Harvester

Harvester je moderni stroj koji se koristi za obaranje stabala i izradu sortimenata tj. za
sječu i izradu. Spada u pokretne strojeve jer je zajednička karakteristika svim pokretnim
strojevima da imaju uređaj za obaranje stabala. Ovakvi strojevi su se počeli pojavljivati
poslije 1950. godine. U početcima su se počeli koristiti samo u skandinavskim zemljama
poglavito u Švedskoj i Finskoj, ali su se kasnije proširili i po ostalim zemljama.

Za razliku od ostalih šumskih strojeva harvester je spoj moderne tehnologije te

najučinkovitije mehanizacije koja je sposobna izaći na kraj sa zahtjevnim šumskim
poslovima.

Danas se harvesteri najčešće koriste u kombinaciji s forvarderima gdje se uspijeva

dobiti najveća učinkovitost. Harvesteri obavljaju poslove obaranja, čišćenja, slaganja
sortimenata koje na kraju forvarder izvozi na stovarište.

Današnji harvesteri imaju sofisticiranu kompjutorsku podršku, kompjuter kao prvo

upravlja sa samim motorom tj. pogonom harvestera, radom dizalice te transmisijom. Računalo
upravlja sa radom glave za sječu te sustavom koji mjeri oborena stabla te evidentira izrađena
stabla što je jako važno za financijsku stranu.

U ovome radu ću vam pokušati prikazati najvažnije činjenice vezane za harvestere tj.
za njihovu povijest, njihovo korištenje te općenito o njihovim najvažnijim dijelovima i o
njihovom korištenju tj. primjeni koja je kod nas manja zbog težeg terena i manje upoznatošću
s ovakvom vrstom strojeva.

0
 Šumski harvesteri su bili uglavnom korišteni u Švedskoj i Finskoj i danas praktički
čine svu potrebnu mehanizaciju u ovim zemljama. Prvi kompletni pokretni harvester je bio
proizvod Finske kompanije PIKA Forest Machines PIKA 75 koji je izašao na tržište 1973
godine. Nakon njega je na tržište došla i prva glava harvestera 1980 godine proizvedena od
strane Švedske kompanije SP Maskiner. Kasnije su se počeli koristiti po cijeloj Europi,
većinom u poslovima vezanim za šumske plantaže.

Slika 1. Harvester PIKA 75-1973. godine (izvor:

www.metsatrans.com/Lehdet/pikametsakoneita.pdf)

Vodeća poduzeća u proizvodnji šumskih harvestera su Timberjack u vlasništvu John

Deere, Valmet u vlasništvu Komatsu-a te Ponsse.

1
 Harvesteri se koriste učinkovito na terenima koji nisu previše strmi i koji nemaju
previše uzbrdica te nizbrdica za čistu sječu ili za pojedinačno obaranje stabala u pojedinim
sastojinama. Na mjestima na koje harvester ne može tj. na mjesta koja su njemu nepristupačna
koristi se ljudska radna snaga za obaranje te šumski skideri za izvlačenje robe.
U skandinavskim zemljama mali i snalažljivi harvesteri koriste se u većini slučajeva
obaranja i ostalih šumskih radova dok se rad sa ljudskom snagom praktički koristi samo u
ekstremnim uvjetima tj. uvjetima gdje su veličine stabala prevelike i gdje je glava harvestera
premalenog kapaciteta ili u rjeđim slučajevima kada se vrši sječa u manjim privatnim
šumama.

Prednost svih radova s harvesterima je velika sigurnost u radu zbog dobre zaštite
radnika koji se nalazi u unutrašnjosti harvestera tj, u kabini stroja te zbog veće udobnosti koju
pruža ovakav moderan stroj.

