Fino podeavanje pluga

Poljoprivreda

Poljoprivredna mehanizacija

03/02/2014
0 26
Nakon izoravanja prvih brazdi plug treba dodatno podesiti (pretelati, prilagoditi
stvarnoj situaciji na terenu) kad ue u brazdu.

Podeavanje dubine oranja

pomou kopirnog (potpornog) kotaa.
Podeavanje irine zahvata prve brazde
pomicanjem pluga lijevo-desno na osovini za prikljuivanje (poprena osovina).
Podeavanje ukupne irine zahvata pluga
zakretanjem plunih tijela, pluga.
Podeavanje pluga po vodoravnoj ravnini
razmak prednjih i stranjih kotaa mora biti podeen na odgovarajuu mjeru. Pri tome je
linija vue traktora najblia liniji otpora pluga, pa nema bonih sila i traktor se vodi po
pravcu. Leme prvog plunog tijela mora dosegnuti zid brazde (preklapanje 2 cm). Ako se
ukae potreba pomicanja okvira pluga po poprenoj osovini pluga, tada se pomie i linija
otpora pluga, to utjee na voenje traktora.
Podeavanje pluga po okomitoj ravnini
svako pluno tijelo mora orati na istoj dubini i dno brazde mora biti vodoravno, a to znai
da plug mora biti po uzdunoj osi u vodoravnom poloaju. To se postie skraivanjem ili
produavanjem gornje poluge trotoja (top-link), kako plug ne bi radio na nos ili na petu.

Plug mora po uzdunom i poprenom pravcu stajati uspravno u odnosu na dno brazde, a zid
odsjeene brazde mora biti takoer okomit.
Podeavanje crtala
postaviti u ispravan poloaj.
Podeavanje pretplunjaka
postaviti u ispravan poloaj.
Odreivanje brzine rada
brzina utjee na rad pluga (kvalitetu oranja) i na utroak energije. Preporuena brzina se
kree od 5-10 km/h.
Ocjena kvalitete rada pluga:
sva radna tijela prave isti greben brazde,
kretanje pluga je postojano i stabilno,
radni zahvat ujednaen, normalan, zadan,
oranje ravnomjerno, bez gruda,
zaoravanje biljnih ostataka potpuno,
bonog zanoenja pluga nema,
nema nakretanje pluga na petu plaz ili na vrh raonika,
smanjeno troenje raonika i daski,
vuni otpori manji,
potronja goriva smanjena,
mogua vea radna brzina.
Pridravanjem jednostavnih i praktinih uputa dobiva se maksimum od pluga.
Podeavanje pluga ovisi o vrsti i stanju tla koje se eli poorati (laka-teka, suhomokro). Samo dobro podeen plug omoguava kvalitetno oranje, to je preduvjet
da e i ostale agrotehnike mjere biti kvalitetno odraene, a to u konanici daje
kvalitetan i velik urod, koji donosi veu zaradu, a samim tim i motiv za jo bolje,
vie i jae bavljenje poljoprivredom.

Podeavanje sijaica
Prije svakog rada, sijaicu je potrebno podesiti na eljenu normu sijanja koja se iskazuje u
kg/ha, a odreena je sklopom biljaka, apsolutnom masom sjemena, uporabnoj vrijednosti
sjemena i vremenom sjetve obzirom na agrotehniki rok.

Svaka sijaica ima upute i tablice normi sijanja koje vrlo esto ne odgovaraju stvarnim
rezultatima podeavanja sijaice.
Kako to provjeriti?
1. podii sijaicu da se pogonski kotai slobodno okreu
2. postaviti plastine posude ili vreice ispod sijaih cijevi

Utvrivanje povrine koja se zasije s jednim okretom kotaa, a izraunava se prema

sljedeoj formuli:

A1=OxBr(m 2),

gdje (A 1) oznaava povrinu koja se zasije za jedan okret kotaa u m2, (O) opseg
kotaa u metrima, a (Br) radni zahvat sijaice u metrima koji je jednak umnoku
broja redova (n) i njihovog razmaka (a).

