June 2007
Motor je naprava koja pretvara:
elektrinu energiju u kretanje (elektromotor) - njegova suprotnost je generator koji pretvara kretanje (kinetiku energiju) u elektrinu energiju - primjeri koritenja su lokomotive vlakova, tramvaji, trolejbusi, elektrini automobili toplinsku energiju (energiju izgaranja) u kretanje
Kako je za izgaranje potreban kisik, postoji podjela na pogone s atmosferskim priljevom kisika i one koji izgaraju obogaeno gorivo (raketni pogon).
Motori s atmosferskim priljevom pak mogu biti:
s unutarnjim izgaranjem mlazni
Motori s unutarnjim izgaranjem Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji slui i za pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad. Podjela Motori sa unutarnjim izgaranjem dijele se na sporohodne, srednjehodne i brzohodne motore. Daljnja podijela motora je prema vrsti goriva, a to su benzinski (Otto-motor) i na dizelski motor. Zadnja podjela motora je prema taktnosti, dakle na dvotaktne i etverotaktne motore. Veina brodskih motora snage preko 8 000 kW jesu dvotaktni sporohodni. Njihova brzina vrtnje ne prelazi 130 okretaja/min. Takvi motori kao pogonsko gorivo koriste teko ulje viskoznosti oko 380 cSt. Ovaj tip motora koristi se za prekooceanske tankere te bulk-carriere(eng.) velike nosivosti. Srednjehodni motori takoer se koriste kod brodova srednjih nosivosti i brzinama oko 20 vorova. Njihovo pogonsko gorivo je dizelsko ulje oni su takoer dvotaktni. Brzohodni motori koriste se kod brzih plovila bez reduktora na osovinskom vodu koji mogu biti i dvotaktni i etverotaktni, te svim cestovnim vozilima od kojih su svi etverotaktni. Njihovo pogonsko gorivo moe biti benzin ili dizel. Po konstrukciji motori s unutarnjim izgaranjem mogu biti:
Redni motori V-motori Bokser motori
Princip rada Princip rada dvotaktnih motora
Princip rada dvotaktnog motora je jednostavan. Dvotaktni motor ima dva takta, prvi takt sadri usis i komprimiranje zraka, dok je drugi takt radni, odnosno sadri ekspanziju i ispuh. Kretanjem klipa iz donje mrtve toke (u daljnjem tekstu DMT) zapoinje prvi takt. Na donjem dijelu kouljice cilindra nalaze se usisni kanali za usisavanje svjeeg zraka kojeg potiskuje puhalo. Prolaskom klipa iznad usisnih kanala prestaje dotok svjeeg zraka i poinje komprimiranje zraka. Klip se kree ka gornjoj mrtvoj toki (u daljnjem tekstu GMT). Kada klip stigne u GMT zapoinje radni takt. Meutim, ubrizgavanje goriva zapoinje nekoliko stupnjeva prije GMT. Ubrizgavanjem goriva u prostor cilindra, pali ga svijeica. Gorivo se ubrizgava pod tlakom . Nakon ekspanzije klip kree prema
DMT i okree koljenasto vratilo na koje je spojen preko krine glave i ojnice. Ispuh poinje kada klip svojim gibanjem prema DMT otvori ispune kanale na kouljici cilindra, koji su smjeteni iznad usisnih kanala tako da veina izgorene smjese izae izvan prostora cilindra, tako da kad klip otvori usisne kanale svjei zrak pomogne ispiranju cilindra od izgorene smjese. Dolaskom klipa u DMT zavrava radni takt i zapoinje prvi. Princip rada etverotaktnih motora
