0% found this document useful (0 votes)
185 views4 pages

Motori Kozarac FSB

Dokument opisuje razlike između četverotaktnih i dvotaktnih motora s unutarnjim izgaranjem. Četverotaktni motor ima četiri takta - usis, kompresiju, ekspanziju i ispuh koji traju dva okretaja koljenastog vratila. Dvotaktni motor ima samo dva takta - istovremeni usis i ispuh koji traju jedan okretaj koljenastog vratila.

Uploaded by

Joke Zvir
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
0% found this document useful (0 votes)
185 views4 pages

Motori Kozarac FSB

Dokument opisuje razlike između četverotaktnih i dvotaktnih motora s unutarnjim izgaranjem. Četverotaktni motor ima četiri takta - usis, kompresiju, ekspanziju i ispuh koji traju dva okretaja koljenastog vratila. Dvotaktni motor ima samo dva takta - istovremeni usis i ispuh koji traju jedan okretaj koljenastog vratila.

Uploaded by

Joke Zvir
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd

3.

ýetverotaktni i dvotaktni motor 14


Mahalec, Luliü, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem (2006-11-12)

3. ýETVEROTAKTNI I DVOTAKTNI MOTOR

GEOMETRIJSKE VELIýINE

D - promjer cilindra
H - hod klipa
r - polumjer osnog koljena koljenastog vratila

D 2S
Radni volumen cilindra: VH H Vmax  Vmin (3.1)
4
Najmanji volumen cilindra: Vmin VK (kompresijski volumen)

VH  VK VH ˜
İ
İ 1
Najveüi volumen cilindra: Vmax

VH  VK
H
Vmax
Kompresijski omjer: (3.2)
Vmin VK
Slika 3.1. Radni, kompresijski i volumen cilindra.

RADNI PROCES
Radni proces svih klipnih motora, pa i onih rotacijskih poput WANKELova, ima þetiri uvijek
ista dijela koji slijede jedan iza drugoga. To su :
1. USIS svježe radne tvari
2. KOMPRESIJA radne tvari
3. izgaranje i EKSPANZIJA
4. ISPUH tj. izbacivanje istrošene radne tvari.
Ukupno trajanje procesa izražava se pomoüu zakreta glavnog vratila motora tj. koljenastog
vratila ili radilice. Trajanje procesa iznosi:
Ɣ 2 okretaja koljenastog vratila - kod þetverotaktnih motora
Ɣ 1 okretaj koljenastog vratila - kod dvotaktnih motora.
Takt je definiran kao jedno kretanje klipa od jednog do drugog krajnjeg položaja, odnosno od
gornje mrtve toþke (GMT) do donje mrtve toþke (DMT) ili obratno, što odgovara zakretu
koljenastog vratila od 180°.

ýETVEROTAKTNI MOTOR
ýetiri takta su: 1. usis
2. kompresija
3. ekspanzija
4. ispuh.
Usis: klip se kreüe od GMT prema DMT, u cilindru nastaje podtlak koji kroz otvoreni usisni
ventil uvlaþi svježu radnu tvar – smjesu goriva i zraka ili samo zrak. Ona se u cilindru miješa
s produktima izgaranja zaostalim od prethodnog procesa. Kompresija: klip se kreüe prema
GMT i komprimira plinove u cilindru te im raste tlak i temperatura. Nešto prije GMT

03_MSUI_4T_2T_motori_2_za_predavanje.doc
3. ýetverotaktni i dvotaktni motor 15
Mahalec, Luliü, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem (2006-11-12)

