti smjer struje
zraka tako da se susretnu neposredno prije habitusa biljke. U tom sluaju domet je neto manji,
ali je poveana turbolencija zraka unutar habitusa biljaka i znatno bolja depozicija kropiva na
sve biljne dijelove.
CENTRIFUGALNI OROIVAI (Spinning disc)
Ovakve izvedbe oroivaa osiguravaju ultra niski utroak (ULV) kropiva po jedinici povrine.
U primjeni su prvi put oko 1980. god. u Engelskoj pod nazivom Runi turbo oroiva
(Turboair), a radili su na naelu velikog broja okretaja radne ploe i dodatnog ventilatora, koji
osigurava eljeni domet. Nakon toga sline ureaje poinje proizvoditi vie proizvoaa, bilo da
se koriste kao runi, traktorski ili na zrakoplovima. Zajednika karakteristika im je dezintegracija
mlaza pomou centrifugalne sile uvjetovane velikom rotacijom tanjura na kojeg se dovodi
kropivo.
Rune izvedbe namijenjene su prvenstveno za tretiranje herbicida, ali se traktorske i zrakoplovne
izvedbe mogu uspjeno koristiti u povrarstvu, ratarstvu, vinogradarstvu i voarstvu za zatitu i s
drugim kemijskim pripravcima.
Rade s utrokom 20 do 50 l/ha kropiva, a kapljice usitnjavaju od 40 do 60 mikrometara.
a) Rune izvedbe centrifugalnih oroivaa
Pogone se pomou baterijskih uloaka smjetenih u ruici za noenje ureaja, a kropivo moe
biti u spremniku na zadnjem kraju nosaa zapremnine do 2,5 l, ili u posebnom spremniku kojega
radnik nosi vezanog remenom preko ramena, a zapremnine 5 do 18 l. Neki proizvoai
smjetaju spremnik neposredno iznad elektromotora na prednjem kraju ureaja, a zapremnina
mu je do 2,5 l.
13

Rune oroivae ini: uzduni metalni nosa, koji na svom stranjem dijelu ima spremnik za
baterijske uloke. Ovisno o izvedbi u nosa se smjeta 5 do 8 uloaka od 1,5 V koji osigurava
siguran rad 8 do 10 h. Na tom dijelu je i preklopnik za prekid strujnog kruga, odnosno za
putanje u rad.
Na prednjem dijelu je elektromotor u zatienom kuitu, a ispod njega je postavljen tanjurasti
nastavak izboen prema vanjskoj strani, a vrsto je vezan za kuite. Na njemu je uvrena
mlaznica za dovod kropiva. Ispred tanjurastog nastavka na osovinu elektromotora privren je
tanjur, koji oblikom nalikuje prije opisanom i na njega nalijee s razmakom od 3 do 5 mm. U
praksi se koriste i izvedbe samo s jednim tanjurom, u tom sluaju kropivo izlazi van blizu
osovine, a centrifugalna sila ujednaeno ga raznosi prema obodu i usitnjava.

Slika 16. Runi centrifugalni oroiva

(Dijelovi i legenda)
1. Rotirajua ploa
2. Elektro motor
3. Mlaznica
4. Podesivi zglob
5. Zatvara baterija i prihvat remena
6. Baterijski uloci
7. Remen
Broj okretaja tanjura je od 5.000 do 8.000 o/min, a kod nekih izvedbi i vei, ali ne bi trebalo ii
na suvie veliki broj okretaja, jer se time suvie dispergira mlaz, ime se poveava drift. Osim
toga kada se radi na povienim temperaturama tako sitne kapljice suvie brzo hlape, a to rezultira
loom zatitom.
14

