Mehanizacija U Ratarskoj I Vrtlarskoj Proizvodnji - Predavanje - Seminarski, Diplomski, Maturski

T.V.
: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja POLJOPRIVREDNI TRAKTOR
- POLJOPRIVREDNI TRAKTOR motorno vozilo koje razvija snagu na poteznici i prikljunom vratilu - PODJELA: a) Prema konstrukciji dvoosovinski s upravljanjem na zadnje kotaa, na sva 4 kotaa, zglobni traktori jednoosovinski s 2 kotaa ili bez kotaa (motokultivatori) imaju samo 1 pogonsku osovinu i ovjek njima direktno upravlja pomou ruica ili se dodaje 1 ili 2 kotaa koji slue za oslanjanje donjeg dijela traktora moe se prikljuiti veliki broj nastavaka koristi se za obraivanje malih povrina motori od 3 9 kW - MOTOKULTIVATORI konstruirani su kao runi strojevi kojima se direktno upravlja pomou ruica, a prilikom rada u pravilu nemaju vlastiti ureaj za vonju, ve radni dio stroja ujedno slui za pokretanje osnovni radni dio je rotor, odn. freza (rotacioni kultivator) skidanjem freze mogu se postaviti kotai, pa se on onda pretvara u jednoosovinski traktor moe sluiti za vuu pluga i drugih orua, a moe se koristiti u transportu sa odgovarajuom prikolicom 2.2 4.4 kW (benzinski ili diesel motor) pogodni za sitne seljake posjede u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, te mehanizaciji okunice - NOSAI ORUA posebna grupa pogonskih strojeva koji se sastoje od samokretne asije s motorom koje na sebi moe nositi razliita orua, a ona mogu biti postavljena ispred, iza i u sredini izmeu prednjeg i stranjeg mosta b) Prema snazi motora - u starijoj podjeli osnovni kriterij je snaga ugraenog motora - u novijoj snaga na prikljunom vratilu traktora laki traktori > 37 kW srednji traktori 37 110 kW teki traktori < 110 kW c) Prema vrsti motora - diesel prevladavaju ovi traktori - benzinski d) Prema namjeni koritenja - univerzalni - voarsko-vinogradarski - vrtlarski - traktori s visokim clearensom (1.80 2 m) razmak od povrine tla do najnieg dijela traktora za prskanje kad je vei usjev, za skidanje metlica kod uzgoja sjemenskog kukuruza - za osnovnu obradu tla zahvaa se masa tla do odreene dubine, gdje se razvija glavnina korjenovog sustava oranje; rigolanje; dubinsko rahljenje - za dopunsku obradu tla dopunjuje osnovnu obradu u smislu dovrenja supstrata za sjetvu ili sadnju
T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja
tanjuranje; valjanje; drljanje; plona kultivacija; rovilica e) Prema ureaju za vonju - traktori s kotaima - traktori s gusjenicama (trakcionim lancima) - veu vunu sposobnost mogu ostvariti traktori s gusjenicama, jer u odreenim uvjetima rada imaju bolji koeficijent trenja, a pored toga koriste cijelu svoju teinu kao adhezionu - nedostaci gusjenica nemogunost koritenja u transportu, skupo odravanje gusjenica, mala brzina - TRANSMISIJA TRAKTORA ima zadau da snagu motora prenese na pogonske kotae - u transmisiji se veliki broj okretaja motora u minuti reducira na mali broj okretaja u minuti kotaa - prijenos snage motora na pogonske kotae obavlja se pomou spojke, mjenjaa s reduktorom, konusno-tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i zavrnim prijenosnikom - snaga motora na prikljuno vratilo prenosi se direktno nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom - POTEZNICA ureaj za prikljuivanje orua, odn. strojeva za traktor nainom koji omoguava obavljanje odreenih radova Naini prikljuivanja orua za traktor 1) Vuena orua - prikljuuju se za traktor u jednoj toki i to zglobno radi kretanja u zavoju i kopiranja neravnina terena - podizanje u transportni i sputanje u radni poloaj obavlja se posebnim mehanikim ili hidraulinim ureajima na samom oruu - u radu i transportu se oslanjaju na vlastite hodne organe (kotae) - orua velikog radnog zahvata su u pravilu vuena 2) Polunoena orua - prikljuuju se na traktor u 2 toke, a mjesta prikljuivanja su zglobno izvedena radi gibljivosti i kopiranju neravnina terena - prikljuuju se na donje traktorske poluge na koje djeluje hidraulini podiza traktora (mogu se dizati i sputati) - zadnji dio orua se oslanja na vlastiti vozni ureaj - u transportnom poloaju prednji dio orua je podignut hidraulinim podizaem, a stranji se oslanja na vlastiti vozni ureaj 3) Ovjesna orua - prikljuuju se u 3 zglobne toke, na tzv. 3-zglobnu poteznicu - orua su noena traktorom kako u radnom tako i u transportnom poloaju - podiu se u transportni i sputaju u radni poloaj hidraulikom i nemaju voznih ureaja (kotaa) - VRSTE POTEZNICA klasina na starijim tipovima traktora, ali i na novijim motorima velikih instaliranih snaga radi vue irokozahvatnih orua hidraulina (3-zglobna) za prikljuivanje ovjesnih i poluovjesnih orua i strojeva dijelovi: ramena hidraulikih podizaa, lijeva podizna poluga, desna podizna poluga sa vijkom za poravnavanje, gornja traktorska poluga (upornica) - HIDRAULINI PODIZA rade na hidrostatskom principu - potisnom silom na putu pomicanja klipa nasuprot teretu obavljaju rad
- mogu obavljati slijedee podizanje i sputanje ovjesnih i poluovjesnih orua, prisilno sputanje orua, podravanje orua u podignutom stanju, odravanje stalnog poloaja orua sa radnim dijelovima ispod ili iznad povrine tla, odravanje stalnog vunog otpora - razlikujemo s jednostranim djelovanjem s dvostranim djelovanjem - UPORNICA (gornja traktorska poluga) svako poveanje vunog otpora orua uzrokuje poveanje pritiska na upornicu - pritisak na upornicu se prenosi oprugom i polunim mehanizmom na razvodni ventil - zavisno od veliine pritiska (vunog otpora) razvodni ventil zauzima poloaj u kojem ulje dolazi u cilindar (orue se podie) ili ulje izlazi iz cilindra (orue se sputa) - ako je vei radni otpor, vei je pritisak na upornicu i njenu oprugu, a razvodni ventil je u poloaju da ulje ulazi u cilindar orue se podie, pa imamo manju dubinu rada slui za pogon mehanizama i radnih dijelova prikljunih strojeva lokacija moe biti stranje prikljuno vratilo sa stranje strane traktora bono prikljuno vratilo sa strane traktora prednje prikljuno vratilo sa prednje strane traktora - svi traktori imaju stranje prikljuno vratilo - broj okretaja prikljunog vratila je standardiziran na 540 okretaja/minuti i to kod tzv. nazivnog broja okretaja radilice motora ili kod maksimalne snage motora - na traktorima veih snaga primjenjuje se 1 000 okretaja/minuti, kao standard - postoje i dvobrzinska prikljuna vratila sa 540 i 1 000 okretaja/minuti
PRIKLJUNO VRATILO
STROJEVI I ORUA ZA OBRADU TLA STROJEVI I ORUA ZA OSNOVNU OBRADU TLA ORANJE - najei nain osnovne obrade tla - radi se plugom pluno tijelo ree dio cjelice, podie brazdu, premjeta ju u stranu, preokree i odlae na prethodnu brazdu uslijed rezanja pritiska i ubrzanja brazda se mrvi i preokrene formirajui tako mekotu
Plug - prvo i osnovno orue kojim se ore tlo - postoji vie kriterija podjele: a) Prema vrsti plunih tijela lemeni tanjurasti gljetasti plug s rotacionim radnim organima Lemeni plug (raoni, raonini plug) - ima radni organ leme ili raonik - najvie je u upotrebi, jer najvie udovoljava tehnikim, tehnolokim i ekonomskim zahtjevima koji se postavljaju na osnovnu obradu tla Tanjurasti plug - razlikuje se od lemenog po konstrukciji i nainu rada - osnovni radni organ je konkavni tanjur (disk) privren na osovinu - ree, mrvi i mijea brazdu, ali je ne preokree
Gljetasti plug (rovilo) - okomito rahli tlo - unaa i mijea u tlo biljne ostatke, ali ne formira brazde Rotacioni plug - ima ralo kojim se polijee brazda do rotacijskog organa kojim se zemlja izmrvi i odloi u stranu b) Prema nainu prikljuivanja na traktor vueni plug polunoeni (poluovjesni) plug ovjesni (noeni) plug - im pogledamo neki plug gledamo koliko ima radnih tijela, pa koja radna tijela, pa da li je vuen ili noen Vueni plug - prikljuuje se za traktor u 1 toci pa mora imati 2 prednja i 1 stranji kota - prednosti mogu nositi vei broj plunih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika traktora - nedostaci za okretanje potrebne su velike uvratine na krajevima parcela Polunoeni plug - prikljuuju se o traktor u 2 toke na donje poluge hidraulinog dizaa traktora - imaju stranji kota oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini - prednosti vei broj plunih tijela bez opasnosti preoptereivanja hidraulike traktora manevarske sposobnosti su bolje nego kod vuenog pluga Noeni plug - najvie su u primjeni - prednosti znatno su laganiji jer se direktno prikljuuju u hidrauliki podiza traktora u 3 toke u toku rada dodaje jedan dio optereenja traktoru ime se poboljavaju vune sposobnosti traktora manevarske sposobnosti su vee zbog manje duine i podizanja cijelog pluga kod uvratina i u transportu c) Prema dubini oranja za plitko oranje 10 20 cm za srednje-duboko oranje 20 30 cm za duboko oranje 30 40 cm za vrlo duboko oranje (rigolanje) > 40 cm d) Prema smjeru okretanja brazdi plug ravnjak plug premetnjak (obrtni plug) etverokutni (zakretni plug) Ravnjak - preokree brazde uvijek samo na 1 stranu i to u pravilu desnu - na oranici ostaju naori i razori Premetnjak - opremljen je desnim i lijevim plunim tijelima mogu biti postavljena pod kutom od 90 ili 180 - pri podizanju pluga iz radnog u transportni poloaj prilikom okretanja na kraju parcele aktivira se istovremeno i hidraulini okretni organizam koji zarotira cijeli plug na nain da pluna tijela koja su bila u ravnom poloaju dou u gornji poloaj, a suprotna dolaze u ravni poloaj - na taj nain brazde se uvijek slau u 1 stranu, pa nema razora ili naora 4-kutni (zakretni) plug - plug novije generacije - pluna tijela etverokutnog oblika s trapeznim samootreim lemeom mogu imati 4 8 plunih tijela to im daje radni zahvat 180 400 cm, maksimalne dubine rada 35 cm - pogodni su za oranje lakih i srednje tekih tala
T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja e) Prema broju plunih tijela jednobrazdni plug viebrazdni plug
Radni organi lemenog pluga 1. LEME (RAONIK) - prednji dio plunog tijela s otricom usmjerenom u pravcu kretanja, a ima zadau da horizontalno odsijeca brazdu, podie je i predaje plunoj dasci - po obliku se dijele na 3 tipa: a) Europski b) Ameriki c) Leme s gljetom 2. ODGRNJAA (PLUNA DASKA) odrezanu brazdu (lemeom) podie, mrvi, mijea i prevre prednji dio (grudi) podie brazdu vertikalno u srednjem dijelu (tijelo) brazda se poinje mrviti (drobiti) u zadnjem dijelu (krilo) brazda se mijea i prevre
