etverotaktni motor je motor koji radi svoj radni ciklus u etiri takta, odnosno mot

or koji svoj radni cikus obavi u dva kruga koljeniaste osovine. Ottov motor i Die
selov motor mogu biti izvedeni da rade kao dvotaktni ili kao etverotaktni motori.
etiri takta su:
1.
2.
3.
4.

TAKT
TAKT
TAKT
TAKT

usisavanje zraka
kompresija i paljenje
izgaranje i ekspanzija (radni takt)
ispuh i istiskivanje plinova

Teoretski dijagram Otto motora

Teorijski dijagram Dieselova motora
Na teoretskom P-V dijagramu Ottova motora (desno) mo emo definirati ta etiri takta:
1. TAKT od 1'do 1 (usis zraka)
2. TAKT od 1 do 2 (kompresija i u toci 2 paljenje)
3. TAKT od 2 do 4 (od 2-3 izgaranje, 3-4 ekspanzija)
4. TAKT od 4 do 1'(od 4-1 slobodan ispuh, 1-1' ispuh tjeran gibanjem stapa)
Toke na Dieselovu dijagramu se u potpunosti poklapaju, s razlikom kod dijela izga
ranja, dakle od 2 do 3. Kod Ottova procesa izgaranje je trenutno, dakle pri stal
nom volumenu, dok kod dizelovog procesa je ono pri stalnom tlaku, te traje odreen
o vrijeme. Zbog toga kod obja njenja dizelskog procesa treba stati: 2-3 izgaranje
i ekspanzija , 3-4 samo ekspanzija.
Opis teoretskog rada etverotaktnog motora[uredi VE | uredi]
Opis teoretskog rada etverotaktnog motora slijedi iz dijagrama:
1.Takt - klip se giba od GMT ka DMT i usisava zrak u cilindar. Ovaj takt zavr ava
kada klip doe u DMT.
Toka 1 - teoretsko trenutno zatvaranje usisnog ventila
2.Takt - Klip se giba ka GMT i komprimira medij unutar cilindra (smjesu goriva i
zraka kod Ottova motora ili sami zrak kod Dizelskog motora)
Toka 2 - trenutno paljenje smjese ili trenutno ubrizgavanje goriva
3.Takt - Izgaranje i ekspanzija, kod Ottova motora, izgaranje po izohori, a zati
m ekspanzija, a kod Dizelskog motora je izgaranje po izobari i traje jedan dio e
kspanzije.
Toka 3 - predstavlja kraj izgaranja i poetak ekspanzije kod Ottova, ili Kraj izgar
anja i poetak samo ekspanzije kod Dizela.
Toka 4 - otvara(ju) se ispu ni ventil(i)
4.Takt - ispuh, od 4 do 1 je po izohori, nagli pad tlaka na atmosferski, , a zat
im od 1 do 1' klip se giba od DMT ka GMT i gura plinove pred sobom i tako nastav
lja ispuh.
Toka 1' - zatvara se ispu ni ventil, a otvara usisni ventil
Stvarni rad etverotaktnih motora[uredi VE | uredi]
1 Intake stroke 2
Compression stroke Fuel ignites 3
Power stroke 4 Exhaust strok
e
Prikazano na Ottovu motoru: usis, kompresija, paljenje smjese, kraj ekspanzije slobodan ispuh, ispuh.
Stvarni dijagram etverotaktnog motora
Razvodni dijagram etverotaktnog motora
Stvarni rad etverotaktnog motora je prikazan na dijagramima desno i na slijedu pr
ikazanom gore. Pomou njih mo emo tono definirati taktove i njihovo trajanje, kao i p
reklapanje taktova. Toke koje su va ne u odvijanju procesa su oznaene na dijagramima
.