2
 Harvester je šumski stroj koji se sastoji od više dijelova. Sam stroj ima na sebi tj. na
sredini stroja zglob koji mu pomaže pri kretanju šumskim terenima te pri lakšem okretanju i
pomicanju u šumi.
Na stražnjem kraju stroja se nalazi dizelski motor koji pokreće stroj te koji mu daje
snagu potrebnu za izvođenje teških poslova.
Na prednjoj strani stroja se nalazi kabina koja služi i u kojoj se nalaze komande za
upravljanje te koja uvelike pomaže pri zaštiti radnika tj. osobe koja upravlja strojem. Osim
kabine još se nalazi i hidraulička ruka (kran) koja pomaže pri dohvaćanju sortimenata koji se
obaraju. Na vrhu nje se nalazi glava sa uređajem za sječu i uređajem za obuhvat stabla tj.
škare.
Harvesteri su uobičajeno omogućeni za sječu stabala do 90 cm promjera. Mogu biti
teški i do 20 tona sa rasponom hidraulične ruke do 10 m radijusa. Teža i veća vozila rade veću
štetu na šumskom tlu, ali zbog njihovog dužeg raspona ruke imaju prednost što mogu
dohvaćati udaljenija stabla bez prevelikog prilaženja i učestalih pomicanja stroja.

3
 Harvesteri su rađeni kao robusni strojevi za kretanje po svim terenima, bilo kao
strojevi s kotačima ili gusjenicama. U njima se nalaze snažni dizelski motori koji
omogućavaju snagu za cijeli stroj i za njegov mehanizam kroz hidrauliku.
Njihova rastezljiva i produživa ruka doseže sve od stroja i na sebi nosi glavu
harvestera. Neki harvesteri su adaptirani tako da imaju nove glave slične onima kao na
bagerima za iskapanje zemlje.

Slika 3. Glava harvestera (izvor:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Harvester_cutter.JPG )

Na glavi harvestera se nalazi uređaj za prerezivanje stabala u dnu te za prerezivanje

stabala po njihovoj dužini. Sastoji se od vodilice i od robusnog lanca koji se pokreću uz
pomoć hidraulike samim time su puno jači i učinkovitiji od ijednoga drugog lanca.

Osim uređaja za prerezivanje tu je još i uređaj za kresanje koji se sastoji od dva ili više
oštrih noževa koji dosežu do stabla te uklanjaju grane i prevelike kvrge. Postoji i uređaj za
koranje koji se sastoji od dva kruga koji kruže oko stabla te skidaju koru sa njega.

4
 Slika 4. Uređaj za koranje stabala (izvor:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/56/Harvester_hf.jpg)

Svi ovi uređaji mogu se kontrolirati sa jednog mjesta u kabini stroja. Kontrolni
kompjuter održava jednostavne mehaničke pokrete te pazi na dužinu i širinu drveća koje se
obara. Sve potrebne podatke računalo dobiva sa glave harvestera na kojoj se nalaze senzori
koji mjere promjer stabala, dužinu stabala.

5
 Računalo na bazi tih podataka predviđa volumnu masu svakog srušenog stabla i na
kraju dobivamo konačni učinak stroja bilo na kraju radnog dana ili više dana.

Slika 5. Unutrašnjost kabine, komande za upravljanje i računalo (izvor:

www.google.hr/imgres?imgurl)

-šesterokotačno vozilo(6 WD) s bogi sustavom na prednjoj osovini, duljina 6,6 metara, širina
2,8 metara, masa 14 tona.

6
 Motor Cummis 6TBA hlađen vodom, šesterocilindarski, motor s prednabijanjem,
stapajnoga obujma 5900 cnr, nazivne snage 123 kW pri ferkvenciji vrtnje 2200 min" 1 te
najvećega zakretnoga momenta od 694 Nm (1500 min1).