- tehnika oranja svakog lemenog plunog tijela ovisi o izraenosti njegovih karakteristinih kutova i od oblika odgrnjae - kut kojeg zatvara radna povrina raonika s dnom brazde zovemo kutom uspona 13 25 - kut rezanja ini otrica raonika sa smjerom oranja, a veliina mu iznosi 35 50 - opa pravila to su kutovi vei to pluno tijelo bolje mrvi, a slabije preokree brazdu i obratno - promjenom veliine kutova: a) Cilindrina izraeni su kutovi odgrtanja i rezanja dobro mrvi brazdu, ali je slabije okree koristi se za pjeskovita tla b) Kulturna izmeu cilindrine i vijane odgrnjae mrvi, mijea i okree brazdu srednje teka i teka tla c) Poluvijana u oranju tekih tala d) Vijana zbog manjih kutova uspona i rezanja, brazda se vrlo malo lomi, ali se dobro okree vrlo teka tla i preoravanje djetelita i livada e) Reetkasta reetkasta povrina manja kontaktna povrina sa tlom zbog ega se smanjuje sila prianjanja tla uz odgrnjau teka i ljepljiva tla f) etverokutna za zaoravanje velikih koliina etvenih ostataka, jer ima visok clearens plunih tijela
3. CRTALO - odsijeca brazdu u vertikalnoj ravnini - ako plug radi bez crtala dolazi do kidanja brazde u vertikalnoj ravnini od strane vanjskog ruba odgrnjae, zbog ega se poveava ukupan otpor pluga, a dno brazde se zaruava zemljom ne postie se jednolina dubina oranja - prema konstrukciji: a) u obliku noa b) u obliku diska - postavlja se na plugove namijenjene za oranje skeletoidnih tala kao i za plugove za duboko oranje - diskosno crtalo koristi se na plugovima za oranje do dubine 40 cm, a u odnosu na noasto crtalo prua manji otpor moe imati glatki ili izrezani obod - pripona slui za spajanje plaza, odgrnjae i pluga visoki i niski tip 4. OKVIR 5. PLAZ - slui kao oslonac pluga u radu, a postavlja se na zid i dno brazde 6. PETA (TABAN) - dio plunog tijela kojim se ono postavlja na dno brazde - klizni taban; kotrljajui taban u obliku kotaa ili diska - raonik i pluna daska privreni su na priponi zajedno sa plazom i petom inei pluno tijelo - crtalo je privreno o okvir pluga - PRODUETAK ODGRNJAE obino elino pero postavljeno na krilo odgrnjae, a moe se vertikalno pomicati i time utjecati na bolje okretanje brazde - NASTAVAK ODGRNJAE postavlja se na gornjem dijelu tijela odgrnjae, a zadaa je bolje okretanje brazde, spreavanje uruavanja brazde preko gornjeg dijela odgrnjae, te bolje zaoravanje biljnih ostataka od elinog lima ili plastike - osiguranje pluga od loma kada neko pluno tijelo naie na neku prepreku u tlu moe biti rijeeno na vie naina neke izvedbe iznad svakog plunog tijela imaju hidrauline cilindre ili opruge koje u sluaju prepreke omoguavaju podizanje plunog tijela, pa onda vraaju pluno tijelo u prvobitni poloaj - PODRIVA NA LEMENOM PLUGU namijenjen je za rahljenje slabo propusnog ili nepropusnog sloja koje se stvara uzastopnim oranjem na istu dubinu, a postavlja se iza glavnog plunog tijela radni organ u obliku motiice ili klina - PREDPLUNJAK malo pluno tijelo postavljeno ispred glavnog plunog tijela s ciljem to boljeg zaoravanja biljnih ostataka radna povrina predplunjaka odsijeca, podie i mrvi gornji dio cjelice s biljnim ostacima, bacajui na dno brazde, a iza toga nailazi glavno pluno tijelo koje preokree glavninu brazde i prekriva njome biljne ostatke dubina rada iznosi 1/3 1/5 dubine oranja - prikljuivanje pluga na traktor ide po odreenom redoslijedu u postupku prikljuivanja noenog pluga na traktor potrebno je prvo privrstiti i osigurati lijevu polugu podizaa traktora, a zatim desnu budui da je na njoj ugraen mehanizam za podeavanje duine gornju polugu trozglobne poteznice treba prikljuiti na jedan od provrta na piramidi pluga
nedostaci lemenog pluga oni "glaaju" zdravicu na granici oranja stvara se nepropustan loj bolest tabana pluga da bi se razbio taj zbiti sloj na pluno tijelo se montira podriva - PODRIVA od 40 80 cm broj radnih tijela od 1 5 razrahljuje tlo - podriva s obzirom na konstrukciju moe biti: 1) PASIVNI radna tijela: dra koji s prednje strane ima no, a na donjem dijelu ima dijetlo za bolji efekt krtine drenae sa stranje strane imaju 1 dodatak (u obliku unja) pospjeuje da ne doe do zaruavanja tla koje se napravi 2) AKTIVNI organi koji u toku rada vibriraju pomaci gore i dolje pomou prikljunog vratila ili hidromotora prikljuno vratilo vibrira itavo orue, a time i traktor sa vozaem hidromotor nema tetnog utjecaja na agregat i vozaa, jer nema vibracije - tlo bolje razruuju podrivai sa aktivnim radnim organima - najbolji efekti su u suhim uvjetima rada (u ljeti nakon ubiranja strnih itarica) - radna brzina je 5 7 km/h - potrebni su traktori velike snage - CENTAR OTPORA PLUNOG TIJELA priblino se nalazi iznad spoja lemea i plune daske, a od plaza je udaljen za 1/3 zahvata plunog tijela moramo ga odrediti da bi znali gdje se nalazi priblian centar otpora itavog pluga mora se poklopiti s linijom vue traktora Tanjurasti plug - sastoji se od niza ukoenih ili vertikalnih tanjura koji su postavljeni na okvir pluga pomou posebnog nosaa - radi na principu rotacije - ne preokreu brazdu, ali je reu i mrve - radno tijelo je konkavan tanjur okrenut licem u smjeru oranja - radi rezanja tla ovi plugovi se koriste za oranje jako zbijenih tala, krevina i skeletoidnih tala - s obzirom na konstrukciju imamo: 1) Ukoeni diskosni plug radni disk je postavljen na vie osovina 2) Vertikalni diskosni plug tanjurasti plug kod kojeg su sva tijela na jednoj osovini, a koja je privrena o okvir pluga slinija je konstrukciji tanjuraa - prema broju plunih tijela: 1) Jednobrazdni 2) Viebrazdni - prema prikljuku na traktor: 1) Noen 2) Polunoen 3) Vueni - promjer radnog organa (disk / tanjur) je 60 80 cm - razmak izmeu tanjura je 18 30 cm Rotacioni plugovi imaju malu obodnu brzinu radnih organa (<2 m/s) ti plugovi znatno manje dispergiraju tlo u odnosu na freze
- ima suena lemena tijela, a iza njih postavljeni su rotirajui radni organi koji dobivaju pogon od prikljunog vratila traktora - lemeno pluno tijelo odsijeca i die brazdu, a usitnjavanje i mijeanje brazde obavljaju rotirajui organi - prema ispitivanjima ustavljeno je da se 1/2 snage traktora, koristi za vuu pluga, a ostatak za pogon rotirajuih radnih organa -
Rovilo ili izl plug - prednosti oranja rovilom bolje razbija nepropusni sloj moe se raditi i kad ima mnogo biljnih ostataka, jer im je radna povrina velika za teka i poluteka tla vea poroznost tla stvaranje mikroupljina u dubljim slojevima - obrauje tlo poput kultivatora na dubinu 30 cm - radna tijela su pomou draa privrena na sam okvir orua, a postavljena su cik-cak izmeu njih je osiguran relativno veliki prostor da ne dolazi do zaguivanja - dubina obrade se formira hidraulikom traktora, a orue je prikladno za agregatiranje s drugim oruima u tzv. sloenim agregatima - radno tijelo oblik dijetla, motiica ili zubaca Podrivai slue za razbijanje nepropusnih i rahljenje zbijenih slojeva tla kvaliteta rahljenja ovisi o konstrukciji podrivaa, stanju tla, brzini rada najbolji efekti se postiu u suhom tlu i brzinom 6 8 km/h prema konstrukciji ima 2 tipa podrivaa: 1) KRUTI 2) VIBRACIJSKI broj radnih tijela 1 5 dubina rada: 50 70 cm razmak izmeu radnih tijela: 50 70 cm kruti mogu vriti i krtinu drenau
- izvedba podrivaa sa aktivnim radnim organima daje bolje agrotehnike efekte jer se itava masa tla u profilu do dubine podrivanje okrene - vibracijski podrivai imaju radne organe koji u tlu vibriraju, a moe biti pokretan mehaniki pomou prikljuka traktora ili hidrauliki pogon hidromotora (ovaj zadnji nain je bolji jer se ne prenose vibracije s podrivaa na traktor) TEHNIKE ORANJA 1) Naor - agregat se kree od sredine sloga prema krajevima - na sredini sloga se pojavljuje malo uzdignue tla, tzv. naor - prve se 2 brazde ne naoravaju, nego se razoravaju i to na nain da se plug podesi tako da prvo pluno tijelo ne ore, a ostala pluna tijela oru plie - nakon toga se vri naoravanje i to tako da je prvo pluno tijelo podeeno na manju dubinu - ovo se radi zbog toga da ne bi ispod prvih 2 brazda ostao nezaoran dio tla
2) Razor - slog se zapoinje orati prvo sa desne, a zatim s lijeve strane nastavljajui oranje prema sredini sloga - kad se slog izore na sredini ostaje jarak koji nazivamo razor - prvi prohodi moraju biti paralelni izmeu slogova, jer inae u sredini ostaje UKLINAK (nepravilni, nezaorani dio izmeu slogova) - tamo gdje je jedne godine bio razor, druge godine mora biti naor
3) Oranje u ravninu krene se s jednog kraja parcele prema drugom kraju sve brazde padaju na istu stranu (plugovi premetnjaci)
10
ORUA ZA OBRADU TLA SA AKTIVNIM ROTIRAJUIM RADNIM ORGANIMA
11
- ORUA S ROTIRAJUIM RADNIM ORGANIMA radni organi rotiraju oko horizontalne ili vertikalne osi, a pogon dobivaju od prikljunog vratila traktora - uporabom se tlo vrlo sitno usitnjava, mijea i prozrauje - u prvom prohodu se tlo priprema za sjetvu/sadnju - budui da je pogon od prikljunog vratila, a okreu se u smjeru rada kao i pogonski stroj, ne dolazi do proklizavanja kotaa traktora, ve takva orua djelomice guraju i sam agregat - nedostatak veliki utroak energije / jedinici volumena obraenog tla proizvodnost agregata je manja, a obraeno tlo nema stabilnu strukturu, pa vrlo lako dolazi do stvaranja pokorice Rovilica ili freza - horizontalna pogonska osovina na kojoj su privreni radni organi - radni organi motiice, noevi ili kuke - osovina pogon dobiva od prikljunog vratila
stupanj usitnjenosti ovisi o: 1) Broju okretaja radnih organa 2) Radnoj brzini agregata - ukoliko je broj okretaja osovine vei imamo vei stupanj usitnjenja tla, a ako je jednak broj okretaja osovine sa radnim organima, a brzina agregata vea bit e manji stupanj usitnjenja - podesivi lim ako je dignut, manje je usitnjavanje - radna dubina 10 25 cm - brzina rada 1 m/s smanjena brzina uvjetuje vee usitnjavanje, ali se ne smije smanjiti broj okretaja - najbolji je asimetrini raspored motiica - radni zahvat je 3 5 m - dubina obrade 12 15 cm - dubina rada odrava se potpornim kotaiem, klizaem ili potpornim valjkom - dubina ovisi o radnim organima - radni organi na osovinu mogu biti privreni elastino gdje ima kamena ili panjeva kruto
ORUA ZA DOPUNSKU OBRADU TLA da se kvalitetno pripremi sjetveni sloj za sjetvu i sadnju Tanjurae - za pripremu oranog tla, unitavanje korova, praenje strnita, za manje poravnavanje mikrodepresija - dolazi do rezanja, drobljenja i mijeanja tla mijea se zbog toga to pojedine estice tla s obzirom na radni organ, tj. tanjur prevaljuju razliite duine putova - baterija svi tanjuri su nanizani na 1 osovini