Toke predstavljaju:
1-otvaranje usisnog ventila
2-zatvaranje ispu nog ventila
3-zatvaranje usisnog ventila
4-poetak izgaranja
5-kraj izgaranja
6-otvaranje ispu nog ventila
Oznake na dijagramu su:
Pa-atmosferski tlak
Pk-tlak kompresije
Pmax- najvei tlak u cilindru
Q-dovoenje energije
Vc-volumen cilindra
VK-volumen kompresije
Taktove mo emo odrediti kako slijedi:
1.takt-usis-traje od otvaranja usisnog ventila do zatvaranja usisnog ventila (od
toke 1 do toke 2)
2.takt-kompresija-traje od zatvaranja usisnog ventila pa do toke paljenja paljenj
a (od toke 3 do toke 4)
3.takt-izgaranje i ekspanzija-traje od toke paljenja (4) pa do trenutka otvaranja
ispu nog ventila (6)
4.takt-ispuh-traje od otvaranja ispu nog ventila (6) pa sve do njegovog zatvaranja
(2)
Na razvodnom dijagramu se vidi podruje obojano crvenom bojom, kada se de ava izgara
nje u cilindru. Taj dio je dio takta ekspanzije. Na posljednjoj slici se vidi ta
mnije obojano podruje, koje je podruje preklapanja taktova, odnosno dio kada traju
i usis i ispuh.
Postoje odreena razmimoila enja kada poinje kompresija, s obzirom da se usisni venti
l zatvara iza GMT. Pojedinci tumae da kompresija poinje u trenutku kretanja klipa
iz GMT prema DMT, meutim, prevladavajue mi ljenje je prikazano ovdje, da kompresija
poinje trenutkom zatvaranja ventila.
Obja njenje PV dijagrama[uredi VE | uredi]
U toci 1 koja se nalazi ne to prije DMT se otvara usisni ventil, te zapoinje takt us
isa. Klip se tada jo giba ka DMT. Tlak u cilindru je vei od atmosferskog tlaka (Pa
), uslijed gibanja klipa, a oko GMT postepeno pada zbog smanjivanja klipne brzin
e. Nakon GMT klip u gibanju stvara podtlak i si e smjesu ili zrak u cilindar.Kako
je tlak smjese ili zraka vei od atmosferskog, to se koristi za dodatno punjenje c
ilindra, koje se de ava iza DMT, dakle, ne to prije zatvaranja usisnog ventila u toci
3. Od toke 3 do toke 4 traje kompresija. U toci 4, ne to prije GMT, dolazi do paljen
ja smjese (ubrizgavanja goriva). Kut pretpaljenja ovisi o izvedbi motora, broju
okretaja, vrsti goriva,...Od toke 4 do toke 5 traje izgaranje u cilindru, prvo prae
no naglim porastom tlaka (klip jo komprimira, a istovremeno se vr i izgaranje), a z
atim majim porastom, nakon ega nastupa ekspanzija u cilindru, prilikom koje se kl
ip giba prema DMT. U toci 6 otvaranjem ispu nog ventila (ili vi e njih) prestaje eksp
anzija, plinovi iz cilindra naglo izlaze iz cilindra i tlak pada.Nakon DMT, klip
se poinje gibati ka GMT, istiskujui zaostale plinove iz cilindra. Ispuh zavr ava na
kon GMT kada se zatvara ispu ni ventil (toka 2).
Konstrukcijske razlike od dvotaktnog motora[uredi VE | uredi]
etverotaktni motor ima dva okretaja koljeniaste osovine tijekom svog radnog ciklus
a. To znai da mu se tijekom dva kruga koljeniaste osovine samo jednom otvore venti
li i samo jednom se u trca gorivo (baci iskra). Time je odreena brzina okretanja br
egaste osovine (ukoliko je ima, jer novi motori nemaju bregastu osovinu), koja s
e okree upola sporije, tj. za svaki okret bregaste osovine koljeniasta napravi dva

. Druga i osnovna razlika etverotaktnih i dvotaktnih motora su ventili. Dok dvota

ktni nema ventile ili ima samo ispu ni ventil (ili vi e njih), etverotaktni ventil ob
avezno ima i usisni i ispu ni ventil.
Upotreba etverotaktnih motora[uredi VE | uredi]
etverotaktni motor ima danas vrlo iroku primjenu. Izrauje se u raznim veliinama od v
rlo malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisua kW. Najpoznatij
a i vjerojatno najra irenija primjena je u automobilskoj industriji, koja uz manje
izuzetke (npr. Mazda RX8) iskljuivo upotrebljava etverotaktne motore. Takoer, veli
ka primjena etverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni motori
ili kao agregati za elektrinu energiju. Vanbrodski motori , koji su nekada nili v
einom dvotaktni, danas se izrauju kao etverotaktni zbog manjeg utjecaja na okoli (ma
nje zagaivanje). Vei etverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, gdje im jo
uvijek o tru konkurenciju ine dvotaktni motori, koji jo uvijek imaju vei stupanj isko
ri tenja.