Princip rada etverotaktnih motora je malo sloeniji od rada dvotaktnog motora. etverotaktni motor ima etiri takta. Prvi takt je usis smjese. Kretnjom klipa iz GMT prema DMT otvara se usisni ventil koji se zatvara neto prije dolaska kilpa u DMT. Slijedi drugi takt ili komprimiranje smjese. Kretnjom klipa iz DMT prema GMT klip komprimira smjesu koja se upaljuje nekoliko stupnjeva prije GMT. Kod benzinskih motora svjeica upaljuje smjesu zraka i benzina, a kod dizel motora gorivo se ubrizgava u cilindar i ono se samozapaljuje. Trei takt je radni takt. Klip se giba iz GMT prema DMT eksplozijom nastalom zapaljivanjem smjese. Neto prije DMT otvara se ispuni ventil i klip svojim gibanjem prema GMT istiskuje izgornu smjesu izvan cilindra. Neto prije GMT otvara se usisni ventil koji dodatno pospjeuje ispiranje cilindra. Dolaskom klipa u GMT zatvara se ispuni ventil i zavrava ispuni takt, te proces poinje ispoetka. Redni motori Redni motori su motori s unutarnjim izgaranjem u kojima su dva ili vie cilindara (najee 4) postavljeni u jednom redu. V-motor
-6,8,10 ili 12 cilindara (paran broj cilindara od 6 navie) Postavljaju se pod kutom od 90 stupnjeva ime se tedi na veliini motora. Bokser motor
Bokser-motor je motor s unutarnjim izgaranjem kod kojeg su cilindri smjeteni jedan nasuprot drugome u jednoj horizonalnoj ravnini (pod kutem od 180). Obino imaju paran broj cilindara: 2,4 ili 6. Prvi i najpoznatiji proizvoa je Porsche, koji je prvi konstruirao i upotrebio u svojim automobilima pri kraju 2. svjetskog rata ( 1946. godine ). Osnovni dijelovi motora Osnovni dijelovi motora su: cilindar, klip, ojnica, koljenasto vratilo, ventili, blok motora, krina glava (brodski motori). Cilindar
Cilindar je prostor u bloku motora u kojem se odvija itav proces dvotaktnih odnosno etverotaktnih motora. Cilindar je obloen cilindarskom kouljicom te provrtima za usis i ispuh. Klip
Klip je dio motora koji osloboenu energiju ekspanzije prenosi na ojnicu i koljenasto vratilo kod manjih motora, dok kod brodskih motora klip energiju prenosi na struk klipa koji je krinom glavom spojen na ojnicu, a ona je spojena na koljenasto vratilo. Ventili
Ventili se obino nalaze na gornjem dijelu bloka motora. Najea je izvedba od po dva ventila po cilindru, dakle jedan usisni i jedan ispuni. U novijih vozila benzinskog motora pojavljuje se izvedba od etiri ventila po cilindru: dva usisna i dva ispuna. Rijetko se pojavljuje i izvedba s tri ventila po cilindru. Kod takve izvedbe jedan je usisni ventil, a dva su ispuna. Ventili su pogonjeni bregastim vratilom koje je zupastim remenom spojeno na koljenasto vratilo motora. Bregasto vratilo mora biti usklaeno s koljenastim vratilom zbog vremena otvaranja i zatvaranja ventila da klip ne udari o ventile dok se giba u cilindru. Koljenasto vratilo
Koljensto vratilo ili radilica slui da pravocrtno gibanje klipa pretvori u rotirajue gibanje, te da energiju koju je klip predao ojnci, a potom ojnica koljenastom vratilu, prenese na kotae kod vozila, odnosno na meuosovinu koja je spojena na osovinu brodskog vijka na ijem vanjskom kraju se nalazi brodski vijak. Ojnica
Ojnica je spojni element izmeu klipa i koljenastog vratila kod malih motora, odnosno izmeu krine glave motora i koljenastog vratila kod velikih brodskih motora. Blok Motora
Blok motora slui kao kuite za koljenasto vratilo i ojnicu, odnosno krinu glavu kod velikih brodskih [Link] vratilo lei u leajima na stijenkama bloka motora, povezano je s ojnicama preko svojih koljena (krinom glavom), a cijeli prostor bloka motora je natopljen uljem radi podmazivanja (hlaenja).Pojednostavljeno moemo rei da je blok motora dio izmeu cilindara i kartera (posude ulja). Krina glava Kod velikih brodskih motora ne koriste se ojnice ve krina [Link] glava omoguuje klipu to vei hod, kod brodskih motora on moe biti (hod klipa) i po par metara. Moemo rei da krina glava slui kao poluga za promijenu gibanja iz vertikalnog u horizontalno gibanje.