SVRHA DOPUNSKE OBRADE TLA
- radni organi konkavni tanjur ili disk vie diskova je na jednoj osovini, a razmaknuti su kalemovima
12
u jednoj bateriji do 12 tanjura vie baterija ini krilo tanjurae - tanjuri mogu biti glatkog oboda narezanog oboda izrezanog oboda - s obzirom na nain rada tanjurae mogu biti: a) Tanjurae s jednostrukim djelovanjem - sastoje se od 2 baterije tj. 1 krila - tanjuri su okrenuti jedni nasuprot drugima tako da tlo bacaju od sredine prema krajevima, pa u sredini nastaje jarak
b) Tanjurae s dvostrukim djelovanjem (tandem) - sastoje se od 4 baterije, tj. 2 krila - u prvom krilu su tanjuri postavljeni nasuprotno, a u drugom krilu su tanjuri jedni prema drugima - suprotno bacaju tlo dvostruko djelovanje
c) Bone tanjurae (off -set) - postavljeni su bono od simetrale traktora - najee se koristi u vonjacima - imaju 2 baterije s obzirom na nain prikljuivanja na traktor noene vuene s obzirom na promjer tanjura lake tanjurae 20 30 cm srednje teke tanjurae 30 50 cm teke tanjurae 60 i vie cm
Drljae - usitnjavanje, razbijanje pokorice, pokrivanje sjemena nakon sjetve - radni organ klin ili zubac (privren je vijkom za okvir) razliitih oblika ovisno o namjeni drljae (kopljaste, u obliku dijetla) - mogu biti lagane srednje teke teke - radni organi su po irini i dubini poredani u cik-cak rasporedu ili u obliku slova S - drljae se sastoje od krila povezana gibljivo, najee lancima - prilagoavaju se neravninama terena kad su drljae velikog radnog zahvata okvira - prema konstrukciji se dijele na: 1) Drljae sa zupcima klinaste peraste mreaste drljae pljevilice
13
2) Drljae sa pogonom od prikljunog vratila traktora klatee klinaste okretne zvrk oscilatorna - PERASTA DRLJAA unitava korove, razbijanje pokorice - KLATEA KLINASTA DRLJAA noenog tipa iji okvir ine 2 masivne grede na koje su privrene klinasti zupci i ekscentarski mehanizam, a s prednje strane je piramida privrena na traktor (noena) radni zahvat je 2.5 5.5 m, a za pogon je potreban traktor sa snagom 15 20 kW po metru zahvata - OSCILATORNA DRLJAA ima na pogonskoj osovini u razmacima od po 25 cm uvrene nosae zubaca zupci su dugi 20 25 cm, a uz pomo ekscentra zupci se okreu amo-tamo, pri emu se tlo intenzivno usitnjava pogodna za teka tla - OKRETNA (ZVRK) DRLJAA radi na principu vodoravnog okretanja radnih organa radni organ je napravljen od meusobno spojena 2 zupca zupci pogon dobivaju od prikljunog vratila traktora, stupanj usitnjavanja ovisi o broju okretaja prikljunog vratila i brzini okretanja agregata zahvat: 3 m za pogon: traktor snage 12 18 kW/m zahvata Valjci - jedino se valjcima tlo ZBIJA, a ne razrahljuje - koriste se za razbijanje pokorice, razbijanje gruda i uspostavljanje kapilariteta u gornjem sloju oranice - najee su vuenog tipa - veliina otpora valjka ovisi o masi, promjeru i izvedbi radne povrine - prema izgledu radne povrine mogu biti glatki; konusni; zvjezdasti; Chambrige, Crosskill; Packer; valjak za postavljanje folije KOMBINIRANA ORUA U OSNOVNOJ I DOPUNSKOJ OBRADI TLA - racionalizacija u obradi tla polazi od smanjenja broja prohoda i operacija spajaju se operacije oranja i predsjetvene pripreme sa sjetvom - predsjetvena obrada izvodi se kombiniranim oruima u 1 prohodu - pri agregatiranju pojedinih strojeva u kombinirane cjeline treba zadovoljiti slijedee zahtjeve: 1) Da se pojedina orua postavljaju po slijedu operacija primijenjenih u klasinoj obradi (freza sijaica drljaa) 2) Sva kombinirana orua u agregatu moraju se moi pojedinano podesiti 3) Kombinirani stroj bi se morao bez tekoa transportirati po javnim putovima - KOMBINIRANI TEKI SJETVOSPREMA konstruiran je tako da se na univerzalni okvir postavljaju istovremeno 3 4 samostalna orua koja obavljaju vie tehnolokih operacija ravnja (ravnanje tla); diskosni radni organi povijenog oboda; rovilo; elastine motiice; valjci KOMBINIRANI STROJEVI ZA PREDSJETVENU PRIPREMU TLA SJETVOSPREMAI
najvie se koriste za predsjetvenu pripremu tla slue za poravnavanje tla, unitavanje korova, prozraivanje i
prorahljivanje - mogu biti vuena, ali su najee noena orua
14
- za zadovoljavanje agrotehnikih potreba radna brzina mora iznositi vie od 12 km/h, a kako su velikog radnog zahvata dnevni uinci su i 6 8 ha/h - na nosei okvir se najee postavljaju slijedea orua daska za poravnavanje tla, perasta ili klinasta drljaa i 2 valjka za usitnjavanje tla STROJEVI ZA RASIPANJE (RASPODJELU) MINERALNIH GNOJIVA u biti se sastoje od okvira nosea konstrukcija spremnika sistema regulacije koliine rasipanja sistema za distribuciju PODJELA RASIPAA MINERALNIH GNOJIVA: 1) Rasipai s horizontalnom rotirajuom ploom (centrifugalni rasipai) 2) Rasipai sa klateom (oscilirajuom) cijevi 3) Pneumatski rasipai 4) Egzaktni rasipai
KONSTRUKCIJA RASIPAA
1. Centrifugalni rasipai - rasipanje mineralnih gnojiva se obavlja djelovanjem centrifugalne sile - mogu biti noenog tipa (spremnik 250 2 500 l) i vuenog tipa (nosivost i do 10 t) - radni zahvati 6 36 m - ima radni organ u obliku horizontalne rotirajue ploe s rebrima radijalno razmjetenim na radnoj povrine ploe - rasipa moe imati 1 ili 2 radne ploe iji se promjer kree 350 700 mm, obodna brzina tih ploa iznosi 10 20 m/sek, a kut rasipanja 120 180 - rotirajua ploa najee dobiva pogon od prikljunog vratila traktora - kvalitetnije rasipanje mineralnih gnojiva postie se s rasipaima koji imaju 2 radne ploe - prednost veliki radni zahvat - nedostatak nemaju ureaj za pokazivanje irine radnog zahvata pa je spajanje susjednih prohoda preputeno traktoristi - za pravilno spajanje odn. prekrivanje susjednih prohoda moramo poznavati tzv. sliku rasipanja za svaki centrifugalni rasipa - kod rasipaa sa 2 ploe, ploe u radu imaju suprotan smjer vrtnje - poveanjem broja okretaja rotacione ploe postie se jednolinije rasipanje, a poveanjem promjera jednolinosti rasipanja opada - to je brzina izbacivanja estica vea to je i radni zahvat vei 2. Rasipa sa oscilirajuom (klateom) cijevi - ovaj tip distribuira mineralno gnojivo pomou oscilirajue (klatee) cijevi cijev ide lijevodesno - cijev dobiva snagu preko prikljunog vratila, pa preko kardanskog vratila i ekscentra koji rotaciono kretanje pretvara u oscilirajue gibanje u cijevi - mogu biti noeni i vueni - kapacitet spremnika je 200 1 600 l - radni zahvat je 6 15 m - podeavanje koliine rasipanja vri se ruicom ako se otvori vie otvora vie e gnojiva odlaziti u cijev - frekvencija gibanja je 360 400 oscilacija/min - nedostatak nejednako se rasipaju prakasta gnojiva i gnojiva koja nisu jednake granulacije 3. Pneumatski rasipa rasipa mineralnog gnojiva sa zranom distribucijom
15
- sistem distribucije ovih rasipaa je sastavljen od serije cijevi od kojih svaka na svom kraju ima usmjeriva, odn. deflektor - kroz cijevi struji zrak koji stvara ventilator pogonjen od prikljunog vratila traktora - gnojivo iz spremnika gravitacijom dolazi do ureaja za doziranje, a kako on u redu rotira to zahvaa gnojivo i isputa ga u zranu struju zrana struja transportira gnojivo glavnom cijevi do razvodnika gdje se smjesa gnojiva i zraka ravnomjerno raspodjeljuje u provodnoj cijevi koja zavrava s razbacivaima - zapremina je 800 1 000 l, a radni zahvat je 12 24 m - kod vuenih rasipaa spremnik je kapaciteta do 4 000 l, a radni zahvat je 24 ili 36 m - imaju otre granice radnog zahvata bez velikih prekrivanja - za ujednaenost rasipanja mineralnih gnojiva potrebno je osigurati jednolinu brzinu kretanja, konstantan broj okretaja prikljunog vratila i pravilno spajanje prohoda 4. Egzaktni rasipa mineralnih gnojiva - namijenjeni za rasipanje prakastog gnojiva ili mljevenog CaCO 3 - iz spremnika se gnojivo transporterom izuzima kroz podesivi zasun do raspodjelnih punica ili beskonanih traka - punice zahvaaju prakasti materijal te ga guraju kroz transportnu cijev lijevo i desno - punice dobivaju pogon od prikljunog vratila ili rjee od voznih kotaa rasipaa STROJEVI ZA UTOVAR I RAZBACIVANJE STAJSKOG GNOJA - radni ciklus u manipuliranju stajskim gnojem sastoji se od utovara, transporta i jednolinog razbacivanja po povrini tla - za utovar stajskog gnoja se koriste prednji traktorski utovara zadnji traktorski utovara - za prijenos i razbacivanje prikolica razbaciva Prednji traktorski utovariva - ima raznovrsnu primjenu za utovar najraznovrsnijih tereta univerzalno orue - univerzalnost se postie razliitim konstrukcijskim rjeenjima vila i lopata za utovar - za utovar stajskog gnoja na prednji dio se stavljaju vile za utovar stajskog gnoja - sastoji se od 3-hidraulini cilindar, lopata, podizne poluge - pogon dobiva od hidraulike vozaa traktora putem servo ureaja - jedan radni ciklus obuhvaa ubadanje vila u gnoj, podizanje vila, vonja traktora nazadnaprijed, istresanje vila, sputanje vila, vonja unazad - jedan radni ciklus se moe izvesti za 30 sekundi - glavni nedostaci dosta manevriranja, gnojite mora biti dobro ureeno-betonirano - za razbaciva nosivosti 5 t traktorist mora nainiti oko 1 000 raznih pokreta Traktorski zadnji utovariva - ovaj tip sve radne operacije obavlja u mjestu pomou hidraulinog sistema - sastoji se od glavnog krana koji ima mogunost okretanja za 360, a prikljuen je na zadnjem dijelu traktora - za podizanje, sputanje i okretanje slue hidraulini cilindri - traktorist pomou ruica obavlja sve operacije - prednosti traktor radi u mjestu, a samo se povremeno premjeta, utovariva moe raditi i na vlanom terenu - moe biti opremljen dvodijelnom lopatom (za itarice, zemlju, ljunak) i dvodijelnom reetkastom lopatom (za eernu repu i krumpir) Prikolice i razbacivai stajskog gnoja
16
