Professional Documents
Culture Documents
Benzinski Motori
Benzinski Motori
motori
Openito o
benzinskim motorima:
Klipni stroj
Kemijska energija goriva mehaniki rad
Unutranje sagorijevanje gorive smjese
(benzin, alkohol, LNG plin ili metan + zrak)
Sustav za ubrizgavanje ili rasplinja: za
pravilnu smjesu goriva i zraka i njenu
koliinu
Paljenje gorive smjese: elektrinom iskrom
Otto proces
1876. godine - Nicolaus August Otto - ostvario
proces u motorima s unutarnjim izgaranjem
Rad benzinskog motora temelji se na odvijanju
Otto ciklusa unutar cilindra motora
Otto proces sastoji se od etiri takta: usisa
gorive smjese, kompresije, izgaranja i
ekspanzije smjese te ispuha plinova nastalih
izgaranjem gorive smjese.
Pravocrtno gibanje
kruno gibanje
Posljedica sagorijevanja smjese goriva i zraka:
poveanje obujma plinova unutar cilindra
pokretanje klipa prema dolje
klip posredstvom klipnjae okree koljenasto
vratilo
Benzinski motori
Benzinski motori
Potpuno sagorijevanje:kada je
najpovoljniji omjer goriva i zraka
Vie sagorijene smjesevie dobivene
energije
Motori veeg obujma u pravilu razvijaju
veu snagu jer im u cilindar stane vie
smjese
Zadaa ventila:
pravovremeno
uvoditi smjesu u
cilindar te
izbacivati iz njega
produkte izgaranja
Postoje dvije
vrste ventila:
usisni i ispuni
Ritam otvaranja i
zatvaranja
odreuje broj
okretaja motora
Dananji motori
imaju ak dva
usisna i dva
ispuna ventila po
cilindru
Ventili
o
v
D
k
a
t
b
i
tn
i
k
s
n
i
z
n
e
t
o
m
i
r
o
Shodno
ovim
Na dijagramu toke
predstavljaju:
cijelipoetak
proces
1-Krajtokama,
ispuha i usisa,
se moe podijeliti
u
kompresije
dva takta:
2-Kraj kompresije, ubrizgavanje
prvi takt - izmjena
goriva, poetak izgaranja
medija i kompresija 3-Kraj izgaranja, poetak
traje od toke 4 do
ekspanzije
toke 2
4-Kraj ekspanzije,
poetak
drugi takt
izmjene medija
u cilindru(ispuha
izgaranje
i ekspanzijai
- traje od tokeusisa)
2 do
toke 4
Konstrukcijske karakteristike
Dvotaktni motor: po svojim konstrukcijskim obiljejima
mnogo jednostavniji od etverotaktnog motora
Neki dijelovi koji su neophodni za rad etverotaktnog
motora, kod dvotaktnog ne postoje; primjer su usisni
ventili, zajedno sa podizaima i kvrgama, a kod velike
veine jednostavnih dvotaktnih motora, bez ventila
uope (nema ni ispunih).
Time se pojednostavljuje i pojeftinjuje izvedba motora
Kouljice dvotaktnih motora su napravljene s kanalima,
kroz koje se vri izmjena medija, tako da kod svakog
dvotaktnog motora imamo ispirne kanale, a kod onih
bez ventila i ispune.
Kraj
Bla G.
Srednja kola Zlatar
Tehniar za raunalstvo, 3.r
Fizika, Benzinski motori
19.02.2014