Paralelna hidraulična dizalica TJ 180 H97, ostvaruje podizni moment od 135 kNm i
dohvat 10m. Sječna glava Timberjack 745, širokoga je raspona primjene, od proreda do
dovršnih sječa. Najveći sječni promjer iznosi 55 cm, dok najbolje učinke postiže pri sječi stabala od
0,2 do 0,7 m3. Računalni sustav Timberjack 3000 kontrolira rad sječne glave, izmjeru stabla,
donošenje odluke o mjestu trupljenja u svrhu polučenja najveće iskoristivosti debla, odnosno o izradbi
sortimenata zadanih dimenzija.

Slika 6. Harvester Timberjack 1070 (izvor: www.google.hr/imgres?imgurl)

Prikaz rada jednozahvatnoga harvestera Timberjack 1270 obavljen je za stručnjake

Hrvatskih šuma tijekom rujna na području šumarija Kloštar i Garešnica. Radilo se u

7
dvadesettrogodišnjoj kulturi vrbe i johe u podstojnoj etaži Šumarije Kloštar Podravski na
površini 7,76 ha- gospodarska jedinica Svibovica, odsjek 49 d, razmak sadnje je 4x4 m; sa
drvnom zalihom 1624 m3 i srednjim kubnim stablom 29 cm, u cjeloj sječenoj drvnoj masi
najzastupljenije je bilo celulozno višemetarsko drvo- 1190 m3 ili 73%.

Nakon demonstracije rada stroja i mjerenja proizvodnosti uočeno je da je stroj prvi

dan oborio i izradio 95,5 m3 drvne mase za 137 minuta efektivnog rada. Drugi dan je
posjekao i izradio 92,5 m3 za 187 minuta.
Izrađeni drvni sortimenti na pomoćno su stovarište izvoženi forvarderom Timberjack
810 koje je prethodno napravio harvester.

Tijekom rada harvestera uočeni su i istaknuti neki problemi. Stroj ne može sam
prepoznati i uočiti vrste i greške drveta, određene štete, lomove stabala i oguljotine koji su
manji nego kod ručnog rada te zahtjevaju visoku sječnu gustoću kako bi se smanjilo vrijeme
prijelaza od stabla do stabla. Što je manja sječna gustoća smanjiva se i učinak rada stroja.

Harvesteri se uspješno primjenjuju u proredama u bjelogoričnim sastojinama i sječama

u kulturama četinjača te plantažama brzorastućih listača, ali je njihova primjena kod nas
upitna u prebornim šumama zbog problematičnog sadašnjeg stanja gospodarenja.

Trošak je rađen na harvesteru Timberjack 1270B, a korištena je kalkulacija koju je

izradio Odjel za šumsku tehniku šumarskog istraživačkog instituta austrijskog ministarstva
poljoprivrede i šumarstva.
Neposredni trošak rada harvestera Timberjack 1270B prema kalkulaciji na 1800
pogonskih sati godišnje, iznosi 83, 1 EUR.

Pri izračunavanju su korišteni sljedeći parametri:

a) podaci za harvester Timberjack 1270B:

- nabavna vrijednost stroja – 331 606 EUR
- normalno vrijeme uporabe – 10 000 pogonskih sati rada pri korištenju 2400
pogonskih sati godišnje.
- vrijeme zastarjevanja stroja – 9 godina pri korištenju 600 pogonskih sati godišnje.

8
b) podaci za komplet guma (4 komada prednjih i 2 komada stražnjih) :
- nabavna vrijednost – 13 995 EUR
- normalno vrijeme uporabe – 4800 pogonskih sati rada pri korištenju 2400 pogonskih
sati godišnje.
- vrijeme zastarjevanja – 6 godina pri korištenju 600 pogonskih sati godišnje.

c) iznos bankovne kamate za investicije – 4,5 % godišnje .

d) ovaj izračun ne sadrži troškove vozača, premještanja stroja s radilišta na radilište,

kao ni očekivanu dobit.

Slika 6. Kalkulacija troška strojnog rada harvestera Timberjack 1270B (izvor:

Šumarski list br. 9)

9
10