zapoþinje izgaranje (toþka IP na slici 3.4.) i traje do iza GMT (toþka IK). Za to se vrijeme klip
nalazi u okolici GMT pa samo izgaranje i nije takt. Ekspanzija: uslijed dovoÿenja topline
izgaranjem, plinovima u cilindru raste temperatura a zbog toga i tlak, plinovi ekspandiraju i
pritom pomiþu klip koji posredstvom osovinice i klipnjaþe okreüe koljenasto vratilo. Na taj se
naþin kemijska energija goriva pretvara u mehaniþki rad na koljenastom vratilu. Ispuh: klip
se kreüe od DMT prema GMT i pritom kroz otvoreni ispušni ventil istiskuje plinove iz
cilindra. Ovisno o napunjenosti cilindra, tlak ispred i iza ispušnog ventila na poþetku ispuha
može biti nadkritiþan pa dobar dio plinova iscuri iz cilindra uslijed razlike tlaka. Važan
preduvjet za postizanje visokog stupnja korisnog djelovanja su visoki tlakovi i
temperature u cilindru motora. Oni ne bi bili moguüi bez dobrog brtvljenja kojeg
omoguüavaju klipni prstenovi i ventili.
Dva takta, usis i ispuh, služe samo za izmjenu radne tvari i beskorisni su za proizvodnju
rada.

Slika 3.2. ýetiri takta u 4T-motoru: usis, kompresija, ekspanzija, ispuh.


Kada se koljenasto vratilo þetverotaktnog motora u jednom radnom procesu okrene za dva
okretaja, ono naþini 4 takta: 4 takta = 4 × 180° = 720° = 2 okr. Meÿutim, u toku jednog

jedanput. Zbog toga se bregasto vratilo koje pokreüe ventile, vrti upola sporije (Z/2) od
radnog procesa usisni i ispušni ventil na cilindru trebaju se otvoriti i zatvoriti samo po

koljenastog (Z).
klackalica osovina klackalica
opruga ventila postolje klackalica
glava motora
ventil svjeüica
klipni prstenovi šipka podizaþa
osovinica klipa ventila
klip
klipnjaþa

cilindarski blok podizaþ ventila


kuüište radilice
bregasto vratilo

koljenasto vratilo
ili radilica
karter
ili donji dio kuüišta
radilice

þep za ispust ulja

Slika 3.3. Popreþni presjek 4T-motora sa stranim paljenjem: skica i stvarna izvedba.

03_MSUI_4T_2T_motori_2_za_predavanje.doc
3. ýetverotaktni i dvotaktni motor 16
Mahalec, Luliü, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem (2006-11-12)

Dijagram koji prikazuje promjenu tlaka u cilindru motora u ovisnosti o kutu zakreta
koljenastog vratila (slika 3.4.), naziva se indikatorskim dijagramom. On se može snimiti
pomoüu posebnog ureÿaja, indikatora, a može se i izraþunati pomoüu odgovarajuüeg
matematiþkog modela. U dijagramu se vidi da i usis (od toþke UO do UZ) i ispuh (od IO do
IZ) traju duže od 180°KV, odnosno duže od jednog takta.
7
usis kompresija ekspanzija ispuh
6

Tlak u cilindru p i, MPa


5

0
0 180 360 540 °KV 720

10
Podizaj ventila, mm

0
0 180 360 540 °KV 720

Slika 3.4. Lijevo: indikatorski dijagram 4T-motora. Oznake: UO, UZ – usisni ventil otvara /
zatvara; IO, IZ – ispušni ventil otvara / zatvara; IP, IK – izgaranje poþetak / kraj.
Desno: razvijeni indikatorski dijagram (gore) i podizaj ventila (dolje).

DVOTAKTNI MOTOR
U dvotaktnom se motoru ispuh i usis odvijaju istovremeno, u donjem dijelu cilindra tj. u
okolici DMT, pa cijeli radni proces traje samo jedan okretaj koljenastog vratila, odnosno
dva takta. Prema tome, broj procesa je dvaput veüi nego kod þetverotaktnog motora. Kod
malih Ottovih motora se radna tvar razvodi pomoüu usisnih i ispušnih kanala u kuüištu motora
i klipa, a kod velikih Dieselovih pomoüu usisnih kanala i ispušnih ventila. Istovremeni ispuh i
usis naziva se ispiranjem.

