Sveuilite J. J.

Strossmayera
Poljoprivredni fakultet u Osijeku



Seminarski rad iz predmeta
Poljoprivredni traktor



Poljoprivredni traktor






Student: Mentor:
Ivan Topi,434 dr.sc. Drago Kraljevi




Osijek, 2014.


Uvod i podjela traktora
Traktori u poljoprivredi imaju vrlo znaajnu ulogu, te imaju vrlo irok spektar uporabe u
poljoprivrednoj proizvodnji. Osnovna zadaa traktora u poljoprivredi je uinkovit pogon i vua
razliitih poljoprivrednih strojeva i orua. Poljoprivredni traktor moemo definirati kao motorno
vozilo koje razvija snagu na poteznici i prikljunom vratilu. Noviji trend razvoja poljoprivrednih
traktora podrazumjeva uporabu visoko sofisticiranih tehnologija.
Traktore smo podjelili prema vrsti motora:
1. Traktori sa diesel motorom (prevladavaju u odnosu na traktore sa benzinskim motorom)
2. Traktori sa benzinskim motorom
Traktore jo moemo podjeliti:
- prema konstrukciji:
- jednoosovinski: s 2 kotaa ili bez kotaa (motokultivator)
- dvoosovinski

- prema snazi:
- laki traktori do 37 kW
- srednji traktori od 37 do 110 kW
- teki traktori preko 110 kW
- prema namjeni:
- univerzalni
- voarsko-vinogradarski
- vrtlarski
- za osnovnu obradu tla
- za dopunsku obradu tla

-prema ureaju za vonju:
- traktori s kotaima
- traktori s gusjenicama

Osnovni sklopovi koji ine traktor su: prednji most, motor SUI, transmisija, zadnji most i kabina.

Glavni sustavi traktora su:
- hidraulini sustav
- sustav za upravljanje
- sustav za koenje

Transmisija snage
Transmisija obuhvaa sve dijelove i sklopove na traktoru koji prenose zakretni moment sa
motora na pogonske kotae. Nju ine: motor SUI, spojka, mjenja brzina, reduktor, diferencijal,
boni reduktori.
Spojka Osnovni zadatak spojke je prijenos snage i zakretnog momenta od motora na zagon.
Iskljuivanje spojke vri se kod : izmjene stupnja prijenosa (izmjena brzine) i kod naglog
koenja i zaustavljanja. Spojka sprjeava vibracije od motora na zagon i obrnuto, te djeluje kao
sigurnosni element za sprjeavanje prevelikih zakretnih momenata.
Kod traktora manjih snaga veinom se koristi suha tanjurasta spojka s jednim ili dva stupnja, a
hidrauline spojke se koriste kod traktora veih snaga i to najee u kombinaciji sa suhim
tanjurastim spojkama te omoguuju blago ukljuivanje i iskljuivanje zakretnog momenta.
Mjenja je sa spojkom traktora spojen pomou spojnikog vratila. Na jednoj strain spojnikog
vratila nalazi se lamela, a na drugoj strani zupanik u mjenjau. Dananji traktori imaju vrlo
sloene mjenjae i do 36 brzina za hod unaprijed te 12 brzina za hod unazad. Njegova uloga je
rastaviti motor od zagonskog mehanizma radi lakeg putanja motora u rad, smanjiti broj
okretaja motora u cilju poveavanja zakretnog momenta kotaa i odabir eljene brzine gibanja.
Mjenjai se izvode kao:
- Stupnjevani mehaniki prijenosnici
- Hidrauliki prijenosnici
- Kontinuirani prijenosnici brzina
Stupnjevani mehaniki prijenosnici dijele se na mjenjae sa direktnim ukljuivanjem i
sinkronizirane mjenjae.
Da bi se smanjio broj okretaja i rasteretio mjenja, izmeu mjenjaa i diferencijala se esto
ugrauje reduktor koji obino udvostruuje broj brzina mjenjaa.
Diferencijal je smjeten izmeu pogonskih kotaa, te ako traktor ima etiri pogonska kotaa,
ima i dva diferencijala (prednji i zadnji). Diferencijal slui kao reduktor broja okretaja i kao
mehanizam za izjednaenje broja okretaja pogonskih kotaa. On omoguuje razliite brojeve
okretaja pogonskih kotaa u zavoju.
Boni reduktori slue za reduciranje broja okretaja kotaa, radi poveanja zakretnog momenta
na istima. Radi utede na prostoru, obino se izvode planetarni boni prijenosnici. Snaga i
zakretni moment dovode se na sredinji zupanik, a on preko dva ili tri satelitska zupanika
(trkaa) prenosi taj moment dalje na zupasti vijenac s unutarnjim ozubljenjem, koji je
privren na glavinu kotaa, te se moment tako prenosi na kotae.
Razvodnici snage slue za razvoenje snage na prednje i zadnje pogonske kotae. Posredstvom
razvodnika snage, a preko kardanskog vratila, prenosi se snaga na prednje pogonske kotae.
Izlazno prikljuno vratilo slui za pogon pojedinih radnih strojeva. Za strojeve koji se vjeaju
na prednji dio traktora, moe postojati i izvedba prednjeg prikljunog vratila. Broj okretaja
vrtaila je standardiziran I iznosi 540 o/min i 1000 o/min