- jednoosovinske ili 2-osovinske sa specijalnom (samo za stajski gnoj) ili univerzalnom (za prijevoz razliitih materijala) namjenom - PRINCIP RADA natovari se sanduk prikolice, preko prikljunog vratila djelujemo na prikolicu u toku rada beskonani lanci sa letvama, koji ujedno ini i dno sanduka prikolice se okree prema nazad, gnojivo nosi prema ureajima za usitnjavanje i razbacivanje stajskog gnoja - sastoji se od: rude (za prikljuak na traktor), kardanskog vratila (prikljuuje se na prikljuno vratilo traktora), rune konice, konice za regulaciju brzine rasipanja, sanduk prikolica, beskonani lanac s letvama, ureaj za razbacivanje stajskog gnoja - radni organi mogu biti postavljeni horizontalno (irina razbacivanja jednaka irini sanduka) i vertikalno - kada su valjci postavljeni vertikalno onda je radni zahvat vei od irine spremnika prikolice, a ako su postavljeni horizontalno onda je radni zahvat jednak irini prikolice - doza po ha se podeava brzinom vonje i brzinom kojom gnojivo dolazi do ureaja za razbacivanje - radni organi mogu biti razliite izvedbe u obliku spirale (pile ili s roto-udaraima) STROJEVI ZA SJETVU I SADNJU SIJAICE nekoliko naina sjetve: a. Sjetva u uske redove razmak redova 12 15 cm, 5 7 cm 1.5 2 cm izmeu sjemenaka, sitnozrne kulture b. Sjetva u razmaknute redove razmak redova 30 110 cm, razmak u redu je 3 4 cm povrtne i okopavinske kulture c. Precizna sjetva na konaan sklop razmak izmeu redova 45 75 cm, razmak u redu 8 35 cm kukuruz, eerna repa, soja i sl. d. Sjetva u kuice nekoliko sjemenki u kuici razmak izmeu redova 30 100 cm, razmak izmeu kuica 15 -25 cm sjetva povrtnih kultura e. Sjetva u trake razmak izmeu trake 15 45 cm unutar trake su 3 reda; povrtne kulture - Podjela sijaica - s obzirom na spoj s traktorom vuene poluovjesne ovjesne - prema namjeni: a. Za sjetvu bijelih itarica (i njima krupnoom sjemena slinih kultura) b. Za sjetvu kukuruza, soje i sl. (suncokret) c. Za sjetvu eerne repe d. Za sjetvu lucerne, djeteline, travno-djetelinskih smjesa e. Sijaice za sjetvu povrtnih kultura i cvijea zajedniko svim sijaicama je sijai aparati ne oteuju sjeme veliki spremnici za sjeme (za povre ne moraju biti veliki) da se lako prazne i iste
17
sjetva u to veim brzinama sjeme dobro pokriveno mrviastim, na povrini blago pritisnutim slojem tla lagano, precizno i jednostavno podeavanje sjetvene norme, dubine sijanja, te veliine razmaka u redu i izmeu redova mogunost aplikacije mineralnih gnojiva i pesticida zajedno sa sjetvom - dijelovi sijaica zajedniki svim sijaicama: Spremnik za sjeme sa ili bez pretkomore Sijai aparati Provodne cijevi za sjeme Ulagai sjemena - dijelovi sijaica koji se stavljaju po elji ili potrebi: Spremnik za mineralna gnojiva i/ili pesticide Provodne cijevi Ulagai mineralnih gnojiva i pesticida Pritisni kotai ili valjci - PRINCIP RADA sjeme gravitacijom ili pospjeeno radom mijealice, dolazi do sijaeg aparata, koji se u radu okree zahvaa tono odreenu koliinu sjemena isputa ga u provodne cijevi koja zavrava ulagaem sjemena, koji pravi brazdicu u koju se odlae sjeme Pneumatski sijai aparat - sastoji se od ventilatora, dozatora, zranih cijevi, dorazdilnika, razdjelnika, provodnih cijevi, ulagaa sjemena Sijai aparati s nadtlakom - pretkomora na dnu spremnika, kuite, vertikalne sijae ploe sa konusnim elijama po obodu, difuzora, ventilatora i izbacivaa sjemena - pogon ventilatora je od prikljunog vratila traktora, a zrana struja i pritisak moraju biti konstantni Sijai aparat s podtlakom pretkomora, kuite sijaeg aparata, vertikalna ploa sa elijama
Mehaniki sijai aparat s perforiranom beskonanom trakom - za sjetvu povrtnih kultura - PRINCIP RADA sjeme iz spremnika gravitacijom kroz podesivi otvor dolazi do beskonane trake koja na sebi ima otvore odreene veliine sjeme se smjeta u otvore na traci koja je pogonjena remenicom i dovozi sjeme do izbacivaa sjemena koji izbaci suvine sjemenke, a ona 1 sjemenka koja je ostala u otvoru trake poda u dovodnu cijev, odn. u brazdicu sa visine od 25 mm - REGULACIJA postoje trake s rupama razliite veliine (razliito sjeme) i rasporeda (razmak sjetve) veliina otvora se bui prema veliini sjemena razmak sjetve reguliramo lananikom (premjetanje lanaca na zupanike, ako se kree sporije) dubinu sjetve reguliramo pomou sputanja / dizanja kotaa (voznih, tj. pogonskih) i ulagaa - nedostaci sjeme mora biti kalibrirano (ako je sjeme prekrupno, a otvor na ploi mali dolazi do praznog mjesta u redu, jer sjeme ne prolazi kroz rupe na ploi) moramo imati vei broj sijaih ploa razliite veliine otvora moramo imati ureaj koji zagre sjeme sipkom zemljom
18
- za sijaice je karakteristino da mogu sijati sitno sjeme, obaviti plitku sjetvu i postoji velika raznolikost u razmaku u redu i izmeu redova - brzina rada je maksimalno 5 km/h zbog prevelike brzine horizontalna ploa se bre okree i sjeme se ne stigne spustiti u otvor - na preciznost sjetve utjee i to da je sijai aparat postavljen to blie povrini tla (u povrarstvu sjeme odskakuje od tla, pa nije precizna sjetva - sjetvena norma moe se poveavati od 0.5 2 kg/ha - u toku rada moe doi i do oteenja sjemena, pa treba raditi s veom dozom sjemena Sijai aparat sa hvataljkama ili licama - ploa koja na sebi nosi radijalno smjetene lice koje slue za hvatanje - lice su razliite veliine primjereno obliku sjemena - u pretkomori spremnika za sjeme liice hvataju pojedinano sjemenke, a sjemenke usred rotacije ploe noene su u ulaga sjemena i smjeteno na dno brazdice - regulacija doze sijanja podeava se brojem i rasporedom hvataljki odn. promjenom obodne brzine ploe s hvataljkama Oprema i strojevi u povrarstvu - POSEBNA OPREMA NA SIJAICAMA ZA SJETVU POVRTNIH KULTURA odstranjivai gruda, prednji pritisni kota (valjak), srednji pritisni kota i zadnji pritisni kota - kod povrarskih kultura svi zahvati u uzgoju (od sjetve/sadnje do berbe) se mogu mehanizirati - razlikuju se strojevi za proizvodnju: na otvorenom u zatvorenom prostoru (zatienom prostoru) - imamo nekih potekoa zbog velike raznolikosti povrarskih vrsta neujednaeno dozrijevanje plodovi u tlu, na tlu i iznad tla velika osjetljivost plodova jako kratki rokovi berbe veinu vrsta a) Mehanizirani postupci proizvodnje povra na otvorenom - TRAKTORI za rad u povrarstvu mogu se koristiti svi tipovi izvedbe motokultivatori slue ujedno i za kretanje i za transport; nema vratila ni poteznice; za manje povrine jednoosovinski traktor ima radni prikljuak, poteznicu i vratilo standardni dvoosovinski traktor s polukabinom/kabinom ima prednji i stranji kardan i poteznicu moe se prikljuiti 2 ili vie orua zglobni traktor pogon na prednje i stranje kotae; lomi se u zglobu. jer zglobovi imaju kruto prikljuenje kotaa - SKUPINA ORUA ZA OBRADU TLA romboidni lemeni plug ree i okree brazdu etvrtasti lemeni plug vraa se po istoj brazdi rotacijski lemeni plug za kamenita tla odgrnjaa je zamijenjena rotirajuom zvijezdom koja usitnjava i odbacuje u desno odrezanu brazdu - ZA PRIPREMU TLA kultivatori rahljenje tla, skidanje pokorice, unitavanje korova s krutim nosaem za prorahljivanje tla s elastinim nosaem za unitavanje korova meuredni kultivator sloeni kultivator za predsjetvenu obradu tla drljae vise slobodno na lancima za predsjetvenu pripremu tla i unitavanje korova rovila orua za prorahljivanje tla na 20 25 cm dubine u vinogradima i vonjacima za prozraivanje zatravljenih povrina
19
rahli zbijeno tlo; vrada = 6 7 km/h pasivni podrivai s 1 zubom i mogunou rada do 80 cm dubine vibrirajui podrivai prorahljuju tlo do dubine od 40 45 cm; potreban je velika vuna snaga orua koja rade na principu rotacije aktivna rovilica, rotaspa, rotacijska lopata, zvrk pasivna tanjuraa, tanjurasti plugovi, zvjezdasti kultivatori, valjci kruno kretanje radnih elemenata - ROTASPA idealno u zatienom prostoru za duboku obradu tla radi na principu dvostruke rotacije radni organ se okree za 360 oko osovine, a lopata na njemu se okree za 110 moe raditi kad je velika vlaga tla (blato) - LOPATAR rotacijska lopata na koljenasto vratilo se prikljue lopate radi na principu tihae, ali ne okree kao rotaspa dobar je za nagnute terene, jer horizontalno kidaju tlo pa povrina ostaje hrapava nema eroziju ne smije biti velika linearna brzina kretanja SADILICE Sadilice rasada (presadnica) - AGROTEHNIKI ZAHTJEVI tlo mora biti sitnomrviaste strukture i povoljne vlanosti na dubini na kojoj se sadi - za sadnju se moraju koristiti neoteene presadnice - kod sadnje se mora ostvariti okomito polaganje presadnica - mora se izvriti izbijanje tla uz korjeni presadnice - mora postojati mogunost zalijevanja prilikom sadnje - praznih mjesta ne bi smjelo biti vie od 3 %, a prijem presadnica 95 % - mogunost sadnje presadnica i lonanica A) Presadnice golog korijena poluautomatske sadilice B) Paperpot presadnice u papirnatim loniima sade se poluautomatskim i automatskim sadilicama C) Presadnice iz plastinih kontejnera poluautomatske D) Sistem sadnje u fazi kotiledona na ljepljivoj traci sa supstratom, duine do 400 m zahtjevi sadilica: a) Tonost odlaganja presadnica b) Dobro prilagoavanje neravnim terenima c) Mogunost brze i lake izmjene razmaka sadnje u i izmeu redova d) Jednostavno rukovanje e) Mali broj radnika za posluivanje f) Mogunost sadnje svih vrsta presadnica g) Niska nabavna cijena h) Da sade bez oteenja i) Da presadnicu posade okomito i dobro pritisnu tlo oko korijena j) Da odrava konstantnu dubinu sadnje
20
- DIJELOVI SADILICA platforma za rasad (lonanice/lukovice) ili ploe s loniima; ulaga rasada; ralo za oblikovanje jaria, pritisni kotai sa bonim pritiskom, ureaj za zalijevanje sadnica jednoredne; vieredne ovjesne; poluovjesne; vuene postoje i samokretne sadilice rasada mogu saditi i do 14 redova
TIPOVI SADILICA
s obzirom na konstrukciju ureaja za ulaganje: a) Sadilice s ploama naputa se zbog tekog rada za radnike i razmak se kontrolira sa zvunim signalom - dubina rada se odreuje potpornim kotaima b) Sadilice s prstima na vertikalnom kolu c) Sadilice s prstima na elevatoru d) Sadilice s konusnim otvorima na horizontalnom kolu - brzina sadnje iznosi 1 1.5 km/h, a zavisi o razmaku sadnje, motiviranosti radnika i ujednaenosti presadnica - frekvencija ulaganja je do 3 600 biljaka/h proizvodnog rada - SADILICE S PRSTIMA NA VERTIKALNOM KOLU radnik stavlja biljke u hvataljke, hvataljke sade sigurno i okomito, moe se podesiti trenutak otputanja biljke - mogua je sadnja lonanica, lukovica, biljaka sa jae razvijenim korijenom - brzina sadnje ovisi o razmaku i iznosi 1 2 km/h - AUTOMATSKE SADILICE PRESADA za rad ovakvim sadilicama rasad je uzgojen u malim papirnatim loniima razgradljivim u tlu i spojenim u tzv. okoladne ploe - ploe se smjetaju na postolja u nizu, a pojedine lonie otkidaju prsti ili hvatai i dre ih i stavljaju u tlo - za 1 sat produktivnog rada po 1 sadnoj jedinici moe se posaditi i do 11 000 lonia - brzina sadnje iznosi 2.7 5.5 km/h - SADILICE S HVATALJKAMA imamo 3 osnovna sustava rasporeda hvataljki hvataljke poredane na krunoj ploi s ekscentrom hvataljke poredane na lananiku hvataljke poredane na beskonanoj traci (najjednostavniji i najbolji) - regulira se i dubina i razmak sadnje u redu - imamo 2 7 redne - beskonanu traku pokreu pogonski kotai
