RELIGIJA HINDUIZAM
SIMBOL Om, sveti slog koji upućuje na
Brahmana, Višnu i Šivu.
POVIJEST Nastala oko 2500. pr.Kr
Naziv dolazi iz perzijskog jezika na
kojemu riječ hindu znači Indijac.
UTEMELJITELJ Nema posebnog utemeljitelja,
hijerarhije ili središnjeg učiteljstva,
proroka ili vjerovanja.
Guru- čovjek koji se odlučio
posvetiti upoznavanju sebe i boga,
te propovijeda hinduizam kako ga
on shvaća.
SVETI SPISI Zovu se Vede i obuhvaćaju klasične
hindu. sv. knjige(nastajale od
1400.-500.godine pr. Kr.)
Najpoznatiji spisi su Mahabharata i
Ramayana.
NAUK Religioznost je ljudska, humana i
prožima sve slojeve. Mogu biti
politeisti, monoteisti, ateisti. Nema
mogućnosti za herezu. Svima su im
zajedničke 2 stvari: ideja
reinkarnacije i stav hinduizma
prema društvu (dužnost, disciplina i
duhovno oslobođenje).
Yoga- metodičko vježbanje tijela i
duha pri čemu je krajnji cilj
BUDIZAM
Osmerokraki kotač-Buddhin
osmerostruki istinski put.
Nastao i razvija se u 6.st. pr. Kr.
Unutar hinduizma u sjevernoistočnoj
Indiji.
Siddhartha Gautama , kasnije
prozvan Buddha (Probuđeni).
U 29 god. doživio prosvjetljenje i
napušta ženu i sina i potpuno se
posvećuje srednjem putu (drugi naziv
za budizam). U 35. god. doživio
nirvanu (utrnuće svake želje za
životom, blaženstvo, oslobođenje od
ponovnog ciklusa rađanja)
U raznim bud. strujama postoje razni
spisi.
Klasični budistički kanon obuhvaća
tri vrste spisa: pravila za monahe i
monahinje, Buddhine propovijedi i
život i filozofski spisi.
Sličan hinduizmu.
Buddha je 9. Višnino utjelovljenje
(avatara).
Krajnja svrha života je postizanje
nirvane.
Vjeruju da čovječji život u konačnici
ne donosi zadovoljstvo i da ne
postoji samostalna duša koja može
iz ovog života prijeći u drugi.
Idealan budistički život je monaštvo.
TAOIZAM
Yin – Yang, simbol životnih sila koje
upravljaju svemirom.
Kao filozofski pravac javlja se
nekoliko stoljeća prije Krista, a kao
religija potječe iz drugog stoljeća
nakon Krista. Nastao u Kini.
Lao-zi, suvremenik je Konfucija.
Do danas nije posve jasno jeli
stvarno postojao.
Temeljno djelo je Knjiga o putu i
njegovoj kreposti.
U toj knjizi riječ je o naravi taoa i
načinu vladareva upravljanja
zemljom i podanicima. Vladar mora
podanike i silom tjerati na krepost.
taoizam nema jednog boga ni
proroka osnivača. Jedno od glavnih
vjerovanja taoizma je da svaka
osoba treba slijediti vlastiti Tao ili
Put. Temelj taoizma je pojam tao.
On je nepromjenjiv, od njega
potječu nebo i zemlja, kao i dva
pola: muški princip Yang i ženski
princip Yin koji upravljaju skladom
svijeta. (Muški je: duh, dobro,
KONFUCIJANIZAM
Povijest je vezana uz
utemeljitelja Konfucija.
Nakon njegove smrti nastaju
samostani uz koje se grade škole,
pa je važan za Kinesku državu,
kulturu i civilizaciju.
Konfucije (555. – 479. prije
Krista)
Za života okupljao učenike (u
početku ih je bilo 70, a na kraju
oko 3000).
Najvažniji sveti spisi su
Konfucijeva djela: Knjiga
promjena, Knjiga pjesama, Knjiga
povijesti, Knjiga obreda i Anali
proljeća i jeseni.
Istovremeno je i filozofija i
religija.
Konfucijev cilj je bio odgojiti novu
klasu znanstvenika koji će kasnije
služiti društvu i poboljšati ga.
U središtu naučavanja je krepost
REN koja predstavlja dobrotu,
dobrohotnost, čovjekoljublje i
srdačnost.
Konfucije je za centralni dio
 sjedinjenje s najvišim bićem.
KULT Posebno štuju tri božanstva:
Višnu(zaštitnik, obdržavatelj),
Šiva(razarač), Brahman(stvoritelj).
Avatar-utjelovljenje boga Višnu (do
sada ih je bilo 9, a među njima su
bili i Krišna i Gautama-Buddha)
4 važne kultne radnje: žrtva svakog
jutra, molitva, asketizam,
sebedarje.
Imaju brojne obrede, blagdane,
hodočašća u hramove, obredne
plesove i kazališne predstave.
MORAL Izvor je Manuov zakonik: podjela
ljudi na kaste (staleže)-i danas
aktualno.
4 moralne kreposti: istinoljubivost,
strpljivost, samosvladavanje, ne
poželjeti tuđe stvari.
Izradila: Ivana Sučija
Štuju Buddhu ili neko drugo
Buddhino utjelovljenje. Štuju
njegove kipove i slike.
Prinose darove u stupama(sakralna
kružna građevina) i pagodama(bud.
Hram).
Pomažu budističke monahe.
Razvijena su hodočašća u mjesta
gdje se čuvaju Buddhine relikvije i
rastu mladice drva ispod kojeg je
doživio nirvanu.
Vjeruju u reinkarnaciju.
Obuhvaća pet temeljnih zakona:
Ne ubij, ne laži, ne kradi, ne vrši
nedolične seksualne radnje, ne
uzimaj droge.
Cilj morala je odgoj velikog i
neograničenog suosjećanja.
ljubav, svjetlo, a ženski: tvar, zlo,
mržnja, tmina).
Obilježja nauka: solidarnost prirode
i čovjeka, štovanje predaka,
vjerovanje u božansku narav
vlastodršca.
Asketizam, i pjevanje himana u čast
taoa.
Zabranjuju se vjernicima neke
konkretne čine: Ne ubij živo biće,
nemoj se opijati, ne ukradi.
Preporuča se: budi dobar prema
svim stvorenjima, nastoj riješiti
sporove,ne mrzi, slušaj svog
učitelja, roditelje i vladare, nastoj
poznavati taoističke spise, i pali
tamjan u njihovu čast.
života pojedinca smatrao učenje
– pravilno i sveobuhvatno
obrazovanje je ono što od svakog
pojedinca može učiniti
plemenitog gospodina.
Hramovi Konfuciju građeni su po
cijeloj Kini od 2. stoljeća pr. Kr.
Postoji kult predaka.
Cilj je utvrditi povjerenje
pučanstva u vlast i od društva
napraviti moralnu zajednicu.
Posebice se zalaže za moral
obitelji koja pomaže da se ostvari
skladan i sretan život.
Da bi čovjek postao human, mora
u potpunosti zagospodariti
samim sobom.