SUVREMENO UILITE U SPLITU

POMORSKO UILITE ATLANTIS

M. Tripala 6, Split




ZAVRNI RAD
BRODSKE PARNE
TURBINE






POLAZNIK: Mentor:
Joko Mami eljko Kurtela, prof.


Split, Listopad 2013
1



SADRAJ

UVOD ....................................................................................................................................................... 2
RAZVOJ TOPLINSKIH TURBINA ................................................................................................................. 3
PARNE TURBINE ....................................................................................................................................... 6
Vrste parnih turbina ................................................................................................................................ 9
a)Prema djelovanju sile na rotor ............................................................................................................. 9
b)Prema nainu prolaza pare kroz turbinu ............................................................................................ 11
c)Prema broju stupnjeva (red lopatica i sapnica) .................................................................................. 11
d)Prema broju kuita turbine .............................................................................................................. 12
e)Prema nainu spoja na pogonjeni stroj (propeler ili generator) ........................................................ 12
f)Prema odvodu pare nakon izlaza iz turbine ........................................................................................ 13
g)Prema namjeni turbine ...................................................................................................................... 14
STRUJANJE PARE IZMEU LOPATICA .................................................................................................... 15
GUBICI ENERGIJE UNUTAR TURBINE ..................................................................................................... 17
IZVEDBE BRODSKIH PARNIH TURBINA .................................................................................................. 17
JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA DE LAVALOVA TURBINA ...................................................... 18
JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA SA STUPNJEVANJEM BRZINE (CURTISOVA TURBINA) ........... 19
VIESTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA SA STUPNJEVANJEM TLAKA ...................................................... 20
VIESTUPANJSKA REAKCIJSKA TURBINA ............................................................................................... 20
KOMBINIRANE TURBINE I TURBINE S POGONOM PREMA NATRAG ..................................................... 21
DIJELOVI TURBINE ................................................................................................................................. 22
BRODSKO TURBINSKO POSTROJENJE .................................................................................................... 24
ZAKLJUAK ............................................................................................................................................. 27
LITERATURA ........................................................................................................................................... 28


2

UVOD
Parne turbine toplinski su strojevi pomou kojih se toplinska energija pare pretvara u
mehaniki rad. Ti su se toplinski strojevi poeli bre razvijati u 19. stoljeu premda je princip
rada bio poznat jo u starom vijeku.
Princip rada toplinskih turbina sastoji se u tome da se toplinska energija pare najprije pretvori
u kinetiku energiju posredstvom sapnica na statorskom dijelu turbine, a potom se voenjem
radnog medija (pare) kroz zakrivljeni strujni kanal na rotru turbine izazove sila koja zakree
rotor to rezultira mehanikom radnjom.
Parnoturbinski pogon brodova u prednosti je za pojedine sluajeve kao to su:
- Velike snage od 20.000 kW do 80.000 kW
- Specijalna namjena brodova (tankeri)
3