SADILICE S LONIIMA:
s horizontalno rotirajuim loniima minimalni razmak redova je 50 cm - kruna ploa sa tuljcima kroz koje propadaju presadnice, pa ako su presadnice golog korijena nejednaka je brzina pada (nedostatak) - pogon krune ploe je od voznih kotaa s vertikalno rotirajuim loniima kota koji rotira je postavljen vertikalno - nemaju ulagae, ve presadnice direktno ulaze u tlo - moe se saditi na gredice ili ravno - princip rada poluautomatskih sadilica svaki red jedan radnik rukom stavlja presadnice u organ za ulaganje Sadilice krumpira
21
vrste sadilica: 1) S runim ulaganjem 2) Poluautomatske 3) Automatske - s obzirom na nain spajanja s traktorom: 1) Vuene 2) Poluovjesne 3) Ovjesne - s obzirom na broj redova mogu biti jednoredne vieredne - prema namjeni za sadnju nenaklijalog gomolja za sadnju naklijanog gomolja 1) S runim ulaganjem - postolje za letvarice sa gomoljima, provodne cijevi, ralo za pravljenje jaraka, zagrta (par diskova ili tanjura), sjedita za radnike, zvuni signal (slui za odreivanje razmaka gomolja po redu) - za 1 sat proizvodnog rada kod razmaka gomolja u redu 30 cm jedan radnik moe poloiti 4000 gomolja, a u tom sluaju brzina agregata mora iznositi 1.2 km/h 2) Poluautomatske sadilice - s direktnim ulagaem gomolja vie se ne koriste zbog neravnomjernog ulaganja gomolja i velike visine padanja gomolja - s horizontalnim krunim ploama horizontalno kolo sa pregradama pa radnik umee gomolje u pregratke kola, kolo rotira i donosi gomolje provodnoj cijevi, a regulacija razmaka u redu deava se promjenom obodne brzine okretanja kola - za 1 sat proizvodnog rada, kod razmaka 30 cm jedan radnik moe staviti 10 000 11 000 gomolja, a brzina rada agregata iznosi 3 3.5 km/h 3) Automatske sadilice - s beskonanom trakom i licama za 1 gomolj (s izuzimaima) na beskonanoj traci su postavljene lice (izmjenjive) s 3 kalibrae; dvoredne - s beskonanom trakom i pominim prstima krumpir treba biti kalibriran, ali ne strogo - razmak u redu je podesiv, a izmeu redova je konstantan - s beskonanom trakom i ekscentrom najvie u primjeni - spremnik, beskonana traka sa licama (bez odreene kalibrae), na 2/3 visine je ekscentar koji se moe pribliiti traci njegovim djelovanjem (vibriranjem) iz lice se istisnu drugi gomolji, ostaje samo jedan - postoji jedan korekcioni mehanizam koji se nalazi na vrhu elevatora koji popunjava eventualno prazne pregrade/lice/alice - prednosti sadne jedinice ne posluuju radnici korektorima gomolja osiguravaju tonu sadnju (nema praznih mjesta) posjeduju velike sanduke za gomolje (1 500 i vie kg) za 1 sat proizvodnog rada 1 satna jedinica posadi oko 18 000 gomolja brzina rada (razmak gomolja 30 cm) 5.5 km/h, a uz razmak gomolja 40 cm (7.2 km/h) STROJEVI I APARATI ZA APLIKACIJU PESTICIDA - pesticidi dolaze u promet kao tekui (koncentrirani rastvori, razrijeeni rastvori, smjese emulzija), kruti (prah, kristal, granule, tablete) ili plinoviti (dim, magla) - AGROTEHNIKI ZAHTJEVI doza pesticida treba biti propisane koliine i koncentracije prodiranje sredstva mora biti do svih dijelova raspodijeljeno po itavoj povrini mora biti lagano rastavljanje i ienje dijelova, a dijelovi moraju biti otporni na koroziju aparati i strojevi moraju imati velik uinak, veliku produktivnost i mali utroak snage za pogon
22
Principi aplikacije pesticida - uspjenost zatite bilja mnogo ovisi o dobroj prekrivenosti povrine pesticidom, a efikasnost prekrivanja najvie ovisi o veliini kapljica - pri koritenju pesticida u tekuem obliku voda slui kao razrjeiva u kojem e se jednolino raspodijeliti zadana koliina pesticida - stvarna povrina nadzemnih organa pred cvatnju vea je za 2.5 4.5 puta u odnosu na zasijanu povrinu povrinu lica i nalija listova i ostalih dijelova - teoretski cijela ta povrina bi trebala biti prekrivena tankim slojem pesticida praktino je to nemogue izvesti, a koliko je mogue zavisi od tetnika, odn. bolesti - za suzbijanje mobilnih tetnika moemo se zadovoljiti i slabijom pokrivenou jer e se ovi tetnici zbog kretanja otrovati pesticidom - za suzbijanje nepokretnih tetnika i bolesti, trai se znatno vea pokrivenost biljne povrine pesticidom - kod primjene herbicida se takoer trai razliita pokrivenost ovisno o vrsti korova koja se suzbija - izbor strojeva ovisi o vrsti tetnika metodi aplikacije vremenu aplikacije obliku zatitnog sredstva koliini zatitnog sredstva povrini koja se tretira - doza i trajnost pesticida ovisi o svojstvu sredstva i tetniku Ureaji za dezintegraciju kompaktnog mlaza - ATOMIZERI osim razbijanja mlaza ovi ureaji obavljaju i prostornu distribuciju tekuine na objekt koji se tretira - na strojevima za primjenu tekuih pesticida razlikujemo 3 tipa atomizera: 1) TLANI ATOMIZERI rade na principu energije tlaka rasprskivai (sapnice, dizne) 2) ROTACIONI ATOMIZERI rade na principu centrifugalne sile 3) ZRANI (pneumatski) ATOMIZERI METODE APLIKACIJE PESTICIDA razlikuju se po tome u kojem agregatnom stanju pesticid izlazi iz stroja ili aparata metode aplikacije tekuim pesticidima metode aplikacije krutim pesticidima metode aplikacije plinovitim pesticidima fumigacija
- za one metode kod kojih se izbacuju tekui pesticidi daljnji kriteriji podjele temelji se na veliini kapljica izbaenog pesticida: 1) PRSKANJE kapljice su vee od 150 m, a za prskanje se troi 400 1000 l/ha 2) OROAVANJE (rasprivanje) kapljice su veliine 50 150 m, a troi se 80 160 l/ha 3) ZAMAGLJIVANJE tekui aerosoli s kapljicama manjim od 50 m, a troi se 5 20 l/ha Prskalice - PRSKANJE najrairenija metoda primjene tekuih pesticida u zatiti od tetnika, bolesti i korova - prednosti univerzalnost primjene, kvaliteta i jednostavnost primjene, manja osjetljivost na zanoenje (drift), mogunost kombinacije s drugim agrotehnikim zahvatima (predsjetvena obrada tla, sjetva, meuredna kultivacija, folijarna gnojidba)
23
- nedostaci veliki utroak tekuine po jedinici povrine, usporena intervencija, sabijanje tla gaenjem, gaenje usjeva - tlani atomizeri su s malim izlaznim otvorima dolazi do zaepljenja - dijelovi spremnik (rezervoar) s mjealicom; crpka (pumpa); rasprskivai (sapnice); regulator pritiska; ventili; manometar (pokazuje tlak); ejektor za brzo punjenje spremnika vodom; pogonski elementi; okvir izrauje se od bakra, elinog lima, mjedi i polietilena materijali su otporni na koroziju, mehanike udare i da su lagani veliina ovisi o vrsti prskalice kod runih prskalica zapremina je 0.5 5 l kod lenih prskalica zapremina je 12 20 l kod prijevoznih prskalica zapremina je 50, 100, 200, 300, 400, 500 i vie l samokretne prskalice 3 000 l i vie - da se postigne to bolja homogenizacija pesticida prskalice moraju imati ugraenu mijealicu (u radu mijea tekuinu)
SPREMNIK
mogu biti: mehanike hidraulike pneumatske mijealice - hidraulike mijealice predstavljaju produetak povratne cijevi koja suviak tekuine vraa ponovno pod pritiskom u spremnik moe zadovoljiti samo onda ako crpka ima veu dobavu tekuine (15 %) u odnosu na kapacitet sapnica (viak tekuine se ponovno vraa u spremnik) - pneumatske mijealice na dno spremnika pomou posebne cijevi se dovodi struja zraka koja kroz rupice izlazi i u obliku mjehuria prolazi kroz tekuinu ime se isto dobro mijea MIJEALICA
- CRPKA (PUMPA) najvaniji dio prskalice, jer se njome proizvodi potreban tlak tekuine koji omoguava dezintegraciju mlaza u sapnici i osigurava transport kapljica na objekt koji se tretira - tlak koji proizvodi ovisi o tipu crpke i namjeni prskalice - mora biti takvog kapaciteta da u svakom trenutku tretiranja osigura dovoljnu koliinu protoka na svim sapnicama - razlikujemo kapacitet crpki i kapacitet prskalice - kapacitet crpke odreuje maksimalnu koliinu tekuine koju crpka moe izbaciti u jedinici vremena - kapacitet prskalice definira ona koliina tekuine koju prskalica izbaci kroz sapnice ovisno o konkretnim uvjetima rada - kapacitet crpke mora uvijek biti vei od kapaciteta prskalice - vrste crpki: a) S prekidnim djelovanjem KLIPNE jednoredne, dvoredne - u prvom hodu usisava, a u drugom hodu tlai tekuinu sa 1 60 bara STAPNE u svakom hodu usisava i tlai - u prskalicama manjeg kapaciteta; 10 20 bara MEMBRANSKE jednostavne konstrukcije, ali tlak je neravnomjeran - u lenim vinogradarskim prskalicama; 10 20 bara b) S neprekidnim djelovanjem OKLOPLJENE neprekidni rad; jednostavne za odravanje - rade s niskim tlakom 1 3 bara - uglavnom slue za tretiranje herbicidima
24
ROTACIJSKE MLAZNE EJEKTORI - RASPRSKIVAI (sapnice, dizne) namijenjeni su za razbijanje mlaza tekuine pretvarajui energiju tlaka tekuine u kinetiku energiju velikog broja sitnih kapljica - o osnovnim karakteristikama ovisi oblik i domet mlaza, te spektar kapljica - s obzirom na oblik otvora imamo 2 tipa: a) Sapnice sa lepezastim mlazom b) Sapnice sa konusnim mlazom - u ratarskoj i povrarskoj proizvodnji koriste se sapnice sa lepezastim mlazom izlaznog kuta mlaza 110 120, a namijenjene su za prskanje s visine 40 60 cm iznad objekta - meusobni razmak sapnica na krilu prskalice je 50 cm, a ugraene su tako da su im otvori zaokrenuti za 5 15 radi ispravnog prekrivanja susjednih mlazova - kod novih prskalica ispravan poloaj sapnica osiguran je njihovom ugradnjom u tzv. bajonet-nosa moe nositi 1, 2, 3 ili 4 mlaznice - postoje sapnice koje se koriste za tretiranje ispod listova - standardne sapnice optimalan tlak je 3 bara kada formiraju pravilan mlaz - niskotlane sapnice oblikuju pravilan mlaz ve kod 1 bara, a radno podruje im je ve kod 1 bara prednost zbog rada pri manjem tlaku oblikuju mlaz s krupnijim kapljicama, pa je takav mlaz otporniji na zanoenje eliptini otvor smanjuje mogunost zaepljenosti dui im je vijek trajanja prikladne su za folijarnu gnojidbu - sapnice se izrauju od mesinga, elika, plastike i keramike - kvaliteta aplikacije pesticida u velikoj mjeri ovisi o tehnikoj ispravnosti svake pojedine sapnice potrebno je svake godine provjeriti karakteristike sapnica na ispitnom stolu - tolerira se razlika u kapacitetu izmeu pojedinih sapnica od + do -5 % kod novih prskalica, odn. +/-15 % kod rabljenih prskalica - REGULATOR PRITISKA slui za podeavanje pritiska, a obino je snabdjeven manometrom - omoguava da se dio tekuine, koja predstavlja razliku izmeu kapaciteta crpke i kapaciteta prskalice, preko pregibne cijevi ponovno vraa u spremnik (bolje mijeanje tekuine) - VENTILI slue da u toku rada omogue kontrolirani prolaz tekuine u eljenom smjeru, odn. da sprijee povratak tekuine u drugom smjeru - EJEKTOR ZA BRZO PUNJENJE SPREMNIKA VODOM na prskalicama veeg kapaciteta koristi se poseban ureaj za brzo punjenje koji usisava vodu iz spremnika i njome puni prskalice vrste prskalica hobi izvedbe prskalica rune prskalice lene prskalice (runi i motorni pogon) traktorske prskalice (noene i vuene) mogu se koristiti u kombinaciji s drugim oruima tzv. sloeni agregat rad traktora s minimalno 2 orua Tehnika prskanja sa zranom potporom - potpuno pokrivanje biljne mase otopinom pesticida, a naroito s donje strane lista i dalje ostaje problem u zatiti bilja - da se to rijei u novije vrijeme se proizvode prskalice sa zranom potporom