Potrebno je utvrditi koliko se puta kotai sijaice moraju okrenuti da bi se

zasijalo 100 m2. Broj okretaja kotaa (n1) jednak je kvocijentu povrine za koju se
pokus izvodi (A) i povrine koja se zasije pri jednom okretaju kotaa (A1)
(n1) = A/A1
Okretanje potrebnog broja pogonskog kotaa mora odgovarati brzini rada u
polju i mora se obaviti u odreenom vremenu (t)

t = (3,6 x O x n1) / V (s), gdje je (t) vrijeme okretanja kotaa u sekundama, (O)
opseg kotaa (2r) u metrima, (n1) broj okretaja kotaa za 1/100 ha i (V)
predviena brzina rada sijaice u polju u km/h.
Masa sjemena (q) koju izuzmu sijai aparati u svim plastinim posudama ili
vreicama mora biti 100 puta manja u odnosu na eljenu normu sjetve za 1 ha
(Q)
q = Q / 100 (kg)

Ukoliko izuzeta masa sjemena ne odgovara eljenoj normi sjetve, pokus se mora
ponoviti a na orijentacijskoj skali ili rupama sijaice smanjiti ili poveati vrijednost
sve dok se ne postigne eljena norma sjetve.

U dananjih je sijaica za sjetvu strnih itarica doputeno odstupanja izuzetih

masa po ulagau 3 %. Ukoliko su odstupanja vea treba utvrditi i otkloniti
uzroke njihovog nastajanja.

Podeavanje kombajna za etvu

Svaki kombajn mora imati u radu odreeni postotak gubitaka. Podeavanjem radnih
dijelova ti gubici se mogu svesti na razumnu, tehniki prihvatljivu mjeru.

Pri radu u polju nije poeljno s kombajnom raditi brzo (uriti), jer u Hrvatskoj ima dosta
kombajna, te se etva moe na vrijeme obaviti. Vano je napomenuti da itni kombajn mora
biti u potpunosti tehniki ispravan i podeen za svaku sortu, pa i za svaku parcelu. Kombajn je
dobro pripremljen i podeen kada na parceli kosi dovoljno nisko-visoko da teinski odnos
zrna i slame bude 1:1, jer je tada najbolji izvraj zrna. Ako se eli dobiti to vie slame onda
se kosi to je mogue nie (ove godine porast stabljike je bio nizak te se mora kositi nie!).
Zrno se iz klasa mora dobro izvriti (na oklasku ne smije ostati niti jedno zrno).
U bunkeru zrno treba biti isto i bez primjesa, odnosno loma. Bolje je da u bunkeru bude malo
i sitne slame, jer je sigurno da su tada u bunkeru i tura zrna, i da nisu vjetrom ili preko
gornjeg sita izbaena na zemlju. Gotovo uvijek najvei gubici javljaju se na hederu gdje se
nalazi vitlo, reui aparat-kosa i puni transporter. Vitlo se stalno podeava i ono je direktno u
vezi s brzinom kretanja kombajna. Vitlo ne smije eljati, niti gurati usjev ve ga treba
pridravati da ga odsjee kosa i da ga prenese na hederski stol gdje ga prihvaa puni
transporter s prstima i predaje elevatoru hedera. Visinu reza i visinu sputanja vitla (neto
ispod klasa-10 do 15 cm) takoer treba podesiti, te brzinu okretanja vitla dobro uskladiti s
brzinom kretanja kombajna.
Puni transporter s prstima treba takoer dobro podesiti po uputama za pojedini tip i marku
kombajna.
Puni transporter s prstima treba takoer dobro podesiti po uputama za pojedini
tip i marku kombajna.