RAZVOJ TOPLINSKIH TURBINA
Toplinska je turbina stroj u kojemu se brojnim statorskim i rotorskim lopaticama kinetika
energija strujanja radnog fluida (pare ili plina), nastala pretvorbom dijela njegove toplinske
energije, pretvara u mehaniki rad u obliku vrtnje rotora. Pretvorba toplinske u kinetiku
energiju oituje se intenzivnim strujanjem, a praena je naglim padom tlaka i temperature, te
odgovarajuim poveanjem obujma radnoga fluida. Zbog kontinuiranog strujanja radnog
fluida kroz turbinu, u nekim se jezicima turbina naziva i - strujnim strojem.
Toplinske se turbine dijele na parne, u kojima se upotrebljavala vodena para, i plinske, na
zagrijani zrak ili plinove izgaranja. Iako su se izumi u kojima se iskoritavala kinetika
energija pare ili plinova izgaranja pojavili ve u 2. stoljeu, kao npr. Heronova kugla,
toplinske se turbine poinju razvijati tek poetkom 16. stoljea.
Godine 1629. talijanski fiziar, graditelj i lijenik G. de Branca predlae napravu slinu
akcijskoj parnoj turbini. Mlaz iz sapnice udarao je o lopatice na obodu kola zamiljenoga po
uzoru na podljevno mlinsko kolo. Vrtnjom kola dobiveni se mehaniki rad prenosio zupanim
prijenosom i upotrebljavao za pokretanje stupe.
Od 1831. godine W. Avery je u SAD-u izgradio pedesetak parnih turbina za pogon pila i
strojeva za obradu drva, a jedna je ak ispitivana za pogon lokomotive. Sastojale su se od
dvije krino spojene cijevi iz kojih je izlazila para kroz tangencijalne provrte na krajevima, pa
se taj primitivni rotor okretao zbog reakcije parnoga mlaza. Iako su te parne turbine imale
termodinamiku korisnost jednaku tadanjemu parnom stroju, malu specifinu teinu i nisku
cijenu, nestale su iz uporabe zbog oteane regulacije brzine vrtnje i uestalih kvarova.
Prvu industrijski upotrebljivu parnu turbinu patentirao je 1883. godine vedski inenjer
Gustav Patrick de Laval. Posebnom konstrukcijom Lavalove sapnice omogueno je
ekspanzijsko strujanje pare brzinom veom od brzine zvuka. Svladavanje velikih sila zbog
rotacije lopatica rijeio je aksijalno ugraenim lopaticama kojega spoj s obodom diska
turbinskog kola nije bio optereen na savijanje. Novina je bio i disk jednake vrstoe. Sve je
to omoguilo gradnju turbine snage od 5 kW, s dotad nezamislivom brzinom vrtnje od 435 s-1
i iskoritenjem raspoloivoga toplinskog pada u jednom akcijskom kolu. Miran rad turbine
zbog kontinuiranog nastrujavanja mlaza pare, mala specifina teina radnog dijela i temelja,
4

bez dodatnih zamanih masa, i mogunost postizanja velikih jedininih snaga razlozi su
zbog kojih je parna turbina u relativno kratkom vremenu naila na iroku uporabu.


Gotovo istodobno s pojavom Lavalove turbine, 1884. godine Charles Parsons u Engleskoj
gradi parnu turbinu u kojoj se iskoritavanje veega toplinskog pada postie ekspanzijom u
nizu stupnjeva, i to podjednako u statorskim i u rotorskim lopaticama pojedinoga stupnja.

5

Godine 1895. Curtis u SAD-u patentira i potom razvija kolo sa stupnjevanjem brzine, danas
poznato kao Curtisovo kolo. Uz potpunu ekspanziju u sapnici i skretanje mlaza u prvom
vijencu rotorskih lopatica, dodaje skretne lopatice koje mlaz usmjeravaju na drugi vijenac
rotorskih lopatica, to omoguuje iskoritavanje velikoga toplinskog pada u nekoliko (do tri)
serijski ugraenih kola Curtisovih kola.
Rateau u Francuskoj 1900. gradi akcijsku viestupanjsku turbinu s Curtisovim kolom i nizom
akcijskih stupnjeva koje karakterizira jednak tlak ispred i iza vijenaca rotorskih lopatica zbog
ekspanzije pare samo u statorskim lopaticama. Godine 1908. F. i B. Ljungstm u vedskoj
grade prvu radijalnu turbinu s dva rotora koja se vrte u suprotnim smjerovima.
Prvih trideset godina 20. stoljea obiljeava nagli porast uporabe parnih turbina graenih po
uzoru na Lavalove i Parsonsove turbine i sve vee istiskivanje parnog stroja iz javnih
elektrinih centrala u svijetu, posebno u novogradnjama.
U razdoblju od 1893. do 1927. godine puteno je u rad oko 5.000 Lavalovih turbina s po
jednim turbinskim kolom. Godine 1906. izgraena je turbina snage od 10.000 kW (General
Electric, SAD), a potom 1913. snage od 25.000 kW (Parsons, Britanija), 1919. 60.000 kW
(Westinghouse, SAD), 1921. takoer od 60.000 kW (AEG, Njemaka) i godine 1922. snage
od 160.000 kW (Brown Bovery, vicarska). Svjetska kriza tridesetih godina i izbijanje rata
odgaaju daljnji rast jedininih snaga do pedesetih godina 20. stoljea.
Danas su parne i plinske turbine najzastupljeniji strojevi u podruju velikih jedininih snaga.
Prva uporaba parne turbine za brodsku propulziju ostvarena je 1894. godine na brodu
"Turbinia". Izumivi parnu turbinu 1884. godine, Charles Parsons uvidio je njezin potencijal
za pokretanje brodova, pa je 1893. pokrenuo tvrtku Marine Steam Turbine Company s jo
petoricom partnera. Da bi svijetu prezentirao svoju ideju o uporabi parnih turbina na
brodovima, napravio je eksperimentalni brod "Turbinia", graen od elika tvrtke "Brown and
Hood". Porinuta je 2. kolovoza 1894. Usprkos uspjesima turbinskih motora, poetni pokuaji
s koritenjem jednim propelerskim vratilom bili su razoaravajui. Nakon istraivanja vezanih
uz kavitaciju i gradei prvi kavitacijski tunel, Parsons ugrauje tri turbine s aksijalnim
protokom koje su pogonile tri propelerska vratila. U pokusnim vonjama, taj je sustav
postigao maksimalnu brzinu od 34,5 v. Najbolja demonstracija mogunosti novoga broda
bila je 26. lipnja 1897. kad je u Spitheadu organizirana proslava u ast kraljice Victorije, na
kojoj je "Turbinia" pokazala svoju nadmonu brzinu u utrci s putnikim i teretnim brodovima,
6

