CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH EX CATHEDRA Bihaka 2a, Split VOZA MOTORNOG VOZILA

SEMINARSKI RAD Cestovna vozila Dvotaktni Ottov motor, princip rada , glavni dijelovi

POLAZNIK : Marin Frani MENOTOR : Marko Lalic, dipl.ing.

Split, 15.05.2011.

Dvotaktni Ottov motor, princip rada Dvotaktni motor je motor s unutranjim izgaranjem koji cijeli svoj radni ciklus obavi u dva takta ili jedan krug koljeniaste osovine. Time se razlikuje od etverotaktnog motora koji to obavi za dva kruga. Dva takta dvotaktnog motora su: izmjena medija i kompresija izgaranje i ekspanzija (radni takt) Dvotaktni motor prilikom svakog kruga koljeniaste osovine ima jedno izgaranje i ekspanziju (radni takt), za razliku od etverotaktnog koji ima jedan radni takt svaka dva kruga koljeniaste osovine. Time teoretski dvotaktni motor ima duplo vei radni uin od etverotaktnog motora.

Dvotaktni motor je po svojim konstrukcijskim obiljejima mnogo jednostavniji od etverotaktnog motora. Neki dijelovi koji su neophodni za rad etverotaktnog motora, kod dvotaktnog ne postoje; primjer su usisni ventili, zajedno sa podizaima i kvrgama, a kod velike veine jednostavnih dvotaktnih motora, bez ventila uope (nema ni ispunih). Time

se pojednostavljuje i pojeftinjuje izvedba motora. Kouljice dvotaktnih motora su napravljene s kanalima, kroz koje se vri izmjena medija, tako da kod svakog dvotaktnog motora imamo ispirne kanale, a kod onih bez ventila i ispune. Jedna od karakteristika dvotaktnih benzinskih motora je da se mogu izvesti i bez ulja u karteru, tada rade na mjeavinu ulja i goriva, pri emu ulje u mjeavini slui za podmazivanje leajeva i prstenova. Kompresija poinje trenutkom zatvaranja ispunog kanala, kojeg zatvara klip u svom gibanju prema gore. Kompresija traje do neto prijeGMT, kada dolazi do paljenja smjese ili ubrizgavanja goriva u cilindar. Klip inercijom prolazi GMT, te se zapoinje gibati ka DMT uekspanziji. Ekspanzija zavrava trenutkom otvaranja ispunog kanala, kada ispuni plinovi pod tlakom 'jurnu' iz cilindra u ispunu cijev ime poinje izmjena medija u cilindru. Zatim klip u svom gibanju otvara ispirne kanale i zrak koji je tlaen u podstapnom prostoru ulazi u cilindar i ispire cilindar od preostalih plinova. Tijekom gibanja oko DMT, oba kanala su otvorena, i ispuni i ispirni, te dio zraka (ili smjese) odlazi u ispunu cijev. Klip svojim gibanjem ka GMT zatvara prvo ispirne kanale, a zatim i ispune, te poinje kompresija. Ispuh se temelji na istjecanju ispunih plinova iz cilindra (s veeg na manji tlak), malim dijelom na inerciji, a zatim i na tlaku ispirnog zraka koji ulazi u cilindar.

Dijagram gore prikazuje stvarni indicirani dijagram dvotaktnog motora. Oznake su prikazane samo na pravcu volumena i oznaavaju: Vk-zapremina kompresije (volumen iznad ela stapa kada je stap u GMT Vc-zapremina cilindra-(volumen iznad ela stapa kada je stap u DMT Oe-Toka kada se otvaraju ispuni kanali Os-Toka kada se otvaraju ispirni kanali Razlika od teoretskog dijagrama je vidljiva najbolje na razvodnom dijagramu gore, na kojima niti jedna od karakteristinih toaka nije u mrtvoj toci, nego je ili prije ili poslije nje. Time se dio hoda stapa (dakle dio teoretske kompresije i ekspanzije koristi za izmjenu medija u cilindru, kao i za izgaranje. Toke na razvodnom dijagramu su slijedee: Oe-Toka kada se otvaraju ispuni kanali Os-Toka kada se otvaraju ispirni kanali Ce-Toka kada se zatvaraju ispuni kanali Cs-Toka kada se zatvaraju ispirni kanali Na indiciranom dijagramu, od trenutka zatvaranja kanala klipom (Oe) poinje kompresija, koja traje do trenutka poetka izgaranja, koji je neto prije GMT (utom bojom oznaen na razvodnom dijagramu). Na indiciranom dijagramu nije oznaen, ali ga se moe otprilike odrediti trenutkom naglog porasta tlaka u cilindru. Tlak raste do najveeg, te se tijekom izgaranja (zaostalog) tlak zadrava blizu maksimalnog. Kraj izgaranja obiljeava poetak naglijeg pada tlaka (ekspanzija u cilindru). U trenutku otvaranja ispunih kanala, tlak poinje padati naglo i sputa se ispod atmosferskog kod motora bez prednabijanja. U trenutku Os se otvaraju ispirni kanali i zrak ulazi u cilindar, smanjujui donekle podtlak koji u njemu vlada. Zaustavljanjem gibanja klipa (DMT), dolazi do porasta tlaka u cilindru, koji raste na tlak ispirnog zraka. Gibanjem klipa od DMT tlak jo malo raste, meutim ta je razlika mala do trenutka poetka kompresije. Dvotaktni motor je u osnovi jednostavan motor bez kompliciranog razvodnog mehanizma za otvaranje ventila, s relativno jednostavnim

odravanjem i dobrom pouzdanou. Ispiranje cilindra se u tom sluaju izvodi na dva naina, poprenim sustavom ili obrnutim (petlja) sustavom. Oba sustava postiu otprilike iste rezultate ispiranja i podjednako su u primjeni. Neto sloeniji i kvalitetniji sustav je sustav s uzdunim ispiranjem, gdje zrak struji uzduno, ali se u tom sluaju mora imati ventil na glavi motora, to s jedne strane poskupljuje izvedbu, ali omoguava bolje ispiranje motora i poboljanje ukupnih performansi motora i poveanje ukupnog stupnja iskoritenja na preko 54%, to je najbolji rezultat od svihstrojeva koje je ovjek proizveo.

Dvotaktni motori se danas manje upotrebljavaju nego nekada, pogotovo izvedenice koje rade po Otto procesu. To je stoga to dio gorive smjese izae neizgoren iz cilindra, te time poveava potronju i zagaenja. Stoga se dvotaktni motori sve vie zamjenjuju etverotaktnima, i na ureajima koji su nekada bili rezervirani iskljuivo za dvotaktne. Takav primjer su vanbrodski motori, kod kojih je dolo do gotovo potpune promjene izvedbe, danas je gotovo nemogue pronai dvotaktni vanbrodski motor. Dvotaktni motor gubi utrku i na podruju strojeva za vrt i polje (kosilice, motokultivatori, motorne prskalica,...), gdje se ulau znatni napori u smanjenju veliina etverotaktnog motora uz poveanje snage. U automobilskoj industriji dvotaktni motor se vie ne upotrebljava (gdje je Wartburg!!), a i u motociklizmu je zamijenjen etverotaktnim. Jedino podruje gdje dvotaktni motor dominira je brodski pogon, gdje se velika veina brodova pogoni dvotaktnim sporokretnim motorima, najveim motorima dananjice.