BUDIZAM

Budizam nije prava religija, već više etika, filozofija ponašanja. Danas postoji oko
700.000.000 budista, koji su smješteni po cijeloj Aziji, a ima ih, u znatno manjoj mjeri, i na
drugim kontinentima. Osnivač budizma je Siddharta Gautama (Zidarta Gotama) – Buddha
(Buda), rođen u današnjoj državi Nepal oko 560. pr. Kr., a umro 480. pr. Kr. Po njemu je
budizam i dobio ime.

Budin život i prosvjetljenje

Kada je Siddhartha rođen, astrolozi su prorekli da će biti ili veliki car, ili da će se odreći
života i postati Buddha. Tokom cijelog njegovog djetinjstva, Siddharthin otac je vodio računa
da mu sin bude odijeljen od vanjskog svijeta i briga kako bi ga spriječio da se odrekne života.
Kada je postao punoljetan, oženio se. Siddhartha je osjetio želju da izađe iz palače i vidi grad,
i oca je nagovorio da mu dopusti izlazak. Tokom nekoliko posjeta gradu, vidio je nemoćna
bolesnika, mrtvaca na nosilima, i redovnika, sabrana i spokojna. Tako je naučio da sve što se
rađa mora i umrijeti; da bolest pogađa svakoga; da će i on sam jednog dana umrijeti; i da se
odricanjem postižu duševni mir i slava. Odlučio je napustiti palaču u potrazi za
prosvjetljenjem. Proveo je sedam godina uzalud tražeći prosvjetljenje. Bilo mu je trideset pet
godina i odlučio je sve snage uložiti u još jedan, posljednji pokušaj. Sjeo je u položaju lotosa
ispod jednog stabla riješen da ne ustane dok ne postigne ono što je naumio. Postigao je
prosvjetljenje i postao Buddha (prosvijetljeni). Ostatak života proveo je poučavajući druge
onome što je naučio.

Osmerostruki plemeniti put

1. ispravno razumijevanje – Svi mi trebamo sagledati svijet onakakv kakav jest.

2. ispravne namjere – Trebamo uvijek biti ljubazni i saosjećajni.

3. ispravan govor – Moramo uvijek govoriti istinu i izbjegavati ogovaranja.

4. ispravno djelovanje – Ne smijemo nanijeti zlo nijednom živom biću, niti krasti, niti se
upuštati u nedozvoljene seksualne odnose, niti zloupotrebljavati alkohol i drogu.

5. ispravan životni stil – Trebamo na pošten način zarađivati za život i pritom ne škoditi
drugima.

6. ispravan napor – Moramo uvijek znati za što smo sposobni i ne trebamo trošiti ni previše ni
premalo energije za to.

7. ispravna svjesnost – Trebamo uvijek biti svjesni svega što se događa u nama i oko nas.

8. ispravna koncentracija – Moramo se uvijek usredotočiti na ono što radimo. Duboka

koncentracija nas vodi do jednog višeg stanja svijesti (prosvjetljenje).
Dalai Lama

Dalaj Lama je izvorno titula poglavara žute sekte Gelug, tibetanskog budizma. Tibetanski
budisti veruju da je dalaj lama jedna od nebrojenih inkarnacija bodisatve samilosti
Avalokitešvare. Nakon smrti jednog dalaj lame, visoki sveštenici kreću u potragu za djetetom
koje će proglasiti idućom inkarnacijom linije dalaj lama, a otkrivaju ga po tome što dijete
„prepoznaje“ predmete koji su pripadali umrlom dalaj lami.

Dharma

Za budiste, pojam "dharma" općenito znači učenja Buddhe. Posebno uključuje diskurs o
temeljnim načelima (kao što su Četiri plemenite istine i plemenita osamostruka staza).
Dharma je jedan od tri dragulja budizma u kojoj budisti traže utočište ili ono na koje se
oslanjaju za trajnu sreću. Tri dragulja budizma su Buda, što znači um, savršenstvo ili onaj koji
je prosvijetljen, Dharma, što znači učenja i metode Buddhe i Sangha, što znači zajednica koja
pruža smjernice i podršku sljedbenicima Buddhe.

Nirvana

Termin nirvane se poistovjećuje sa dubokim spokojstvom i stanjem blaženstva, oslobađanjem

od patnje i cjelokupnim preporodom duha i tijela. Buda nirvanu doživljava i u svojim
učenjima opisuje, kao najveću sreću, mir, slobodu, zdravlje, nešto što nema granica i što je
besmrtno, najuzvišenije stanje tijela i duha. Cilj religioznog života u čitavoj budističkoj teoriji
se zasnivao na dostizanju nirvane i gašenju želja i strasti vezanih za fizički svijet, odnosno
sjedinjavanju duše sa božanstvom.

Atman, brahman i anatman

"Atman" – može se prevesti kao "duša", ''sopstvo'', ''svijest'' ili "individualna duša". Atman se
odnosi na bit svakog pojedinačnog živog bića - njegovu dušu ili primarnu životnu energiju.

Brahman je "svjetska duša" ili "kozmička duša", koncept sveobuhvatnog bitka, koji je osnova
svih bića, tvari, vremena i prostora i svega postojećeg. To je izvor života svega što je bilo, jest
i što će biti u cijelom kosmosu. Nije individualno biće.

U budizmu, neosnovano vjerovanje u atman je osnovni uzrok zablude koja stvara samsaru
(indijski filozofski termin kojim se označava vječni tok rađanja, umiranja i ponovnog rađanja,
u hinduizmu, budizmu, đainizmu, sikizmu i drugim tradicijama).

Nesopstvo/anatta/anatman je temeljni pojam budističke filozofije koji označava nepostojanje

trajnog sopstva. Prema budizmu, u jezgri svih ljudskih bića i živih bića, nema nečeg "vječnog,
bitnog i apsolutnog što se naziva duša, sopstvo ili atman".

Karma

Karma je zakon uzročnosti u moralnoj sferi. Teorija karme je osnovno učenje budizma. Kada
učinimo dobro djelo vođeni dobrim namjerama, te dobre namjere izviru iz našeg uma.
Učinivši to dobro djelo, razvijamo sklonost našeg uma ka dobrim djelima, u njemu ostaje
takav "trag" ili refleks. I to se naziva "dobrom karmom". Isto važi za loše postupke, govor ili
misli počinjene iz pohlepe, mržnje itd. U budizmu riječ karma ne znači "sudbina" već "djelo"
ili "uzrok i posljedica".

Joga i meditacija

Joga predstavlja sistem vježbi za fizičko i psihičko zdravlje. Joga je u svom principu
tradicionalna fizikalna i mentalna disciplina koja potječe iz Indije, najčešće je povezana s
meditacijom. Cilj joge je oslobođenje od materijalne patnje te prelazak u višu razinu svijesti.
Buddha je bio i sam posvećen i ozbiljan praktičar yoge. U Budizmu nirvana se smatra
krajnjim ciljem meditacije.