Hidraulini sustav
Hidraulini podizai, koji se koriste na traktorima rade na principu hidrostatskog tlaka. Za
prenoenje tlaka koristi se ulje koje potiskuje hidraulina pumpa. Prema veliini pritiska i
povrini klipa stvara se odreena potisna sila koja na putu pomicanja klipa nasuprot teretu vri
rad. Hidraulini ureaj na traktoru vri niz radnji, a glavne su:
- podizanje orua
- prisilno sputanje orua
- odravanje orua u podignutom poloaju
- odravanje stalnog poloaja orua i radnih dijelova iznad ili ispod povrine
- poveanje optereenja zadnjih kotaa u svrhu poboljanja vune sile
Hidraulini ureaji izvode se kao:
- hidraulini ureaji s jednostanim djelovanjem
- hidraulini ureaji s dvostranim djelovanjem

,
(

Karakteristike goriva i maziva traktora
Pod gorivom podrazumijevamo tvari koje procesom izgaranja proizvode toplinu iskoristivu u
praksi. Gorive tvari su tvari koje dovodene na svoju temperature zapaljenja pod utjecajem kisika
iz zraka uz stvaranje plamena ili ara, prelaze u plinovite spojeve i nesagorive ostatke. Prema
porijeklu dijelimo ih na
- prirodna goriva (koriste se u stanju u kojem ih nalazimo u prirodi)
- umjetna goriva ( prije upotrebe se prerauju)
Traktorski motori obino su izvedeni kao dizel motori koji kao pogonsko gorivo koriste dizel
gorivo. Dizel gorivo je mjeavina teih tekuih ugljikovodika, koji se izdvajaju frakcijskom
destilacijom iz zemnog ulja na 150-350
0
C. Toplinska vrijednost dizela je 44 MJ/kg, toka
smrzavanja je do -30
0
C, a temperature samozapaljenja pri barometarskom tlaku iznosi oko 350
0
C.
Karakteristina vrijednost dizel goriva je cetanski broj, koji oznaava zakanjenje u paljenju, a
rauna se od trenutka ubrizgavanja pa do trenutka kada se ubrizgano gorivo zapalilo. Prosjene
vrijednosti cetanskog broja kreu se izmeu 50 i 60.

Benzinski motori u poljoprivredi koriste se za pogon raznih crpki za navodnjavanje, kompresora,
generatora struje i slino.
Benzin je mjeavina lakih tekuih ugljikovodika, toplinska vrijednost kod benzina kree se od 42
do 44 MJ/kg, temperatura samozapaljenja od 480 do 550
O
C, a toka smrzavanja od -30
O
C do -
120
O
C.
Znaajna vrijednost kod benzina je oktanski broj. To je broj kojim je odreena otpornost
benzina na detonantno izgaranje (samozapaljenje) i ukoliko je taj broj vii, tada je i benzin
otporniji na detonaciju. Prosjene vrijednosti oktanskog broja kreu se od 85 do 100.
Motorna ulja imaju zadau da podmazuju, iste, hlade, brtve i tite motor od korozije.
Oznaavanje ulja vri se prema viskoznosti, a viskoznost je otpor to ga ulje prua protjecanju, a
zavisi od vrste ulja i temperature. Porastom temperature viskoznost opada.
Koja e se ulja upotrijebiti ovisi o uvjetima rada i optereenju motora.