Budizam

Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.

Budizam je religija bez boga. Osnovan je u VI. stoljeu pr. Kr. u sjevernoj Indiji
; osnovao ga je Siddharta Gautama, za kojeg se veina strunjaka sla e da je ivio od 56
3. do 483. pr. Kr. Ono to se zna o Gautaminom ivotnom putu i uenju sauvano je u drev
nim zapisima theravada budizma napisanima 400 godina nakon njegove smrti na pali j
eziku. Siddharta Gautama bio je sin bogatog rad e koji je vladao malom kraljevinom
u podno ju Himalaje, dana nji Nepal. Njegovom je ocu prorokovano da e mu sin postati
ili veliki vladar ili prosjak, lutalica i beskunik. Otada ga je otac poku avao za ti
titi od svih nevolja ovoga svijeta. Gautama je odgajan u prekrasnim palaama, pouav
an je znanosti i umjetnosti, a o enio je i mladu kneginju imenom Gopa koja mu je r
odila i sina. Dok mu je sin odrastao Gautamu je poeo uznemiravati problem boli i
patnje, pa je unato nagovorima oca napustio toplinu i udobnost doma i pobjegao u
samou. Na ulici je susreo etiri razliita ovjeka: starca u posljednjem stupnju seniln
osti, ovjeka pogoena bole u, truplo koje su nosili na spaljivanje i na kraju, zadovol
jnog redovnika koji je putovao svijetom s prosjakom zdjelom, odjeven u jednostavn
u utu haljinu, ali je ipak zraio rado u i mirom. Gautama je proveo mnogo godina u ask
etizmu izgladnjujui se gotovo do smrti, ali je prosvjetljenje postigao tek kad se
odrekao tog puta. Prosvjetljenje je prona ao tek ispod Drva prosvjetljenja pod koji
m je ivio u meditaciji. Tada je postao Buddha (prosvijetljeni) i spoznao je podri
jetlo patnje i boli. Svoja je iskustva i spoznaje zapisao u knjizi etiri plemenite
istine na kojoj se zasniva budizam.

Budizam
1 Pojam spasenja u budizmu
2 Izvaci budizma
Pojam spasenja u budizmu[uredi VE | uredi]
Budizam se nastavlja na tradiciju hinduizma, govorei o reinkarnaciji. Meutim, budi
zam ne poznaje reinkarnaciju kao hinduizam, gdje se du a sdi atva|bodi atvi]]. Spasenj
e se u budizmu ostvaruje osmerostrukim putokazom do slobode iliti osmerostrukim
putem (stazom) spasenja.
Osmerostruka staza spasenja (Osmerostruki putokaz do slobode):
Buddha ovaj put vidi kao put sredine, dakle suprostavlja se apsolutnoj askezi, a
li i laksizmu. (Ako se ica prenapregne puca)
ispravno spoznavanje ili razumijevanje: Znai prihvatiti etiri plemenite istine. Ne
mo e krenuti na put osloboenja, ako nisi dobro shvatio Buddhino nauavanje. Mora shvat
iti pravu narav svog bia; mora se dovinuti do spoznaje da je individualna egzisten
cija vezana uz patnju i ne postoji ja.
ispravan stav ili nakana: Znai du evni stav dobre volje, miroljubivosti, izbjegavan
je svih putenih elja, mr nje i zlobe. - Prva dva su intelektualne naravi
ispravan govor: Laganje, beskorisno brbljanje i ogovaranje su zabranjeni. Govor
mora biti mudar, istinit i usmjeren prema pomirenju.
ispravno djelovanje: Obuhvaa svekoliko moralno pona anje. Zabranjeno je: ubojstvo (
neubijanje), kraa, spolna razuzdanost, la i alkoholna pia.
ispravan ivot: Sredstva za ivot mora stjecati na po ten nain i mora drugima pristupiti
s po tenim namjerama. Ova tri su etike naravi
ispravno nastojanje: Zli porivi moraju se sprijeiti, a dobri njegovati tako da se
mogu razviti plemenite misli, rijei i djela.
ispravna usredotoenost: Stanje svjesnosti, budnosti u svakom trenutku pozna vlasti
te nakane: za to ovo radim, inim. Misao i djelovanje jedno.
ispravna svjesnost: identino je sa indijskom jogom, tehnika koja dovodi do samadh

i-ja.Ovu je fazu mogue postii nakon dugog vje banja u meditaciji, uzdi e se na razinu
nadsvijesti i mo e se dosei nirvana. Ova zadnja tri puta su mentalne discipline
Izvaci budizma[uredi VE | uredi]
etiri plemenite istine su jedno od temeljnih uenja budizma:
Kaana: u ivotu je neizbje no iskustvo trpnje i frustracije;
Loissa : iskustvo trpnje nastaje zbog pogre no usmjerene udnje, uvjetovane neznanje
m;
Qorra: sloboda od pomuene udnje vodi prema svr etku trpnje;
Siannaa: sloboda se mo e nai slijeenjem osmerostruke staze, koju je iznio Buddha.
Uenje budizma nalazi se i u zbiru svetih spisa koji se zovu tri ko are

ili Tripitaka:

Vinaya Pitaka govori o redovnikoj disciplini;

Sutra Pitaka govori o doktrini, npr. o zakonitostima karme i duhovnog buenja;
Abhidharma Pitaka govori o skolastikoj doktrini.
Pagoda Shwedagon u Rangoonu jedan je od najstarijih budistikih hramova, pokrivena
je zlatom i natkrita ki obranom s vi e o 4000 dijamanata. Zlatna je pagoda poznata je
r se u njoj nalazi Buddhina kosa, sandale i obua, a smje tena je u dobro ouvanim pod
rumima.