25
- obiljeja velika koliina zraka (4 000 6 200 m 3/h) dobivena ugradnjom zranog ventilatora; zrane sapnice kojima se ostvaruje brzina zraka oko 45 m/sek, proizvodnja sitnih kapljica; koritenjem sapnica sa upljim konusnim mlazom Rasprivai (oroivai) - komercijalni nazivi atomizeri, turboatomizeri, molekulatori - prskalice s dodatnim ventilatorom koji dodatno dezintegrira kapljice na veliinu od 50 150 m - imaju noen mlaz, a prskalice izbaeni mlaz - prednosti manja koliina vode, manja masa agregata, manje sabijanje tla, zrana struja ventilatora omoguava vei domet i nanoenje pesticida s lica i nalija lista - nedostaci zanoenje (drift), sloenije odravanje i rukovanje nego kod prskalica - drift se moe smanjiti poveanjem kapljica smanjenjem razmaka izmeu rasprskivaa i biljke poveati viskoznost kropiva - TEORIJA SMANJENJA KOLIINE TEKUINE odreena koliina tekuine se zamijeni odgovarajuom koliinom zraka - u nasad treba upuhivati onoliko zraka koliko zauzima volumen biljaka podijeljen s vremenom u kojem emo potroiti tu tekuinu - vjetar se ostvaruje sa ventilatorima koji mogu biti: 1) Radijalni zrak ulazi u smjer osovine, a izbacuje se pod odreenim kutom 2) Aksijalni s jedne strane uvlai zrak, a s druge ga izbacuje 3) Vertikalni s jedne strane uvlai zrak, a s druge ga izbacuje - korisni uinak aksijalnog ventilatora je 60 85 %, a radijalnog 40 60 % Aksijalni ventilatori manja poetna brzina od radijalnog velika masa zraka daleko vei domet potrebna mu je manja snaga radi male poetne brzine potrebno je dodatno tlakom tekuine dezintegrirati mlaz Vertikalni ventilator ima lopatice pod kutom uzima i izbacuje zrak - izvedbe oroivaa leni, leni s produenom perforiranom cijevi, vueni s vlastitim motorom, samokretni, teleskopski toranj = "zmajeva glava" (na visini 4 m, domet 40 m) Zamagljivai - slue za aplikaciju pesticida u obliku tekuih aerosola ija je veliina estica > 50 m - tekui aerosoli predstavljaju smjesu sitnih kapljica pesticida sa zrakom u kojem kapljice pesticida radi malih dimenzija i teine lebde - pesticidi koji se koriste u obliku tekuih aerosola ne razrjeuju se vodom ekonominija i bra metoda u odnosu na neke druge metode zatite bilja - nedostaci samo neki pesticidi su prikladni za aplikaciju ovom metodom, velika je ovisnost o vjetru i postoji velika opasnost trovanja ljudi i ivotinja - navedeni nedostaci su takve prirode da se ova metoda zatite kod nas koristi samo ogranieno i to veinom u zatvorenim prostorima - izvedbe runi, traktorski, vlano zamagljivanje Zapraivai - slue za aplikaciju pesticida u obliku praiva (10 50 m) - najnepouzdanija metoda zatite, jer se ne moe nikako dobro odrediti tono potrebna koliina sredstva - prednosti nije potrebna voda jer je aktivna tvar ve tvorniki razrijeena inertnim vrstim nosaem
26
imaju veliki radni zahvat, lagani su i mogu raditi veim radnim brzinama u odnosu na prskalice - nedostaci znatno slabija kvaliteta rada radi velikog gubitka praiva uslijed zanoenja i slabe prionljivosti praiva na biljku Mikrogranulatori mikrogranule 80 100 m ili 200 500 m za borbu protiv voluharica i sl. runi lokalno, diskontinuirano traktorski u trake, kontinuirano esto se koriste u sloenim agregatima kod sijanja razliiti tipovi ulagaa tuljci poredani u krug rotacijski element s pregradama, tj. uzdunim krilom
Avio- i helikopterska zatita - ZRAKOPLOV mala brzina leta - rasprskivai se stavljaju iza krila - koriste se za masovne pojave tetnika i na velikim povrinama, ali je kvaliteta rada znatno slabija - nedostaci zrakoplovi su skupi - primjena se teko prilagoava neravnom terenu - HELIKOPTER dobra zatita vinograda i maslinika - turbulencijom zraka elise upuhuje se zatrovani zrak u dubinu kronje, uz uvjet da nema bonih vjetrova - ne smije se upotrebljavati za ratarske kulture - prednosti dobri rezultati na valovitom terenu - ne trebaju piste - bolja je kvaliteta rada - nedostaci manji je uinak nego zrakoplovom sloeno je odravanje veliki drift
STROJEVI I APARATI ZA NAVODNJAVANJE (NATAPANJE) - stara agrotehnika mjera koja u praksi obuhvaa primjenu veeg broja metoda, naina i sustava za dodavanje vode u svrhu uzgoja poljoprivrednih biljaka - sustavi i naini natapanja: 1) Povrinsko natapanje a) Natapanje kapanjem b) Natapanje kienjem 2) Podzemno natapanje
27
- kod metode povrinskog natapanja voda preplavljuje (potapa) proizvodnu povrinu ili se nalazi u brazdama i vlai tlo, tj. voda u tankom sloju otjee po povrini ili stagnira upijajui se u tlo Natapanje kapanjem - "drip system", potjee iz Izraela - tedi se voda koja iz sustava gusto postavljenih plastinih cijevi izlazi kroz posebno napravljene kapaljke i kap po kap vlai tlo uz svaku uzgojnu biljku - voda se dovodi do svake biljke i vlai manji dio povrine, pa su gubici vode minimalni - dodavanje vode moe biti kontinuirano (24 sata) ili povremeno (u odreenim vremenskim intervalima) - ureaji se sastoje od crpke s motorom, regulatora i mjeraa protoka vode, regulatora i mjeraa tlaka vode, proistaa za vodu i fertilizatora (slui za mijeanje vodotopivih mineralnih gnojiva s filtriranom vodom) - radni tlak vode pri kapanju je 0.8 1.5 bara - kapaljke se izrauju iz plastinih materijala i raznih su konstrukcija, a sve imaju rupice u kojima voda pri prolasku gubi tlak i uslijed sile gravitacije kapa na tlo pored biljke - prednosti tedi se voda - uz dodavanje vode mogu se dodavati i otopljene hranjive tvari vlai se samo dio povrine uz biljke meuredni prostor ostaje suh i pogodan za kretanje ljudi i strojeva mogue je ostvariti visoke prinose u voarskim, povrtnim i cvjetnim kulturama nedostaci zaepljenje otvora na kapaljkama potreban je veliki trud kod postavljanja cijevi (ukljuujui i skupljanje nakon vegetacije) esta su oteenja sustava od strane nepaljivog radnog osoblja Kienje - metoda natapanja kojom se voda rasporeuje po povrini tla u obliku prirodne kie - koristi se u mnogim zemljama u Italiji 24 % povrine, Danska 15 %, Finska 2.5 % - u Hrvatskoj se koristi samo na 0.5 % povrina - prednosti mogunost fertilizacije zajedno sa kienjem zatita od mraza primjena fungicida i insekticida - nedostaci veliki gubitak vode isparavanjem kapljica u zraku mogunost ubrzavanja razvoja nekih bolesti - uzimajui u obzir povrine kulture koja se eli natapati, udaljenost od vode i vrstu kulture ureaji za kienje mogu biti izvedeni kao: a) Pokretni b) Polupokretni c) Stabilni - svi navedeni ureaji se sastoje od slijedeih dijelova usisna cijev, crpni agregat, glavni cjevovod, kina krila, manometar, ventil i rasprskiva - CRPKA na ureajima za navodnjavanje kienjem najvie se upotrebljavaju centrifugalne pumpe pogonjene elektromotorom, stacionarnim diesel motorom ili preko prikljunog vratila traktora voda se odvodi od izvora do rasprskivaa sastoje se od usisne cijevi, glavnog cjevovoda, kinih krila
CJEVOVODI I KINE CIJEVI
- RASPRSKIVAI slue za dezintegraciju mlaza vode u kapljice umjetne kie kao i za njihovu ravnomjernu raspodjelu po povrini
28
- moraju jednolino rasprskivati mlaz uz to vei domet, da se jednolino hidrodinamiki okreu, da po mogunosti mogu kiiti i kruno i selektorski, te da su jednostavne konstrukcije i eksplatorno pouzdani - razlikujemo ih prema: a) Radnom tlaku b) Dometu kienja c) Koliini izbacivanja vode d) Intenzitetu kienja Ravnomjernost kienja i raspored rasprskivaa - ravnomjernost predstavlja to jednoliniju raspodjelu vode po cijelom krugu dometa rasprskivaa rasprskivai moraju imati ureaj koji vri razbijanje mlaza kako bi i unutarnji i vanjski dio kruga kienja dobio podjednaku koliinu vode - u pravilu pri kienju najvie vode padne oko rasprskivaa, a prema rubu dometa sve manje rasprskivai se trebaju prikladno razmjestiti po povrini koja se navodnjava - postava i razmjetaj rasprskivaa najee se izvodi u kvadrat ili u trokut rasprskivai se zavisno od dometa postavljaju na odreenim udaljenostima po kvadratnom rasporedu, tako da na uglove kvadrata dolaze rasprskivai rasprskivai su postavljeni na vrhove istostraninog trokuta
Natapanje samokretnim ureajima - u posljednjih nekoliko godina razvijeni su samokretni strojevi koji imaju vei utjecaj u navodnjavanju - s obzirom na tehniku konstrukciju postoji vei broj samokretnih sustava za navodnjavanje - u praksi su najbolji i najvie se primjenjuju SAMOKRETNO BONO KINO KRILO, SAMOKRETNA KRUNA PRSKALICA, SAMOKRETNA SEKTORSKA PRSKALICA ORUA I STROJEVI ZA PLONU I MEUREDNU OBRADU KULTIVACIJU - njega ratarskih i povrtnih kultura sastoji se od plone i meuredne obrade unitava se korov, prorahljuje se tlo i prema potrebi se unosi mineralno gnojivo, odn. apliciraju se pesticidi i herbicidi I. STROJEVI ZA PLONU OBRADU - STROJEVI ZA PLONU OBRADU obrauju itavu zasijanu povrinu - primjena poinje odmah nakon sjetve, jer se najbolji efekti u suzbijanju korova postiu kada korov proklije - na srednje tekim i tekim tlima izmeu sjetve i nicanja se esto stvara pokorica koja oteava probijanje klica moe se intervenirati lakim oruima za plonu njegu: 1) Mreasta drljaa radni organi su u vidu tankih zubaca, a pojedini lanci su zglobno povezani, pa se pored toga dobro prilagoava neravninama tla - moe se koristiti za plonu njegu posaenog krumpira, ali ju moramo okrenuti naopake da se ne otete gomolji 2) Drljaa pljevilica koristi se prije i poslije nicanja za razbijanje pokorice i upanje korova - radni organi dugaki zupci okruglog profila na elastinim perastim draima koji su kruto spojeni o okvir drljae - radni zahvat je 3 4 m 3) Zupasta rotacijska drljaa (roto-motika) slui za razbijanje pokorice, prozraivanje povrinskog sloja tla i unitavanje korova - radni organi zvjezdasti iljci mogu imati oblik noa, lice ili otrih iljaka - djelovanje radnih organa ovisi o smjeru okretanja roto-motike