te uspjeno umaknula mornarikih patrolnim brodovima, dotad najbrim plovilima u
Kraljevstvu. Nedugo nakon toga Kraljevska mornarica dala je izgraditi dva torpedna broda,
HMS "Viper" i HMS "Cobra", opremljena s po dvije turbine, koji su bili porinuti 1899.
godine.
"Turbinia" je imala teinu od 44,5 tona, duljinu 31,6 m, gaz 0,9 m i postizala je brzinu od 34,5
v (64 km/h). Postrojenje joj se sastojalo od tri trostupanjske aksijalne turbine od kojih je
svaka pokretala vratilo duljine 3,8 m s pitch-propelerima promjera od 610 mm. Paru su
proizvodila tri vodocijevna kotla (1,5 MW) loena ugljenom, ogrjevne povrine od 102 m2.
Danas se "Turbinia" nalazi u muzeju Discovery u Newcastleu u Engleskoj, dok se njezino
originalno parnoturbinsko postrojenje uva u londonskom Znanstvenom muzeju.

PARNE TURBINE

U turbinskim postrojenjima s vodenom parom kao radnim medijem, dolazi do preobrazbe
izvornog oblika energije u toplinsku, mehaniku ili elektrinu energiju (sl. 1)
Kao izvori, tj. primarni oblici energije, primjenjuju se najee tekua i plinovita goria koja u
generatorima pare izgaranjem oslobaaju toplinsku energiju. Tako osloboena toplinska
energija, predana vodenoj pari strujanjem kroz parnu turbinu, pretvara se u mehaniku
energiju. Mehanika energija sadrana u vrtnji rotora parne turbine prenosi se preko reduktora
na propeler.
U parnim postrojenjima kao radni medij slui voda. Tijekom procesa agregatno se stanje vode
mijenja iz tekueg u plinovite, i obrnuto, pa su uz parnu turbinu potrebni generator pare,
napojna pumpa, zagrijai napojne vode i kondenzator.
7

Bez obzira na izvor topline, toplinski proces u svim parnim postrojenjima slian je i naziva se
Rankine-Clausisov proces, a temelji se na Carnotovu krunom procesu. Carnotov kruni
proces ima najvii termodinamiki stupanj djelovanja, no praktino ostvarenje povezano je s
nizom potekoa.
Te su nedostatke istodobno otklonili W. Rankine i R. Clausius predloivi toplinski proces
koji se obino naziva Rankine-Clausisov proces, ili RC-proces iji je termodinamiki stupanj
djelovanja nii od Carnotova, jer se sva toplina ne predaje pri maksimalnoj temperaturi.