Zahvat ovisi o visini dranja rotora iznad mjesta tretiranja, ali ni u kom sluaju taj razmak ne
smije biti vei od 120 cm.
Utroak kropiva je od 10 do 18 l/ha pri radnoj brzini od 3 do 4 km/h.
Utroak kropiva podesiv je izmjenom tipa mlaznice, pa tako neki proizvoai nude:
- plava mlaznica za 20 l/ha
- zelena mlaznica za 30 l/ha
- crvena mlaznica za 40 l/ha.
Ureaj nema crpku ve kropivo iz spremnika dolazi do mlaznica gravitacijom i podtlakom
kojega uvjetuje rotirajua ploa.Uobiajeno je da ploa ima zatitu u obliku prstena ispred rotora
od okruglog elinog profila.
Nabolje rezultate rada ostvaruje ako se dri na visini od 20 do 30cm iznad podloge koju
tretiramo, tada je zahvat oko 1,0 m. Preporua se ureaj tijekom rada drati pod kutom od 23 do
40, a to je lako ostvarivo oslanjanjem remena oko vrata i prihvatom ureaja sa obije ruke.

Slika 17. Rad s centrifugalnim runim oroivaem

Druga runa izvedba centrifugalnog oroivaa je s ventilatorom. Ovaj ureaj namijenjen je
prvenstveno za zatitu u zatienom prostoru: staklenicima, plastenicima, skladitima,
sortirnicama, ali u vonjacima, vinogradima i povrtnjacima manjih povrina. Na tritu se
javljaju u nekoliko izvedbi s obzirom na pogon koji moe biti ostvaren preko elektro ili Otto
motora. Ako je pogon preko elektromotora onda je instalirana snaga 0,20 do 0,40 kW, a ako je
Otto motor on je od 1,5 do 3,0 kW.
Za primjenu ove izvedbe oroivaa preporua se koritenje ampula s gotovim kemijskim
pripravkom, ime se smanjuje opasnost od kontaminacije rukovatelja.
Ureaj radi ULV metodom s utrokom od 2,5 l/ha kropiva. U radu dezintegrira mlaz na 40 do
50 mikrometara, ali odabirom mlaznica veliinu kapljica moemo poveati.
Rotirajui tanjur radi s oko 5.000 o/min i pritom stvara oko 5.000.000 kapljica od jednog
kubinog centimetra kropiva svake sekunde. Tako usitnjene kapljice zahvaa struja zraka
proizvedena ventilatorom i nosi ih u prostor.

15

Slika 18. Runi centrifugalni oroiva s ventilatorom

Zatita s ovakvom dezintegracijom kapljica zahtijeva vrlo povoljne uvjete u smislu tono zadane
relativne vlage i temperature zraka, jer u protivnom kvaliteta rada rapidno opada. Zato
proizvoai navedenih oroivaa preporuuju koritenje pripravka na bazi ulja, ali koje u tom
mediju ne gube svoja svojstva niti im se smanjuje rok trajanja. Zato se i preporuuju ampule s
takvim propravcima.
S obzirom na veliku dezintegraciju mlaza bitno je da se rukovatelj tijekom rada stalno kree
istim tempom kako bi izbaena doza pesticida bila to ravnomjernije rasporeena po tretiranom
prostoru.
Isto tako kod rada na otvorenom prostoru moramo raunati na veliki drift pri poveanoj brzini
prirodnog vjetra. Vano je drati zadani razmak izmeu ureaja i biljaka, jer se poveanjem
razmaka brzo iri zahvat. Ako je ventilator na udaljenosti od 1,0 m od objekta tretiranja promjer
mlaza je 1,0 m, a na udaljenosti od 1,5 m promjer mlaza je 2,0 m. U voarstvu i vinogradarstvu
preporuena udaljenost oroiva-biljka je od 1,5 do 2,5 m, a najvei domet je 4,0 m. U ratarstvu i
povrarstvu razmak ne bi trebao biti vei od 0,5 do 1,0 m.
Za rad s oroivaem opremljenim ventilatorom koriste se dva pripravka pesticida:
a) Sredstva koja proizvode paru, a namijenjena su iskljuivo za rad u zatienom prostoru. Doza
se odreuje prema volumenu tretiranog prostora u m3. Domet je do 30 m.
b) Sredstva koja djeluju kontaktno i u tom sluaju moe se raditi i na otvorenom prostoru, ali
paziti na razmak oroivaa, tretirani objekt koji ne bi smio biti na veoj udaljenosti od 0,50m.