Slika 3.5. Mali dvotaktni OTTOv motor


s tri razvodna kanala. Donja strana klipa i
kuüište koljenastog vratila služe kao pumpa za
usisavanje svježe smjese kroz usisni kanal 1.
Prestrujnim kanalom 2 svježa smjesa ulazi u
cilindar, dok istovremeno kroz ispušni kanal 3
istjeþu ispušni plinovi. Ispušni se kanal otvara
prije prestrujnog tako da najprije zapoþne ispuh
( vidi sliku 3.6.)

03_MSUI_4T_2T_motori_2_za_predavanje.doc
3. ýetverotaktni i dvotaktni motor 17
Mahalec, Luliü, Kozarac: Motori s unutarnjim izgaranjem (2006-11-12)

Tlak u cilindru, MPa


3

1
IO
UO
0
IZ UZ
0 2 4 6 8 10
Relativni volumen V / V K

Slika 3.6. Indikatorski dijagram 2T-motora. Oznake: IO, IZ – usisni kanal otvara / zatvara; UO,
UZ – usisni kanal na cilindru otvara / zatvara (usis u cilindar, odgovara kanalu 2 na slici 3.5.).

PREPOZNATLJIVOSTI.
Ottovi motori imaju u cilindarsku glavu ugraÿene svjeüice. Na njihovim elektrodama
preskaþe elektriþna iskra preskaþe i pali gorivu smjesu u cilindru. Kod motora malih radnih
strojeva i kod automobilskih motora proizvedenih do 1990. godine, goriva smjesa se priprema
pomoüu rasplinjaþa. Noviji automobilski motori imaju ureÿaje za ubrizgavanje benzina.
Dieselovi motori za ubrizgavanje goriva u cilindar imaju visokotlaþnu pumpu i brizgaljku
ugraÿenu u cilindarsku glavu. Za olakšavanje hladnog starta imaju posebne elektriþne grijaþe
(žarnice ili žarne svjeüice) koji su takoÿer ugraÿeni u glavu. Najnoviji ureÿaji za ubrizgavanje
goriva, Common Rail, u skoroj üe se buduünosti primjenjivati i kod benzinskih automobilskih
Ottovih motora pa üe prepoznavanje biti priliþno otežano.
Mali dvotaktni motori imaju nisku cilindarsku glavu za razliku od þetverotaktnih þija je
glava u pravilu visoka jer se u njoj nalaze ventili. Meÿutim, þetverotaktni motori sa stojeüim
ventilima (ventili se nalaze u bloku) imaju takoÿer nisku glavu pa ih je teže razlikovati od
dvotaktnih.
Ottovi motori se primjenjuju za pogon malih strojeva, þamaca, motocikala, osobnih
automobila i djelomiþno kombija te zrakoplova. Svi veüi motori, od kamionskih pa do
stabilnih i najveüih brodskih, grade se iskljuþivo kao Dieselovi, zbog manje potrošnje goriva.
Iako im je to znaþajna prednost, Dieselovi su se motori do pojave mlaznih motora tek u
manjoj mjeri upotrebljavali i za pogon zrakoplova. U najnovije vrijeme prodor u
zrakoplovstvo uspio je poznatom Volkswagenovom TDI motoru, dokazanom pogonskom
stroju milijuna automobila.
S ukupnim stupnjem djelovanja koji dostiže 53 %, najveüi sporohodni dvotaktni Dieselovi
motori najekonomiþniji su od svih toplinskih strojeva.1

1
Vodikove gorivne üelije imaju stupanj korisnog djelovanja veüi od 60 % a kod ¼ optereüenja još uvijek 50
%, što je dvostruko više nego kod klipnih motora, ali nasuprot tome troše skupi vodik. Meÿutim, prošire li se
granice promatranog energetskog sustava do izvora primarne enegije, nafte i vode, te se obuhvate i troškovi
njihove prerade, prednost je na strani Dieselovog motora. No, energija koju daju gorivne üelije je ekološki
”þista”. Izgaranjem vodika nastaje vodena para pa üelije znatno manje optereüuju okoliš.

03_MSUI_4T_2T_motori_2_za_predavanje.doc

You might also like