Na slici je prikazan pojednostavljeni RC-proces:

8


9

Vrste parnih turbina
Razvoj parnih turbina karakteristian je po izvedbi vie vrsta turbina, to je rezultat razliite
primjene, veliine, snage i boljeg stupnja djelovanja.
Parne turbine dijele se :
a) Prema djelovanju sile na rotor
- Akcijske turbine

Para struji kroz sapnicu do lopatica na rotoru. Samo skretanje mlaza pare izmeu lopatica na
rotoru proizvodi silu koja zakree rotor turbine. Brzina strujanja pare izmeu lopatica
nepromjenjena je kao i tlak. Kod akcijske turbine cjelokupni se pad tlaka, to znai i pad
entalpije, pretvra u brzinu pare u sapnici smjetenoj na statoru, odnosno kuitu turbine. Para
se velikom postignutom brzinom uvodi u strujne kanale izmeu lopatica koje su privrene
po obodu rotora odnosno kola. Lopatice uzrokuju promjenu smjera brzine pare te se zbog toga
pojavljuje sila koja okree rotor.


10

- Reakcijske turbine
Reakcijska turbina rezliku se od akcijske po tome to se i u rotorskom dijelu poveava brzina
strujanja pare (izmeu lopatica). Poveanje brzine pare izvodi se smanjenjem presjeka kanala
izmeu lopatica u smjeru napredovanja pare. Tj. U reakcijskoj se turbini dodatno dogaa
pretvorba toplinskog pada u kinetiku energiju (brzinu pare) i u rotorskom dijelu a ne samo u
statorskom dijelu, kao to je to sluaj kod akcijske turbine.
Udio toplinskog pada koji se pretvara u brzinu strujanja pare u rotoru turbine, naziva se
stupanj reaktivnosti. Kod reakcijskih parnih turbina stupanj reaktivnosti najee iznosi 50%,
tj. Polovica se toplinskog pada pretvara u kinetiku energiju u statoru, a polovica u rotoru.
Kod akcijskih turbina stupanj reaktivnosti je 0%.


11

b) Prema nainu prolaza pare kroz turbinu
- Radijalne turbine - Para kroz radijalnu turbinu struji okomito na os vrtnje rotora

- Aksijalne turbine - Para kroz aksijalnu turbinu struji paralelno s osi vrtnje rotora.
Ta se vrsta turbina gotovo iskljuivo primjenjuje.

c) Prema broju stupnjeva (red lopatica i sapnica)
- Jednostupanjske turbine
Sastoje se samo od jednog reda sapnica i jednog reda lopatica
- Viestupanjske turbine
Sastoje se od vie redova sapnica i isto toliko redova lopatica i najee se primjenjuju

12

d) Prema broju kuita turbine
- Jednokuine turbine jedan rotor i jedno kuite
- Viekuine turbine sastoje se od dva i vie rotora te istog broja kuita. Za
brodski pogon najee se izvodi dvokuina i trokuina turbina, to ima niz
prednosti. Najvea je prednost u tome to se jedno kuite koe koristiti
samostalno kao rezervni stroj.

e) Prema nainu spoja na pogonjeni stroj (propeler ili generator)
- Direktne turbine direktno se spaja na pogonjeni stroj
- Indirektne turbine najee je brodska turbina jer se ona spaja reduktorom za
prijenos snage na propeler.



13

f) Prema odvodu pare nakon izlaza iz turbine
- Kondenzacijske turbine
Para se u kondenzacijskim turbinama nakon izlaza iz turbine ukapljuje u kondenzatoru i
ponovno uvodi u kruni toplinski proces.

- Protutlane turbine
Umjesto u kondenzatoru, para se protutlanim turbinama odvodi pod nekim tlakom do
korisnika (npr na parno grijanje). Postoje i kombinirane turbine koje se najee koriste kod
toplana/elektrana.


14

g) Prema namjeni turbine
- Glavne turbine osnovni pogonski stroj

- Pomone turbine koriste se u procesu u kojem je glavni pogonski stroj parna
turbina. Moe se koristiti za pogon napojnih pumpi i sl.