16

Slika 19. Dezintegracija mlaza oroivaa s ventilatorom

Tijekom rada na otvorenom oroiva uvijek okrenuti u smjeru prirodnog vjetra i uz upotrebu vrlo
kvalitetne zatitne opreme rukovatelja, jer je radi velike dezintegracije mlaza mogue trovanje.
b) Traktorski centrifugalni oroiva
Oroivae standardne izvedbe teko je prilagoditi potrebama zatite ratarskih kultura. Pokuaji sa
sputenim cijevima nisko ispod ili neposredno uz habitus biljke nisu dali zadovoljavajue
rezultate radi prevelike brzine zraka na izlazu usmjerivaa i radi velikog drifta. Zato se taj
problem pokualo rijeiti pomou centrifugalnog oroivaa prilagoenog za rad na traktorskom
agregatu. Oroivai su postavljeni na razvodnoj grani umjesto mlaznica, koji rotacijom radne
ploe (diska) prihvaaju i dezintegriraju mlaz.

Slika 20. Shema traktorskog centrifugalnog oroivaa

Agregat je sastavljen od osnovnog okvira s prikljunicama na trozglobnu poteznicu traktora.
Crpku pogoni motor traktora prikljunim vratilom, a spremnik kropiva je zapremnine 600 do
800 l dovoljan za tretiranje 30 ha povrine.
Radna brzina je od 8 do 10 km/h, a visina tretiranja 30 do 50 cm iznad tla ili kulture. Zahvat
jednog segmenta je do 2,0 m, a razmak segmenta na razvodnoj grani je od 1,5 do 2,0 m.
Elektromotori koji pogone oroivae napajaju se od elektro instalacija traktora na 12 V.
Rotirajua ploa za dezintegraciju mlaza pogoni se preko multiplikatora remenim prijenosom i
ima od 2.000 do 3.700 o/min. Dezintegracija mlaza je u granicama od 70 do 160 mikrometara.
17

Slika 21. Centrifugalni oroiva na razvodnoj grani

U upotrebi je jo jedna izvedba centrifugalnog oroivaa ija je primjena mogua u voarstvu i
vinogradarstvu, ali i u povrtlarstvu. Izvedba je slina oroivau koji se koristi na zrakoplovima, s
razlikom to se propeler segmenta pogoni pomou hidromotora. Kada se koriste navedene
izvedbe u voarstvu i vinogradarstvu onda su na razvodnoj grani dva do etiri radna segmenta, a
u povrtlarstvu od 6 do 16. Razmak segmenta na razvodnoj grani je od 1,0 do 1,5 m.
Oroiva je sastavljen od spremnika, crpke, razvodnih krila i radnih segmenata koje ini
pogonski hidromotor, dovod kropiva i propeler s etiri udesiva krila za stvaranje struje zraka.
Kapacitet ovih oroivaa je od 0,25 do 10,0 l/min. Mlaz se dezintegrira na veliinu kapljica od
50 do 400 mikrometara.
Hidrocrpka pokree hidromotor, koji preko odgovarajueg zupastog prijenosa pogoni propeler i
sustav za dezintegraciju mlaza. Dovod kropiva je proveden kroz osovinu propelera koji
zavrava s perforiranom cijevi i ventilatorom. Oko cijevi zajedno s propelerom rotira i dodatna
perforirana cijev veeg promjera, a u nastavku su sita koja rotacijom dezintegriraju mlaz.
Propeler ga dodatno raspruje i usmjerava strujom zraka prema eljenom objektu. Slian ureaj
moe se ugraditi i na leni motorni oroiva. U tom sluaju pogon propelera ostvaruje se strujom
zraka iz ventilatora. I ovdje je dovod kropiva osiguran gravitacijom i podtlakom struje zraka u
izlaznoj cijevi. Dodatni centrifugalni oroiva ugrauje se na izlaznu cijev i privrsti
obuhvatnicom. kropivo i u ovom sluaju dolazi kroz osovinu rotirajueg segmenta, a unutar
zatienog metalnog oklopa postavljen je rotor s podesivim krilcima. I ovdje se zajedno s
rotorom, rotiraju sita kroz koje prolazi kropivo. Struja zraka od ventilatora oroivaa osigurava
pogon propelera, a ovaj dezintegrira i transportira mlaz, osiguravajui pouzdan domet i
prodornost mlaza u habitus biljke.