29
- u smjeru zubaca prema naprijed dobro se lomi pokorica i usitnjava dublji sloj tla, a natrag se takoer razbija pokorica, a tlo se usitnjava i zbija oko sjemena 4) Lagani iglasti valjci za razbijanje pokorice na tlu sa tek niklima njenim klicama - iljci poput igala zabadaju se okomito u tlo, pa se ne ozljeuju mlade biljke i klice II. STROJEVI ZA MEUREDNU KULTIVACIJU - rade rahljenje povrinskog sloja tla radi konzerviranja vode u tlu, suzbijanje korova, prozraivanje tla i unoenje mineralnih gnojiva za prihranu usjeva - zahvati se izvode kultivatorima i frezama za meurednu obradu - da radni organi ne bi ili preblizu redova usjeva i zatrpavali sitne biljice zemljom moraju postojati tzv. zatitne zone - osnovno pravilo broj redova sjetvenog agregata jednak je broju redova meurednog kultivatora => razmak redova sijaice mora tono odgovarati razmaku redova kultivatora - razmak kotaa univerzalnog traktora za meurednu kultivaciju mora biti takav da kotai ne oteuju usjev moraju biti to lake konstrukcije s mogunou razmjetanja kotaa za sve razmake i sjetve okopavina - KULTIVATOR 2 krila, grudi s rupama pomou kojih se privruje dra, a on na okvir - osnovni radni organ su motiice razliitog oblika najvie je u primjeni oblik guje ili paje noge - jednostrano reui noevi (britve) motiice koje se postavljaju da idu na linije zatitne zone postavljaju se s obje strane redova tako da razlikujemo desni i lijevi no imaju horizontalnu i vertikalnu otricu, pa stoga odsjecaju korov - kultivatori skidaju pokoricu i unitavaju korov BERBA POVRA PROBLEMI MEHANIZIRANE BERBE
nepostojanje preraivake industrije problem velikog broja vrsta i sorti neujednaeno dozrijevanje obavijenost ploda liem (kelj pupar) nepravilan oblik biljaka i visina rasta poloaj ploda visoke cijene strojeva
na stupanj mehaniziranosti procesa berbe utjee vrsta povra raspoloiva radna snaga trokovi berbe rukom i strojem gubici i oteenja stroja uinak potranja povra na tritu doraivaki kapaciteti za ubrano povre berba se moe organizirati runo pomagalima za berbu povrtnih kultura sa plodovima iznad zemlje (dospijevaju sukcesivno i beru se nekoliko puta u intervalima 5 10 dana) platforme jednostavne noene; sloene vuene; sa sabirnim trakama na kojima sjede radnici kontejneri potpuno mehanizirano kombajni - u Hrvatskoj strojevima beremo krumpir, mrkvu, luk, rajicu, suhi grah, graak, mahune, kupus za kiseljenje, pinat
30
po grupama povra se specijaliziraju strojevi: 1) Gomoljasto, korijenasto i lukoviasto povre (sve, osim paroge) se moe brati 1 strojem uz razliite adaptere 2) Povre s plodovima iznad zemlje (rajica, paprika, patlidan) 3) Povre s mahunama 4) Povre s vrijeama 5) Lisnato povre u plodu (kupus, salata, pinat, kukuruz eerac, celer lista) Krumpir 3 grupe orua i strojeva a) s radnim rotacijskim organima s rotacijskim prstima b) s ureajem za protresivanje s ureajem za protresanje c) kombajni - gomolj moemo iskapati u jednoj ili 3 faze: 1) jednokratno kombajni 2) dvokratno iskapanje i naknadno sakupljanje 3) trokratno iskapanje i slaganje gomolja iz 2 reda, a potom skupljanje - ponekad je prije berbe potrebno unititi cimu (mehaniki) obavlja se 4 5 dana prije iskapanja, a vri se rotoudaraima ili kosilicama - radni organi rotoudaraa i kosilica mogu biti okomiti ili paralelni s tlom - zahvat je od 0.70 4.00 cm - bitno je pokositi 60 70 % cime i raskidati je - izorai krumpira - spreni iskapa krumpira - marderov stroj za iskapanje krumpira - traktorski iskapai s kardanskim pogonom a) S rotacijskim prstima zvijezdom ne moe raditi na zalihu - zvjezdasti iskapa sa zavjesom udesiva po duini lake se skuplja gomolje - zvjezdasti iskapa s 2 zvijezde ima koritasti no i koritasti rotor koji die zemlju znatno je manji % pokrivenog gomolja b) Iskapai gomolja s ureajem za pretresanje zemlje - 2 izvedbe s beskonanom trakom s reetkom - vadilice rade na zalihu - izvedbe s pasivnim i aktivnim ralom - ekscentar mora biti podeen tako da ne protresa zemlju na prvom dijelu, ve da na 2/3 povrine pluta po zemlji da ne bi dolo do oteenja gomolja - s aktivnim ralom dobiva se efekt kose koji spreava nakupljanje korova, ralo se prikljui na ekscentar c) Kombajni - u jednom prohodu iskapaju, iste, odvajaju cimu, protresa od zemlje, probira i odlae gomolje - cijeli prednji dio kombajna je na jednom paralelogramu koji dri cijeli sustav - iskapaki ureaj se sastoji od: rala moe biti - trokutasto - dvodijelno trokutasto - simetrino ljebasto pritiskajueg valjka jednodijelni ili dvodijelni, nalazi se ispred iskapaa crtalo - UREAJI ZA PROTRESIVANJE vibrirajue reeto beskonana traka s prutevima prosijavajui bubanj
ISKAPAI KRUMPIRA
31
rotirajue reeto beskonani transporter s prstima - UREAJI ZA ODSTRANJIVANJE ZELENE MASE na kombajnima se koriste razliiti sistemi: a) Transporter s prstima b) S poprenim letvama c) Odvajanje na nasuprotnim valjcima - UREAJI ZA ODVAJANJE GRUDA I KAMENJA u obliku etki sa segmentima valjcima - UREAJ ZA PODIZANJE GOMOLJA kruni transporter moe biti paralelno ili poprijeko postavljen s pravcem kretanja - UREAJ ZA ODSTRANJIVANJE PRIMJESA I PROBIRANJE - UREAJ ZA ODLAGANJE GOMOLJA 1) Gomolji se odlau u spremnik 2) Gomolji se odlau u vree Mrkva ISKAPAI MRKVE
s cimom bez cime
u primjeni su: 1) Jednostavni iskapai najloiji jer cima ostaje na mrkvi (celer + perin) 2) Kombajni koji mrkvu vade s cimom 3) Kombajni koji mrkvu vade uz prethodno odstranjenu cimu - mogu biti jedno- i dvoredni - sjetva mora biti prilagoena obliku iskapaa - ima protresajui transporter - vadi se sa cimom - odlae se sa strane - "SUPER JUNIOR" kombajn za vaenje mrkve, razmak mora biti minimalno 45 cm - lie se orezuje prije podizanje korijena dvostruko ralo vadi korijenje iz zemlje ipkasti elevator transportira orezane i izvaene korijene i izdvaja se zemlja konvejer od mree prekrivene gumom (odjeljuje se zaostala zemlja) sortirae izbacuju primjese i neodgovarajue korijenje uvreava se - ako ima postrani transporter, onda je to kombajn - kombajni imaju krune pile, 2 tanjurasta noa, transporter, ureaj za skidanje cime, iskapako ralo, usmjerivai, dvostruka beskonana traka, no za rezanje cime, transporter Luk iskapanje se izvodi u 3-faze: I. Iskapanje II. Suenje i skupljanje minimalno 5 6 dana III. Odstranjivanje cime - obino se koriste vadilice za krumpir s posebnim adapterima za poriluk isti kombajn kao i za mrkvu + adapter s dodatnim ureajem za protresanje Graak - od berbe do prerade moe proi maksimalno 6 sati - treba tono predvidjeti sjetvu, sortiment i toan datum vaenja dozrijevanje traje 8 dana - treba biti 1/2 2/3 tehnoloki zrelo - berba se moe obaviti na 3 naina ovisno o liniji strojeva kojom raspolaemo a) VIEFAZNA BERBA - individualna gospodarstva - konja (windrower), pravljenje zbojeva, skupljanje i utovar zbojeva (samohodno tovarnoistovarna prikolica), ljutenje i vridba (stacionarna ljutilica vrilica) -
32
- stacionarna ljutilica ima reetkasti bubanj koji je s vanjske strane obavijen limom, a izmeu bubnja i lima je reetkasta etka koja isti bubanj od soka - s jedne strane se nalazi gumirano platno na koje se lijepi zelena masa i izbacuje van b) DVOFAZNA BERBA - konja i pravljenje zbojeva (windrower) obino 6 10 m zahvata - kombajniranje iz zboja c) JEDNOFAZNO DIREKTNO KOMBAJNIRANJE - vueni ili samokretni kombajn - mahune se beru i odmah ljute - kombajn moe biti vuen s pogonom preko pokretnog vratila traktora i samokretni - bubanj rotiraju pogonski kota 1) Skupljanje pokoene mase i prenoenje do ureaja za vridbu 2) Ljutenje (izdvajanje zrna iz mahune) 3) ienje zrna 4) Istovar zrna u kamion ili prikolicu Grah (Grah mahunar) bere se a) jednorednim vuenim kombajnom kad se sije u redove b) Kombajnom za sjetvu rinfuza kad se sije irom c) Univerzalni kombajni za berbu graha mahunara i zelenog graka a) Jednoredni vueni kombajn - naelo rada je na ukoenom (40 50) uzdunom valjku s eljevima najprije zahvaa gornje dijelove, pa sredinu, pa donje dijelove i sve odbacuje u beskonani gumeni transporter - ako se s berbom zakasni 1 3 dana prirod se povea za 10 30 %, ali se kvaliteta mahuna smanji za 30 50 % - PIXALL kombajn za mahune (u Hrvatskoj) 5 ventilatora + pick-up ureaj + transporter koristi se i za berbu kukuruza eerca, samo se prikljui estoredni adapter - grah mahunar se bere u 1 prolazu kombajna radi na principu "eljanja" grmova i otkidanja mahuna metalnim rotacijskim prstima; lie se odjeljuje zranom strujom ili mehaniki - vieredni strojevi kreu se uzdu redova ili okomito na njih - UPAJUI VALJAK S ELINIM PRSTIMA povija biljke prema konkavnom limu i istodobno ih elja - valjak i lim su malo podignuti, pa se najprije eljaju vrhovi biljaka - kod vierednih samohodnih kombajna valjak je po cijeloj irini opremljen elinim prstima pa se mahune dobro otkidaju neovisno o smjeru redova i razmaku Rajica - platforma je vueni stroj s traktorom kao prikolica - KONVEJER beskonana traka prikladniji od platforme - rajica se bere kad je 80 % optimalno zreli plod i tada je veina rajice na zemlji, pa je berba problem problem je prisutnost zemlje SAMOHODNI KOMBAJN ZA VAENJE RAJICE
glavni dijelovi: Noevi za sjeenje stabljika Prihvatni kosi transporter Ureaj za otresanje plodova Ureaj i transporter za Kosi transporter za utovar
prihvaanje i ienje otresenih plodova plodova Motor + komandni ureaji diskosnim noevima odsjecaju se biljke u nivou ili 2 cm ispod povrine zemlje
33
- pokoena biljna masa s plodovima povlai se beskonanom trakom na transporter, a s njega na vibrirajui transporter gdje se otresaju plodovi, a biljna masa ispada van - plodovi dolaze do uzdunog transportera gdje se nalaze radnici (odstranjuju loe plodove i zemlju) - dalje isti plodovi kosim transporterom idu u prikolicu ili sanduke Suhi grah radni postupak etve je: 1) upanje sjeenje stabljike 2) Skupljanje u zboj 3) Kombajniranje zboja podsjecaju ili reu biljku kada je 70 % do zriobe, pa se onda ostavi 2 3 dana u zboju oni se prikljuuju frontalno na traktor noevi upaa podrezuju biljku 1 5 cm ispod povrine tla
UPAI
ima 3 4 bubnja sito i reeto izvedeno stepenasto