15

STRUJANJE PARE IZMEU LOPATICA
Strujanje pare izmeu lopatica od presudnog je znaenja za pretvorbu energije u turbini. Kako
se cijeli proces svodi na pretvorbu toplinske energije u mehaniki rad na osovini turbine,
vano je da se dogaa uz to manji gubitak strujanja.
Slijedei zakljuke Carnotova krunog procesa, vano je izmeu koje se maksimalne
temperature pare na ulazu u turbinu i minimalne temperature na ulazu u kondenzator dogaa
ekspanzija u turbini. Poeljno je da ta temperaturna razlika bude im vea.
Najnia temperatura ograniena je temperaturom mora kojim se hladi para na izlazu iz
turbine. Izlazna temperatura iz turbine pred ulazom u kondezator redovito iznosi 32C
(temperatura mora iznosi priblino 20C, temperaturna razlika hlaenja iznosi priblino
12C). Najvia temperatura pare na ulazu u turbinu ograniena je primijenjenim materijalima
cijevi u kotlu i redovito iznosi najvie 545C.
Drugo je veliko ogranienje stupnja djelovanja turbnie gubitak u samoj turbini, i ovisno o
veliini tih gubitaka, proces je vie ili manje povratljiv.
Slika: strujanje medija u nepokretnom lopatinom kanalu



16


Slika: strujanje medija u pokretnom lopatinom kanalu



17

GUBICI ENERGIJE UNUTAR TURBINE
U radu parnih turbina nastaju dvije vrste gubitka energije
- Unutarnji gubici utjeu na stanje pare
- Vanjski gubici ne utjeu na stanje pare
Unutarnji gubici nastaju zbog trenja pare u sapnicama i privodnim kanalima, trenja pare u
lopaticama, trenja i ventilacije kretnog dijela turbine, proputanja pare izmeu stupnjeva
turbine, izlazne brzine pare iz strujnog kanala izmeu lopatica.
Unutarnji gubici energije poveavaju pari sadraj topline odnosno entalpiju.
Vanjski gubici nastaju zbog mehanikog trenja vrtnje osovine motora i zraenja topline prema
okolini.

IZVEDBE BRODSKIH PARNIH TURBINA
Po svojoj izvedbi brodske parne turbine ne razlikuju se od stacionarnih parnih turbina u
elektranama i toplanama.
Brodske parne turbine razlikuju se od stacionarnih parnih turbina po tome to:
- Pogone propeler umjesto elektrini generator (elektrane i toplane)
- Vrtnja je mogua u oba smjera
- Imaju radni broj okretaja 2 do 3 puta vei i promjenljiv ovisno o potrebnoj snazi na
propeleru
- Kritine su brzine vrtnje iznad radnih brzina vrtnji i ne dostiu se tijekom
uobiajenog rada turbine
- Na istoj osovini imaju ugraenu i turbinu za pogon unatrag.

18

J EDNOSTUPANJ SKA AKCI J SKA TURBI NA DE LAVALOVA TURBI NA
De Lavalova turbina je osnovni tip turbine. Zbog svojih karakterisika te se turbine koriste
samo za pogon pomonih strojeva koji rade samo povremeno, gdje troe relativno malo od
ukupne pare.

De Lavalove turbine karakteristine su po:
- Jednostavnosti i sigurnosti u pogonu
- Malim dimenzijama i teinama
- Visokoj brzini vrtnje (10.000 30.000 min
-1
)
- Efektivnom stupanju djelovanja (
e
= 0,3 0,4)
- Velikom specifinom potroku pare (do 17 kg/kWh)

19

J EDNOSTUPANJ SKA AKCI J SKA TURBI NA SA STUPNJ EVANJ EM BRZI NE
(CURTI SOVA TURBI NA)
Sastoji se od jednog okretnog kola (rotor) na kojem su najee privrena dva, ponekad i tri,
reda lopatica.
Para prolazi kroz sapnice gdje ekspandira u konani tlak, a zatim ulazi u prvi stupanj rotorskih
lopatica gdje se u mehaniki rad pretvori samo jedan dio kinetike energije pare. Iz prvog
stupnja lopatica para izlazi velikom brzinom i ulazi u statorske lopatice skretni kanal drugog
stupnja, koje slue samo za skretanje pare u istom smjeru kao i u sapnicama. Drugi stupanj
rotorskih lopatica pretvara preostali dio kinteike enrgije pare u mehaniki rad nakon ega
para naputa okretno kolo.