18

Slika 22. Presjek centrifugalnog oroivaa s hidromotorom

Gdje je : 1. Podesiva krilca
2. Tijelo oroivaa
3. Mreasti filter
4. Zatitna reetka
5. Pogonski zupanici
6. Hidro crpka

Slika 23. Leni oroiva s centrifugalnim dodatkom

Kapljice ovako dezintegriranog mlaza su od 40 do 150 mikrometara, a domet je od 0,5 do 3,0 m.
U upotrebi su i izvedbe kojima se rotirajua ploa pogoni preko elektromotora to
pojednostavljuje ovu izvedbu, a kvaliteta rada je kao i kod prije spomenute izvedbe.
c) Primjena oroivaa na zrakoplovu
Ureaj se sastoji od spremnika za kropivo, crpke, razvodnih cijevi za kropivo, izlaznog
regulatora s kuglastim ventilomm za brzi prekid dobave kropiva. Krug tekuine zavrava u
sredini izlazne osovine propelera s tri ili vie podesivih krila, (lopatica). Spremnik je zapremnine
od 100 do 500 l, dobavna crpka je centrifugalna, a pogonjena je zasebnim propelerom s donje
strane zrakoplova. I na pogonskom propeleru crpke su ugraena podesiva krila, a dodatnom
opremom za koenje moe se regulirati broj okretaja neovisno brzini leta zrakoplova. Brojem
okretaja propelera crpke ujedno udeavamo i tlak u instalacijama i to u rasponu od 5,0 do 15,0
bara, a utroak kropiva je 15 do 30 l/ha.
19

Slika 24. Centrifugalni oroivai na zrakoplovu

Gdje je: 1. Podesiva krilca
2. Leajevi
3. Mreasti filter
4. Ventil za kropivo
5. Nosa oroiaa
6. Priguni ventil
7. Regulator dobave
Dovodna cijev za kropivo je vrsto vezana uz zrakoplov, a propeler i sita promjera otvora 3 mm
rotiraju unutar kuita. Ukupno je poredano 5 elinih mreica razliitog promjera poevi od
0,5 do 100 mm i kroz sve njih tijekom rotacije protjee kropivo sve vie se dezintegrira i
rasporeuje u krug gdje ga zahvaa struja zraka i nosi u prostor. Mlaz se dezintegrira na veliinu
kapljica od 60 do 750 mikrometara.
U jednoj garnituri na zrakoplovu mogu biti postavljena od 3 do 13 centrifugalnih oroivaa to
ovisi o tipu zrakoplova ili koritene letjelice , odnosno rasponu krila.
Ovakav ureaj moe se koristiti i na ultra-lakim zrakoplovima, paragliderima i helikopterima.