Sam izvraj treba biti potpun tako da se izvri i turo zrno iz klasa. To se postie poveanjem
broja okretanja bubnja i smanjenjem razmaka (zazor) izmeu bubnja (letvi na bubnju) i letvi

na podbubnju. Raspon broja okretaja za jeam i penicu je od 850 do 1200 o/minuti, odnosno
obodne brzine bubnja do 35 m/s, to ovisi o promjeru bubnja (ukoliko je promjer vei broj
okretaja je manji i obrnuto). Podbubanj mora uvijek biti u potpunosti paralelan s bubnjem.
Broj okretaja bubnja i podbubnja nisu uvijek u tijeku dana isti. Ujutro i naveer vei je
razmak i vei broj okretaja, a sredinom dana broj okretaja i razmak se smanjuju. Ova
podeavanja je vano uvijek kontrolirati u tijeku rada.
Slamotresi nisu predvieni za podeavanje, ali pojedini tipovi kombajna mogu imati
dotresivae i iznad slamotresa kao zavjesu koju treba podeavati gore-dolje.
Sabirna ravan mora biti ista i s ispravnim uzdunim pregradama da masa ne ide lijevo-desno
kad kombajn radi na bonim nagibima. Podeavanje veliine otvora na sitima i jaina zrane
struje je vrhunsko majstorstvo svakog kombajnera.
Gornje sito treba podesiti tako da propadnu sva zrna. Zrna koja prou preko gornjeg sita idu
na produetak gornjeg sita. Masa koja propadne kroz gornje sito padne na donje sito. Masa
koja propadne kroz produetak gornjeg sita dolazi na slivnik i ide na ponovni izvraj. Masa
koja proe preko gornjeg sita pada na tlo (zemlju). Sva ona masa to padne na donje sito i
propadne, proe kroz njegove otvore dolazi na slivnik i ide u bunker. Sve ono to ne propadne
kroz donje sito i proe preko njega ide na slivnik i na povratnu masu.
Jaina zrane struje je vrlo bitna i odreuje i usmjerava se tako da ne izbacuje sa sitnom
slamom i pljevom tura zrna. Jaina vjetra se podeava prema turim zrnima tako da i tura
zrna dou u bunker, a ne da budu izbaena sa zranom strujom na tlo-zemlju.

etva soje
Mahune soje postupno sazrijevaju od osnove stabla prema vrhu. U sorti krae vegetacije
postupnost je slabije izraena i obrnuto.
Znaajna osobina u pogledu sazrijevanja je dosta dobro naknadno dozrijevanje zrna. Mahune
su sklone pucanju pa otuda kod prezrele soje moe doi do osipanja zrna. U suvremenih sorti
pucanje mahuna nije izraeno. U suvremenoj proizvodnji etva je jednofazna ili dvofazna.
Dvofazna etva se obavlja neto ranije, kada je sjeme u gornjim mahunama u votanoj
zrelosti. Usjev se kosi te ostavlja u otkosima da se osui, a poslije nekoliko dana (8 do 10)
kombajn sa dodatnim ureajem za podizanje na heder pokoene mase obavlja vridbu.
Jednofazna etva se obavlja, kada je sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti. O etvi se
mora misliti jo pri izboru sorti, tako se, bilo da je u pitanju dvofazna ili jednofazna etva,
mora voditi rauna o visini prvih mahuna na stablu.
Sorte koje nisko formiraju prve mahune su nepodesne, osim ako se umjesto koenja vri
podsjecanje korjena neposredno ispod povrine zemljita odgovarajuim oruima.
Za jednofaznu etvu prilikom izbora sorte mora se imati u vidu da su krajnje nepodesne sorte
koje zadravaju list i imaju sonu stabljiku i u punoj zrelosti gornjih mahuna. I pored
okolnosti da su suvremene sorte manje sklone pucanju mahuna, sa etvom soje se ne smije
kasniti. Treba je obaviti u roku od 5 do 6 dana.

U etvi soje najvie se koriste kombajni sa standardnim itnim hederom. Za kvalitetan rad
ovim kombajnom neophodno je pridravati se sljedeeg:

Heder mora biti horizontalan, a izravnava se promjenom pritiska u prednjim

pneumaticima.