Takvim nainom protoka pare kroz turbinu, izlazna brzina pare iz sapnice iskoritava se
stupnjevano.
Curtisove turbine karakteristine su po stupnju djelovanja (
e
= 0,4 0,5), obodnoj brzini
(u=100-200 m/s), brzini vrtnje (3.000 10.000 min
-1
) te brzini pare na izlazu iz sapnica (do
1.000 m/s).
Curtisovo kolo redovito se upotrebljava kao poetni stupanj kod veih akcijskih i reakcijskih
turbina.
20

VIESTUPANJSKA AKCI J SKA TURBI NA SA STUPNJ EVANJ EM TLAKA
Viestupanjska akcijska turbina sa stupnjevanjem tlaka sastoji se od jednostupanjskih
akcijskih stupnjeva spojenih na istoj osovini i u zajendikom kuitu. Svaki stupanj radi
proporcionalni dio od ukupnog toplinskog pada.
Za ovakve turbine karakteristino je da se sapnice izvode s kutovima = 14- 40s postupnim
poveanjem od prvog k posljednjem stupnju, obodna brzina (u= 100-200 m/s), brzina vrtnje
(3.000 6.000 min
-1
), efektivni stupanj iskoristivosti (
e
= 0,65 0,85), specifini potroak
pare (d = 3,5 6,0 kg/kWh)
VIESTUPANJSKA REAKCIJSKA TURBINA
Viestupanjska reakcijska turbina sastoje se od jednostupanjskih reakcijskih turbina spojenih
na istom bubnju. Statorske i rotorske lopatice istog su oblika pa prorauju po polovicu
toplinskog pada i pretvaraju ga u kintetiku energiju, a kinetika se energija samo u rotorskim
lopaticama pretvara u mehaniki rad. Kao i kod akcijske turbine, faktor zagrijavanja povisuje
termodinamiki stupanj djelovanja.
Bitna je razlika izmeu akcijske i reakcijske turbine ta to kod reakcijske turbine postoji
razlika tlaka pare ispred i iza svakog reda lopatica rotora koja uzrokuje aksijalnu silu u smjeru
niskog tlaka.
Kod reakcijske turbine pojavljuju se vei gubici energije zbog bjeanja pare u rasporima
kuita i rotora. Ti su gubici pri visokim tlakovima znaajni, pa treba ugraditi kvalitetne
brtvenice.
Reakcijska turbina ima manje ukupne gubitke energije to joj daje bolji termodinamiki
stupanj djelovanja i manji specifini potroak pare od akcijske turbine.
Karakteristike:
- Kut sapnica = 20- 50s poveanjem k posljednjem stupnju
- Odnos brzina u/c
1
=0,49 0,60 da ne bude odve mnogo stupnjeva
- Obodna brzina u = 50 100 m/s
- Visina je lopatice prvog stupnja oko 25 mm, a visina zadnjeg stupnja maksimalno
0,25 D
k

21


KOMBI NI RANE TURBI NE I TURBI NE S POGONOM PREMA NATRAG
- Kombinirane turbine s Curtisovim kolom
Viestupanjske akcijske i reakcijske turbine esto se kombiniraju sa Curtisovim kolom.
Curtisovo kolo postavlja se kao prvi stupanj viestupanjske turbine jer proradi nekoliko puta
vei toplinski pad od jednostupanjske turbine.
Curtisovo kolo obino ima dva reda lopatica ( 2 stupnja) i vei promjer za 100 do 300 mm od
ostalih stupnjeva te obino prorauje 25 40 % od ukupnog toplinskog pada, to se kod
brodskih turbina poklapa sa snagom turbine za pogon prema natrag. Stoga se turbina za pogon
prema natrag izvodi samo kao Curtisovo kolo.
- Kombinirane turbine za pogon prema natrag
Kombinirane turbine za pogon prema natrag imaju loiji stupanj djelovanja od samostalnih
viestupanjskih turbina.
Turbina se moe radno okretati samo u jednom smjeru jer su joj lopatice i sapnice prilagoene
pogonu prema naprijed. Zato glavna turbina ima turbinu s pogonom prema naprijed i turbinu s
22