Slika 25. Zrakoplov u radu

Primjena zrakoplova u zatiti bilja ima slijedee prednosti i nedostatke:
Prednosti su: veliki uinak, brzo djelovanje na tee prohodnom terenu, ne gazi se usjev i mogue
tretiranje usjeva u kasnijoj fazi rasta.
Nedostaci su: veliki drift, via sloenost provedbe, primjena mogua samo na velikim
povrinama pod ratarskim kulturama. U voarstvu i vinogradarstvu ne daje zadovoljavajue
20

rezultate. Rad mogu samo do brzine prirodnog vjetra do 2,0 m/s (7,2 km/h). Visina leta iznad
kulture mora biti 0,5 do 1,0 m.
Helikopteri daju dobre rezultate zatite u trajnim nasadima radi dodatnog turbulentnog mijeanja
zraka elisama, ali im je cijena rada via, a uinak manji od zrakoplova.
Dopunska oprema oroivaa
a) Spremnici za kemijske pripravke i mijeanje kropiva
Veliki broj oroivaa, ali i prskalica posebno vee zapremnine spremnika opremaju se dodatnim
manjim spremnicima posebno za prakaste, a posebno za tekue kemijske pripravke u koje se
preparat umee u originalnoj ambalai ili se isprazni u njih. Osim toga gotovo redovito ugrauje
se i dodatni spremnik na istu vodu zapremnine 50 do 100 l.
Oroivai i prskalice opremljene s vie spremnika radi svoje funkcionalnosti i mogunosti
koritenja zasebnih spremnika moraju biti opremljeni elektronikim sklopovima i davaima
impulsa na kotau za kontrolu brzine kretanja i protoka kropiva u instalacijama. Elektroniki
sklop napaja se strujom iz instalacija traktora i preko elektroventila mijea pripravak s vodom na
eljenu koncentraciju ovisno o radnoj brzini.
Ovi ureaji omoguavaju znatno kvalitetniji rad uz manju mogunost kontakta u manipulaciji s
kemijskim pripravkom tijekom punjenja.
b) Elektro magnetni ventili
Redovito se ugrauju kao dodatna oprema, a povezani su u sustav elektronike opreme koja se
smjeta u kabinu traktora. Zadaa im je brzo i tono putanje i prekidanje mlaza tijekom rada
oroivaa.
c) Injektorske mlaznice
Prednost im je to mijeaju kropivo i zrak i umjesto kapljica izbacuju mjehurie, koji su manje
podloni driftu. U upotrebi je vei broj izvedbi ovih mlaznica s obzirom na kapacitet i tlak.

Slika 26. Injektorska mlaznica

21

Primjenom injektorskih mlaznica poveavamo prijanjanje kropiva na biljku, a to rezultira

smanjenjem doze sredstva za 30 do 50 %.
Namijenjene su za zatitu povrarskih i ratarskih kultura, ali se ugrauju i u oroivae s
tangencijalnim ventilatorom. Pouzdano rade s tlakom u rasponu od 2,0 do 20,0 bara. U upotrebi
su najee injektorske mlaznice koje rade s tlakom od 2,0 do 8,0 bara. Ovisno o normi i
odabranom tlaku radna brzina agregata je od 5 do 18 km/h. Utroak kropiva u ovom sluaju je
oko 200 l/ha. Poveanjem tlaka u instalacijama za kropivo smanjuje se veliina mjehuria, ali
raste njihov broj. Koritenjem ovih mlaznica veliki broj mjehuria nalijee na biljne dijelove,
puca i pritom se poveava zatiena povrina uz znatno bolje pokrivanje.
d) Ureaj za elektrostatiko nabijanje estica
Naelo rada ureaja za elektrostatiko nabijanje estica bazira na privlaenju estica razliitog
elektrinog naboja. Ureaj za elektrostatiki naboj napaja se strujom sa elektrine instalacije
traktora.

