Vađrajana

Ovu se tradiciju može svrstati i unutar mahajane na čijim je temeljnim učenjima

izgrađena. Nastaje nakon VII. soljeća, u vrijeme snažnog utjecaja tantre koja je
obilježila kako budizam tako i hinduizam srednjega vijeka, osobito u sjeverozapadnim
dijelovima Indije. Kao takva bogata je ezoteričnim elementima, kompleksnim
obredima, magijskim praksama i tome slično. Danas je predstavljaju Tibetanski i
budizam i pojedine japanske tradicije, prvenstveno šingon. Pri tome se zbog ranijeg
prelaska japanska vađrajana zasniva samo na starijim tekstovima dok tibetanska
tradicija prenosi cjeloviti tantrički korpus, a konstantno do danas razvija i nove inačice
kroz doktrinu sakrivenih učenja (u fizičkom ili duhovnom svijetu) koje odabrani mogu
u bilo kojem trenutku ponovno otkriti i time započeti novu (ili sa gledišta vjere
rekonstruirati staru) duhovnu praksu i tradiciju. Osim u Tibetu i Japanu raširena je i
u Mongoliji, Butanu, Nepalu te manjinski u Kini i Rusiji

Da li budisti jedu jedu meso i piju alkohol?

Ubijanje životinje radi mesa može se posmatrati u svjetlu prvog pravila morala.
Vegetarijanizam se izričito spominje u kanonskim spisima u vezi sa pokušajem
Budinog rođaka da preuzme kontrolu nad monaškim redom. On je prekorio Budu da
je suviše mekan i izložio listu od pet zahtjeva da se izmijene monaška pravila. Jedno
od njih je bilo da monasi ne trebaju da jedu meso. Buda je odbio da se saglasi sa
ovim, odbacujući također i osstala četiri prijedloga. Logika kojom se rukovodio pri
ovoj odluci jeste da pošto monasi prose hranu treba da budu zahvalni za bilo kakvu
hranu koju nezaređeni sljedbenici smatraju prikladnom da je ponude. Postoji također
pravilo koje omogućuje monasima da odbiju meso ako znaju da je životinja ubijena
naročito za njih.
Pijenje alkohola odnosi se na peto pravilo i njime se ohrabruje čuvanje jasnoće uma.
Ukoliko je um zamućen ili zbrkan onda će njihovo opažavanje stvarnosti, tj. Istine, biti
iskrivljeno.

Četiri plemenite istine (čatvari arja satjani)

Četiri plemenite istine (čatvari arja satjani) poučavao je spoznaju o uzrocima ljudske
patnje, a pomoću Osmerostruke staze pokazivao je put njezinog nadvladavanja.
Četiri plemenite istine (čatvari arja satjani)

1. Postojanje patnje: prolaznost, promjenjivost i nestalnost cjelokupne

egzistencije neizbježno stvara patnju (neugodno iskustvo, strah od gubitka
ugodnih iskustava i stvari za koje smo vezani, suptilno konstantno
nezadovoljstvo svojstveno uvjetovanoj egzistenciji, itd.)
2. Nastanak patnje: iskustvo patnje nastaje zbog žudnji i vezanosti za prolazno
uvjetovanih neznanjem i nerazumijevanjem prirode prolaznosti života
3. Prestanak patnje: postoji mogućnost oslobođenja od uvjetovane egzistencije i
uz nju vezane patnje
4. Put koji vodi do prestanka patnje: sloboda se može naći slijeđenjem
osmerostruke staze

Osmerostruka staza (aštanga marga)

Ispravna spoznaja
Znanje o uzrocima nestanka patnje,
znanje o dokidanju patnje,
znanje o napuštanju staze, koja uzrokuje patnju

Ispravne nakane
Nakana odricanja,
nakana suzdržavanja od zla,
nakana nenanošenja štete.

Ispravan govor
Suzdržavanje od laži,
suzdržavanje od klevetanja,
suzdržavanje od grubosti,
suzdržavanje od brbljanja.
Ispravno djelovanje
Suzdržavanje od ubijanja živih bića,
suzdržavanje od uzimanja onog što nam nije dano,
suzdržavanje od nećudorednog ljubavnog života.

Ispravan način života

Stjecanje životnih sredstava zakonskim putem i bez nasilja.

Ispravno nastojanje
Naprezanje volje,
da ne dopustimo nastatu zlim stvarima
koje ne smiju nastati,
da nestanu zle stvari
koje su nastale,
da se razviju dobre stvari
koje su nastale.

Ispravna pozornost
Razvoj svijesti o tijelu
s ciljem umanjenja požude i zlovolje.

Ispravna koncentracija
Ustrajavanje u distanci od pohlepe i zlih misli
s ciljem dosezanja četiri plemenite istine.

(Prema Mahasatipatthana-Suttanta 21)

Neka te ne vode vijesti, tradicije ili govorkanja!

Neka te ne vodi autoritet svetih tekstova,
ni čista logika ili zaključivanje,
ni obaziranje na izvanjske stvari,
ni radost spekulativnog mišljenja,
ni prividne mogućnosti,
ni predodžba „To je tvoj učitelj!“
No, kad saznaš za samog sebe
da su stanovite stvari
nezdrave, pogrešne i loše,
tada prekini s njima.

(Vimamsaka Sutta)

Pet temeljnih budističkih zapovijedi

Zavjetujem se da ću se suzdržavati od ubijanja,
zavjetujem se da ću se suzdržavati od krađe,
zavjetujem se da ću se suzdržavati od nepravednog djelovanja u postizanju spolnog
užitka,
zavjetujem se da ću se suzdržavati od laganja,
zavjetujem se da ću se suzdržavati od napijanja.

Odustajanje od svih zlih čina,

vršenje dobrih djela,
čišćenje vlastitih misli,
to je ono što Buda poučava.

(Dhammapada 13)

Zaključak
Dakle, budizam nije filozofija, ne želi pružiti pojašnjenje svijeta, budizam je religija. To
je nauka o spasenju i put spasenja. Buda sebe nije smatrao bogom, niti božanskim
bićem, već kao liječnika, koji želi pomoći patniku da pronađe oslobođenje i spasenje.
U svakom slučaju, pomoću sredstva spasenja, koje svako može sam iskušati. U tom
je pogledu Buda otprilike poput suvremenog psihoterapeuta, koji ljudia pomaže
prevladati životne krize, razumjeti uzroke patnje i pomiriti se s konačnošću i
smrtnošću. No, on je više od psihoterapeuta. On je radikalniji. On je sam tijekom
prosvjetljenja da čovjek, ako sve prozre, može spoznati da sve ono što vidi nije
stabilno, da u svijetu ništa nije trajno. Sve je promjenjivo, pa čak ni njegovo vlastito
„ja“, za koje se čvrsto drži, u biti ne posjeduje trajnu supstancu nego je baš prolazno.
Dakle, patnja, od koje treba izliječiti čovjeka, upravo je ta priljubljenost uz vlastito „ja“.
Literatura/izvori
https://www.gotquestions.org/hrvatski/budizam-budisti.html
https://hr.wikipedia.org/wiki/Budizam
http://opusteno.rs/razno-f1/religija-budizam-t18683.html
https://www.youtube.com/watch?v=vxOt1aLoP8w
http://www.krenizdravo.rtl.hr/zivotni-stil/budizam-buda-i-meditacija