pogonom prema natrag, koje su zbog jednostavne izvedbe na istoj osovini i u istom kuitu.
Odvod pare je zajedniki, a dovodi su zasebni.
Kada turbina s pogonom prema naprijed radi, okree se rotor turbine s pogonom prema natrag
i to u suprotnom smjeru od radnog, to izaziva gubitke, pa turbina mora imati to manji broj
stupnjeva. Zato se turbina s pogonom prema natrag sastoji od 1 ili 2 Curtisova kola, s najee
2 reda lopatica.
Turbina s pogonom prema naprijed ekonomina je i radi cijelo vrijeme dok je brod u plovidbi,
a turbina s pogonom prema natrag jednostavna je i radi samo dio vremena ( u manovri).
Para se privodi kroz dva ventila od kojih je jedan za turbinu s pogonom prema naprijed, a
drugi za turbinu s pogonom prema natrag. Da bi se izbjeglo istodobno proputanje pare u obje
turbine, ventili su meusobno blokirani, odnosno jedan se moe otvoriti jedino ako je drugi
zatvoren.

DIJELOVI TURBINE
Parna turbina toplinski je stroj s jednostavnim i malobrojnim dijelovima i sustavima. Da bi
parna turbina mogla ispravno i sigurno raditi, svi osnovni i dodatni djelovi turbine kao i
sustavi turbinskog postrojenja, moraju biti ispravno dimenzionirani i moraju udovoljavati
zahtjevima toplinskog stroja s vrlo velikim brzinama vrtnje.
Osnovni dijelovi turbine:
- Sapnice
- Lopatice
- Rotor
- Brtvenice
- Leaji
- Kuite turbine


23

Dodatni dijelovi turbije:
- Spojka
- Reduktor
- Ureaj za prekretanje rotora turbine
- Kondenzator
Osnovni sustavi turbinskog postrojenja
- Sustav zagrijavanja i otplinjavanja napojne vode
- Sustav ulja za podmazivanje turbine
- Sustav regulacije brzine
- Sustav osiguranje od prekoraenja brzine vrtnje
- Sustav mjerenja snage turbine

24

BRODSKO TURBINSKO POSTROJENJE
Parne turbine su strojevi koji energiju sadranu u pari pretvaraju u mehaniku radnju.
Energija sadrana u pari pretvara se u turbinama najprije u kinetiku energiju, ekspanzijom u
sapnicama ili privodnim lopaticama, a kinetika energija u lopaticama rotora pretvara se u
mehaniku radnju pri emu se izravno dobiva rotacijsko kretanje.

Para se proizvodi u kotlovima 1. Pregrijana para iz kotlova slui za pogon glavnog pogonskog
stroja (parne turbine) i svih pomonih strojeva na parni pogon. Glavna turbina dobiva paru
preko skupine manevarskih ventila A, B i C. Ventil A izveden je kao brzo zatvarajui ventil.
On trenutno prekida dovod pare u raznim opasnim situacijama na signal zatite turbine.
Ventilom C puta se para u trubinu pri vonji naprijed, a ventilom B pri vonji krmom puta
se para u turbinu za vonju krmom. Izmeu ventila C i turbine ugraeni su regulacijski ventili.
Pregrijana para prolazi najprije kroz turbinu visokog tlaka 2, a potom kroz turbinu niskog
tlaka 3 u kojoj ekspandira do vakuuma. Pri vonji krmom zatvara se ventil C i otvara ventil B,
a para ulazi u turbinu za vonju krmom.

25


Izlazna para iz niskotlane turbine (ili turbine za vonju krmom) odlazi u glavni kondenzator
5 koji se hladi morskom vodom. U kondenzatoru se para pretvara u vodu.