Slika 27. Oroiva s elektrostatikim ureajem

Transformator pretvara elektrini napon od 12 V na 12.000 do 15.000 V, a elektrode pod
naponom postavljene su pored mlaznica malo ispred otvora za kropivo. Kapljice pri izlazu iz
mlaznice nalijeu na naboj visoke voltae i poprimaju pozitivni naboj ime se omoguava bolje
nalijeganje kapljica na biljne dijelove negativnog naboja.
Primjena elektrostatike na oroivaima uvedena je 1976. god. u Italiji i od tada ju koristi vie
proizvoaa. Elektrostatiki ureaj na oroivau smjeten je ispred izlaznog otvora za zrak a
neposredno uz mlaznice.
e) Zmajeva glava
Izvedbe oroivaa za rad u vinogradima i vonjacima na slaborastuim podlogama
moemo opremiti i posebno uzdignutim ureajem za tretiranje. Prvi put takav sustav koriten je
1967. god., a 1974. god. na sajmu SIMA u Parizu dobiva zapaena priznanja. Ovakvom
izvedbom znatno poveavamo domet uz smanjenu potronju kropiva. Karakteristika zmajeve
glave je uzdignut ureaj za tretiranje na 4 m iznad tla, a oko 2 iznad spremnika. Ureaj se moe
zakretati do 240o tako da u radu tretira do 6 redova vinograda na lijevu i na desnu stranu. Ukupni
zahvat time se povea do 30 m. Pogon dobije od hidrocrpke pogonjene prikljunim vratilom
traktora koji omoguavaju usmjeravanje ureaja za tretiranje u eljenom pravcu. Ureaj na
vertikalnom stupu ini aksijalni ventilator s krunim usmjerivaem struje zraka promjera 55 do
22

105 cm, a na vanjskom obodu postavljene su mlaznice u obliku vijenca. Utroak kropiva
mogue je udesiti od 200 do 600 l/ha, a tlak u instalacijama kropiva je oko 15 bara. Za pogon je
potreban traktor snage 50 do 80 kW. Isporuuju se izvedbe noene i vuene. U radu na neravnom
terenu treba smanjiti radnu brzinu da se ne oteti prijenosni mehanizam za usmjeravanje glave
radi veih bonih udara.
Noene izvedbe imaju spremnik zapremnine 300 do 600 l, a vuene od 1000 do 1500 l.
Radna brzina je u prosjeku 4 do 6 km/h. S obzirom na veliki domet potrebno tijekom rada
obratiti panju na brzinu prirodnog vjetra, jer moe izazvati veliki drift.

Slika 28. Zmajeva glava

Prednosti i nedostaci oroivaa
a) Prednosti oroivaa
Prva i temeljna prednost u odnosu na prskalicu je smanjen utroak kropiva za 3 do 5 puta.
Koritenjem disk-spin ureaja rad je mogu s utrokom 20 do 60 l/ha kropiva.
Mogua je vea radna brzina, a domet i prodornost je bitno bolja u odnosu na prskalicu.
Za tretiranje iste povrine utroi se manje vremena, i kropiva sa manjim brojem agregata.
Depozicija kropiva dobra na lice i nalije lista radi vee dezintegracije mlaza i treperenja
lia uvjetovanog strujom zraka iz ventilatora.
Agregat je manje mase i manje sabija tlo posebno u nepovoljnim uvjetima rada nakon kie
ili turnusa navodnjavanja.
Mogue je koristiti mlaznice s veim promjerom izlaznog otvora ime se izbjegava
zaepljenje, a i troenje je usporeno.
Domet je mogu i desetke metara, to sa prskalicama nije mogue ostvariti. Prednost je to
se domet ostvaruje po vertikali i horizontali.
Kod prekida rada nema kapanja, jer struja zraka raznosi eventualne kapljice kropiva zato
se ne ugrauje antikap sustav.
b) Nedostaci oroivaa
Oroiva je konstrukcijski znatno sloeniji od prskalice, a da u radu kvaliteta nije bitno
poboljana. Upotreba oroivaa ograniena je brzinom prirodnog vjetra i relativnom vlagom
zraka. Najvei nedostatak je gubitak kropiva driftom. Primjena je ograniena na rad u
vonjacima i vinogradima. Nije prikladan za rad s herbicidima. U doba mirovanja vegetacije ne
moe se koristiti radi prevelikog drifta i velike dezintegracije mlaza, a niske temperature mogu
uvjetovati leenje kapljica u letu do biljke.
Koritenjem oroivaa vea je mogunost trovanja ljudi, ivotinja i ptica.

23