KOMBAJN
Lisnato povre (kupus, salata) - KUPUS djelomino mehanizirana berba pomou platformi - KUPUS ZA KISELJENJE jednofazna berba cilj je da su svi odrezani na jednakoj visini, a to se rjeava prihvatnim tekim beskonanim trakama - iza rala se stave 2 vretena (elina) i oko njih se navari profil spirale - potpuno mehanizirana berba kombajn za mrkvu, pastrnjak i salatu - za salatu se primjenjuju strojevi koji reu cijelu gredicu - POMOU PLATFORMI popreno na smjer redova postavljena je transportna traka (pogon od prikljunog vratila) - iza trake radnici koji reu glave kupusa, stavljaju ih na transportne trake kojima se odnose prema sredini gdje se pakuju u sanduke i utovaruju na prikolicu - JEDNOFAZNA BERBA glave se zahvaaju pomou 2 malo nagnutih punica pomou kojih se izravnavaju glave - na njih se nastavljaju 2 jae nagnute punice kojima se glave postepeno izvlae iz zemlje kako se stroj pomie naprijed - prihvatnim tekim beskonanim trakama glave dolaze do ureaja za rezanje korijena (pilom) - korijen se transportnim punicama nose dalje i isputaju na zemlju, a glave trakama do ureaja za odstranjivanje slobodnog lia - oiene biljke (plodovi, korijen i sl.) se trakama odvoze u prikolicu ORUA I STROJEVI ZA SPREMANJE KRUMPIRA u tehnolokom procesu spremanja krumpira razlikujemo radne operacije I. Okretanje i podizanje sloja tla s gomoljima II. Odvajanje gomolja od primjesa III. Sakupljanje i utovar gomolja (u spremnik stroja ili transportno sredstvo IV. Prebiranje i sortiranje i odvajanje cime kada je jako razvijena ili kada se vadi mladi krumpir
34
3 naina spremanja krumpira: 1) RAZDJELNI NAIN sastoji se u potkopavanju i podizanju sloja tla s gomoljima te djelomino ili potpuno prosijavanje zemlje, pomou iskapaa - iza iskapaa slijedi runo sakupljanje gomolja u sanduke ili prikolicu 2) SPREMANJE KOMBAJNOM istovremeno se odvija iskapanje gomolja, potpuno prosijavanje od zemlje, te utovar gomolja u spremnik stroja ili u transportno sredstvo 3) SPREMANJE LINIJOM STROJEVA dvofazni nain - vaenje gomolja se obavlja sa vierednim vadilicama koje vade gomolje iz 2 , 4 ili 6 redova i odlau ga u uzdune trake irine 0.8 1 m - u trakama gomolji ostaju 2 6 sati da bi se zemlja osuila i koica gomolja dovoljno ovrsnula - nakon toga se gomolji iz uzdunih traka kombajnom kupe uz istovremeno odjeljivanje zemlje i ostalih primjesa, te se tovare u transportno sredstvo i odvoze na sortiranje - gomolj se moe kupiti iz traka pomou pick-up elevatora, ali se u tom sluaju manje oiste od primjesa - ovakav nain spremanja gomolja se provodi na tekim i vlanim tlima - kvaliteta rada stroja ovisi od mehanikog sastava tla i sadraja vode u tlu u trenutku vaenja o ovim imbenicima ovisi vuni otpor stroja, te sposobnost separacije zemlje na radnim organima - od stroja se trai mogunost iskapanja krumpira saenog na razmak redova od 70 cm sa prilagodbom 10 cm prodiranje u tlo ispod najdonjih gomolja u kuici ( ~20 cm 2 cm) trebali bi iskopati 97 % gomolja, uraunavajui gomolje mase manje od 20 g - kod iskapaa se tolerira 3 % oteenih gomolja, a kod kombajna 12 % - u masi gomolja moe biti 3 % primjesa ako se direktno voze u skladite, a 20 % ako prvo idu na sortiranje (tamo se jo iste) - STROJEVI ZA SORTIRANJE GOMOLJA moraju biti osposobljeni da razvrstavaju gomolje u 3 frakcije s gornjom granicom istoe gomolja od 80 % I frakcija gomolji tei od 80 g konzumni II frakcija 50 80 g za reprodukciju III frakcija 30 50 g za stonu hranu - u jednoj frakciji se tolerira 10 % gomolja druge frakcije Klasifikacija strojeva i princip njihova rada - sve strojeve za izvoenje osnovnih operacija u tehnikom procesu spremanja krumpira moemo razvrstati u grupe: 1) ISKAPAI - predstavljaju tijela za vaenje krumpira u obliku trokutastog raonika s reetkom, a montiraju se na gredelj (okvir) pluga ili traktorskog kultivatora a) Iskapai odbacujueg tipa - proizvode se u 2 izvedbe iskapai s vertikalnom odbacujuim kolom s vilama iskapai s horizontalnim kolom s vilama Iskapai s vertikalnim odbacujuim kolom s vilama trokutasti raonik otkapa greben s gomoljem, a vile vertikalno rotirajueg kola zahvate masu gomolja, zemlje, cime i odbacuju ih u stranu, pri emu do 95 % gomolja ostane na tlu - gomolji se runo skupljaju - da bi se smanjila daljina odbacivanja i oteenje gomolja vile su povinute u suprotnom smjeru rotacije, a obodna brzina vrhova vila je maksimalno 6 m/s - vile dobivaju pogon od prikljunog vratila traktora - iskapai su jednoredni, a koriste se na vlanim i skeletoidnim tlima Iskapai s horizontalnim kolom s vilama trokutasti raonik potkapa greben s
35
gomoljima, a vile 1. kola zahvate masu gomolja, cimu i zemlje i bace ju na vile 2. kola gdje se dodatno odvaja zemlja i cima od gomolja b) Iskapai prosijavajueg tipa - proizvode se u 3 izvedbe ovisno od tipa separacionih radnih organa - razlikujemo elevatorske reetkaste s bacanjem - u sve 3 varijante tehniki proces rada odvija se na nain da raonik potkapa greben tla pri emu masa gomolja i primjesa nailazi na separacione organe na kojima se raspada - zemlja se prosijava kroz otvore separacionih povrina, a gomolji, cima te neprosijane grude ispadaju na tlo iza stroja - gomolji se runo skupljaju 2) KOMBAJN - sloeni strojevi koji u jednom prohodu potkapaju greben tla s gomoljima, odvajaju gomolje od zemlje, cime i ostalih primjesa uz istovremeno odlaganje gomolja u spremnik s razliitim konstrukcijskim rjeenjima a) Kombajn iskapa odlaga odlau gomolje u vree ili sanduke - ima platformu za radnike prebirae i traku za prebiranje gomolja na kraju koje se nalazi ureaj za punjenje b) Kombajni koji gomolje odlau u transportno sredstvo ili u spremnik na samom kombajnu - opremljen je elevatorom koji die gomolje i baca ih u transportno sredstvo koje se paralelno kree sa strojem ili gomolji odlaze u spremnik na kombajnu koji se na uvratini prazni u prikolicu - Radni organi 1) Za potkapanje i podizanje sloja tla s gomoljima lemei - razlikujemo pasivne, aktivne i kombinirane lemee - prema obliku plosnati, koritasti, diskosni - PASIVNI LEMEI nepokretno su privreni za okvir stroja - AKTIVNI LEMEI imaju mogunost pokretanja u odnosu na okvir stroja s paralelnim pokretanjem i s kolebajuim gibanjem - zajednika znaajka ovih lemea je u tome da se podkopani sloj tla s gomoljima prinudno premjeta po njihovoj radnoj povrini to doprinosi samoienju raonika - nedostatak u dinamikoj neizbalansiranosti to izaziva znatne vibracije na stroju 2) Za prosijavanje zemlje - razlikujemo radni organ u obliku reetkastog horizontalnog kola bubnja oscilirajuih reetki ipkastog elevatora - princip njihova rada zasniva se na odjeljivanju separacione mase na osnovu geometrijskih veliina estice tla koje su manje od gomolja prosijavaju se, a na ravnoj povrini ostaju gomolji, grude zemlje, cima i ostale primjese iji su promjeri jednaki ili vei od promjera gomolja premjetajui se izlazu iz stroja 3) Za odjeljivanje cime i korova - predstavljaju transportere razliitih tehnikih rjeenja, tj s otvorima razliite veliine ili sa zupcima razliite duine - kod nekih rjeenja koristi se i zrana struja ventilator se ugrauje na stroj 4) Za odjeljivanje i probiranje kamenja i gruda zemlje - na 3 naina runo na pokretnom stolu za probiranje primjenom mehanikih ureaja ugradnjom automatskih ureaja rijetko jer je skupo
36
a) RUNO primjenjiv je na onim strojevima koji imaju platformu za radno mjesto radnika i pokretni transporter za izdvajanje primjesa - radnici rukama uzimaju grude zemlje i kamenje stavljajui ih na onaj dio trake koji te primjese izbacuju iz stroja, a isti gomolji odlaze u ureaj za odlaganje gomolja b) MEHANIKI bazira se na razliitosti karakteristinih fiziko-mehanikih svojstava primjesa i gomolja krumpira (specifina teina, tvrdoa), aerodinamike osobine (trenje klizanja, trenje kotrljanja, vrstoa) - elevator sa odreenim kutom nagiba odjeljuje pojedine komponente na osnovi razliitosti u veliini njihova kuta trenja - grude zemlje i kamenje imaju vei koeficijent trenja kotrljanja od gomolja, tako da se kod odreenog nagiba, elevatorske trake gomolji kotrljaju niz nagib, tj. suprotno od smjera kretanja elevatorske trake, dok se na traci zadravaju primjese koje traka izbacuje van stroja - odjeljiva s etkom sastoji se od prstastog transportera i cilindrine elastine etke - gomolji koji su laganiji od primjesa ostaju na povrini prstastog transportera pa ih etka moe odbaciti u stranu, a primjese kao tee upadaju u prstasti transporter - ovaj tip odjeljivaa efikasniji je za odjeljivanje kamenja od gomolja kamen je znatno tei od gruda zemlje pa vie upada u prstasti transporter - igliasti bubanj gomolji se nabadaju na tanke igle, a s njih se primjese skidaju pomou nazubljenih grebena nedostatak oteenje gomolja - pneumatsko odjeljivanje razdvaja pojedine komponente na osnovi razlike u specifinoj teini odreenom brzinom zrane struje koju proizvodi ventilator - ipkasti transporter separaciona masa se dovodi u zranu struju koja s brzinom od 25 40 m/s podie gomolje i odnosi ih u posebnu cijev, a tee primjese ostaju na transporteru i njegovim pomicanjem padaju van c) AUTOMATSKI UREAJI ZA ODJELJIVANJE koriste razliita fizika svojstva pojedinih komponenata (sposobnost razliitog apsorbiranja radioaktivnih zraka, elektroprovodljivost, svojstvo reflektiranja zraka svjetlosti) - pomou valjkastog sortiraa separacijska masa dolazi na dozirajui transporter koji pojedinano odnosi komponente kroz snop radioaktivnog izvora, a detektor aktivira prstenastu reetku koja usmjerava gomolj na poseban transporter, a primjese na drugi transporter

Mehanizacija U Ratarskoj I Vrtlarskoj Proizvodnji - Predavanje - Seminarski, Diplomski, Maturski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mehanizacija U Ratarskoj I Vrtlarskoj Proizvodnji - Predavanje - Seminarski, Diplomski, Maturski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T.V.

: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja POLJOPRIVREDNI TRAKTOR

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

ORUA ZA OBRADU TLA SA AKTIVNIM ROTIRAJUIM RADNIM ORGANIMA

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

prorahljivanje - mogu biti vuena, ali su najee noena orua

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

s cimom bez cime

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

ima 3 4 bubnja sito i reeto izvedeno stepenasto

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

T.V.: Mehanizacija u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji predavanja

You might also like