Izabrati odgovarajui poloaj vitla hedera (gore-dolje, naprijed-nazad, poloaj pick-up

prstiju) u zavisnosti od stanja useva.

Obavezno uskladiti broj obrtaja vitla sa brzinom kretanja kombajna.

Broj obrtaja bubnja treba sniziti na 500 do 700 o/min u zavisnosti od vlanosti
sjemena.

Zazor bubnja se mora podesiti u zavisnosti od vlanosti zrna uz obaveznu repernu

podeenost.

Otvore sita podesiti u zavisnosti od krupnoe zrna, a limove ventilatora potpuno

otvoriti.

Tek ovreno zrno soje ima skoro uvijek veu vlanost od kondicione, otuda je nuno da se ona
prije skladitenja dosui. Ako se sui u suarama, temperatura suenja treba biti od 40 do
45C. Zagrijavanje kao i hlaenje treba biti postupno da ne bi dolo do pucanja sjemenja.

Priprema i podeavanje sijaice prije sjetve

Potrebno je:

Detaljno oistiti sve dijelove sijaice.

Vizualni pregled sijaice.

Razmak sijaih sekcija ujedno je i budui meuredni razmak biljaka. Za soju i eernu
repu to je 50 cm, a za kukuruz i suncokret 70 cm.

Nosa sijaeg ureaja izveden je kao paralelogramski sustav s ugraenim oprugama

koji djeluje na dublje ili plie prodiranje ulagaa u zemlju. Za kukuruz i suncokret
oprugu otpustiti, a za soju i eernu repu koje zahtijevaju pliu sjetvu, opruga treba
biti pritegnuta.

Sijai je ureaj srce svake sijaice i s toga mora raditi besprijekorno. Nakon svake
sjetve (poslije svakog radnog dana) mora se isprazniti od zaostalog sjemena i oistiti.

Provjeriti ispravnost sjetvenih ploa (oblik, broj rupa, promjer rupa).

Provjeriti zranost izmeu plastinog prstena i sjetve ne ploe.

Provjeriti istroenost ahura na osovinama pogonskih zupanika.

Provjeriti ispravnost skidaa vika sjemena (utjee na ravnomjeran raspored zrna u

redu)

Provjeriti usmjeriva (izbaciva) sjemena, a po potrebi ga skinuti.

Raoni ulaga sjemena mora imati otro sjeivo.

Provjeriti ispravnost nosaa nagaznih kotaa i njihov poloaj.

Provjeriti regulator dubine sjetve koji se nalazi na nosau nagaznih kotaa.

Na nosa nagaznih kotaa privreni su i zagrtai sjemena, koje treba pravilno

podesiti.

Sijai ureaj dobiva pogon od pogonskih kotaa, preko lananika i lanaca do

etvrtastih osovina i kardanskih vratila pa sve do sjetvene ploe i do reduktora za
namjetanje razmaka sjemena unutar reda. Bitno je da su svi elementi meusobno
vertikalni i paralelni kako bi se prijenos odvijao bez potekoa (padanje lanaca,
pucanje sigurnosnog zatika), i da su sve tarne povrine podmazane odgovarajuim
uljem i mau.

Kod postavljanja eljene kombinacije lananika na reduktoru svakako koristiti shemu

koja je nalijepljena na unutarnji dio poklopca reduktora.

Provjeriti spojku prijenosnika s alarmnim zvoncem i plastinim osiguraem koji puca

ako doe do problema u prijenosu pogona (mijenja se vrlo brzo i jednostavno).

Usisni ventilator mora osigurati dovoljnu veliinu podtlaka kako bi sjeme priljubio za
sjetvenu plou.

Provjeriti nategnutost plosnatog remena koji pokree rotor ventilatora, a sve leajeve
kvalitetno podmazati.

Usisna crijeva provjeriti obujmice, pritegnuti kako ne bi dolo do gubitka podtlaka.

Provjeriti pritisak u gumama pogonskih kotaa.