Cirkulaciju morske vode kroz kondenzator odrava glavna rashladna pumpa. Iza
kondenzatora ukljuena je kondenzatna pumpa i parni ejektor nakon kojih kondenzat ulazi u
ureaje za napajanje i pripremu napojne vode. Napojna voda zagrijava se najprije u
niskotlanom zagrijau 6 koji dobiva paru iz turbine niskog tlaka. Daljnje zagrijavanje postie
se u otplinjau 9 koji se zagrijava parom iste turbine. U otplinja ulaze razni tokovi povratnih
26

kondenzata, ispune pare i dodatne kemijski oiene vode. Nakon otplinjaa 9, napojne
pumpe 8 tlae vodu kroz visokotlani zagrija. On se zagrijava parom iz turbine visokog
tlaka. Nakon prolaza kroz visokotlani zagrija, napojna voda ulazi u kotlove.
Turbogenerator 10 proizvodi elektrinu energiju za potrebe brodske mree. Brodsku
elektrinu centralu na parnim postrojenjima obino ine dva turbogeneratora i jedan dizel-
agregat. Para koja izlazi iz turbine turbogeneratora kondenzira se u pomonom kondenzatoru
11 koji se hladi morskom vodom pomou vlastite rashladne pumpe.
Parno postrojenje na tankerima, kao u ovom primjeru, sadrava i tri pumpe za krcanje i
iskrcavanje tekueg tereta koje pokreu male turbine 12. Para iz tih turbina se kondenzira u
jednostavnom atmosferskom kondenzatoru. U pretvarau 14 proizvodi se para potrebna za
razna grijanja.


27

ZAKLJUAK
Osnovna i najvzea prednost parnih turbina sastoji se u tome to su to pogonski strojevi
najveih snaga. Brodske parne turbine grade se u jednoj jedinici do snaga od oko 100 000
kW, dok se na ratnim brodovima grade do snaga od blizu 300 000 kW. Parne turbine, dakle,
nemaju premca na podruju izrazito velikih snaga. U trgovakoj mornarici koriste se
uglavnom na tankerima gdje i inae postoje zahtjevi za velikim koliinama pare za grijanje
tereta, pa je i to razlog to se kod veih tankera primjenjuje parni pogon.
Prednosti parne turbine su: vrlo miran i tih rad, sigurnost u pogonu, manji trokovi
odravanja, vea trajnost, dobar zakretni moment i pri malom broju okretaja, te mogunost
vonje s vrlo malim brojem okretaja propelerske osovine. U pogonu parna turbina je znatno
elastiniji stroj od dizel-motora.
Nedostaci parnih turbina su: vii potroak goriva i potreba posebne turbine za vonju unazad,
jer se parne turbine mogu okretati samo u jednom smjeru. Snaga turbine za vonju unazad je
obino 40% snage turbine za vonju naprijed, nadalje, vrijeme potrebno da se propelerna
osovina pone okretati u suprotnom smjeru znatno je dulje kod turbinskih brodova u
usporedbi s motornim. Sam podatak da je snaga turbine za vonju unazad 40% snage turbine
za vonju naprijed, (za razliku od dizel-motora kod kojih je ona 100%) te da promjena smjera
okretaja iziskuje znatno vie vremena, ustvari znai da brodovi s turbinskom propulzijom
mogu znatno loije manevrirati od brodova s dizel-motornom propulzijom.
U pogledu ope ekonominosti parna turbina postaje ozbiljan takmac dizel-motorima na
podruju snaga preko 15 000 kW s time to je njezina prednost izrazitija to je snaga vea,
dok je na podruju ogromnih snaga bez ikakve konkurencije. Donja ekonomski opravdana
granica primjene parnih turbina je 8 000 kW.

28

LITERATURA
Brodske toplinske turbine, Enco Tireli, Dragan Martinovi, Sveuilite u Rijeci Visoka
pomorska kola, 2001.
Strojarski prirunik za asnike palube, Dragan Martinovi, Rijeka, 2000.
Osnove brodostrojarstva, eljko Kurtela, Veleuilite u Dubrovniku, 2000.
Internet:
http://marjan.fesb.hr/~fbarbir/PDFs%20Termoenergetska%20postrojenja/06%20Parne%20tur
bine%20i%20postrojenja.pdf
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/toplinske_turbine/01_u
vod.pdf