Religije suvremenog svijeta

Hinduizam
1. Nastanak Hinduizam spada u najstarije zivuce religije, to je treca religija na svijetu. Nastala je u Indiji. . Hinduizam je nacionalna forma indijske religioznosti. Nema ni osnivaa, ni proroka. To je religija spasenja, pod kojom se podrazumijeva itav niz vjerovanja. Sveti spis se naziva Vede, lanom se postaje roenjem. Vede su usmjerene ma molitve, sadre himne, molitve, religijske pjesme, nemaju dogmatsku jezgru, ne sadre u sebi ritualne dunosti. U svom nastanku preuzeo je mnoga stara vjerovanja i kultove (npr. Kult predaka).

2. Rasprostranjenost Hinduizam okuplja najveci broj vjernika u Indiji. Po broju sljedbenika je 3. religija na svijetu sa oko 13% pripadnika. U srednjem vijeku osnivaju se samostani kao vjerska sredita. Uz samostane razvili su se i hramovi. Prvi zidani hramovi pojavljuju se tek u 6. st. nae ere. Kastinsko uenje, po kojem da bi neko postao hindus mora biti rodjen u jednoj od kasti, onemoguilo je da hinduizam postane jednom od svjetskih religija.

3. Naucavanje Hinduizam nije osnovana niti objavljena religija. Nema proroka niti osnivaa. Nema odreene religijske dogme koje bi vrijedile za sve. Sljedbenici hinduizma vjeruju u reinkarnaciju, po kojoj se dobra i zla djela, poinjena u jednom ivotu, nagrauju ili kanjavaju u drugom. Vjeruju u karmu, (djelo ili djelovanje ) posljedicu djelovanja u jednom ivotu koja se prenosi na drugi ivot. Osnovu hinduizma treba traiti u Vedama. Bhagavad-gitu (Bozja pjesma) ili Gitu neki autori smatraju biblijom hinduizma. To je najpoznatiji hinduistiki poboni spis nastao u drugom stoljeu. Hindusi vjeruju u 3 boga: Brahma - vrhovno bozanstvo, stvoritelj svega postojeceg Vishnu - svemogui i svevidei bog koji uva i odrava sve svijet Shiva - bog ljubavi, mladosti, ali i bog oluje i ruitelj

Krina je opeindijsko boanstvo, apsolutna istina, najpopularniji bog hinduistikih masa. Omiljen je kod indijskih ena koje ga slave kao ljubavnika. Hinduizam sadri i uenje o kastama. Kaste se razlikuju od stalea time to predstavljaju politiku organizaciju. One odreuju mjesto

pojedinca u drutvu njegovo ponaanje, vanjski izgled, odjelo, oznake na elu, nakit koji nosi zavisi o kastinskoj pripadnosti. Imaju etiri tipa kasti: Vodje religije-brahmani (odgojitelji mladih, cuvari kulture i znanja, sloj inteligencije) Vojne vodje- katrije (tu spadaju kraljevi, vladari, plemici. To je kasta vitezova) Poslovni ljudi-vajije (neka vrsta slobodnjaka, njihova djelatnost je trgovina) udre-kasta koja sluzi prve tri (duznost im je rad i sluzenje drugih, oni su sluge, nositelji indijske radinosti. Podkasta udra su parije necisti, nedodirljivi, oni su obavljali najprljavije poslove i morali sus e drzati dalje od ostalih.

4. Obicaji i obredi Svake godine postoji jedan Posni dan kad sve ene poste kako bi se oistile od grijeha npr. ako su morale kuhati ili istiti za vrijeme mjesenice, jer to nije imao ko dugi raditi. Naelo ahimse odredilo je i karakter rituala u hinduizmu. Poto su vjerovali kako bogovi ive u planinama tamo su pravili svoje hramove u stilu planinskih kua. Za bogosluenje u hramovima itaju Vede. Hindu molitva esto ima glazbeni oblik, sadri pjesmu, igru, ples. Svaka obitelj u kui ima svetite (oltar) gdje uvaju kipove ili slike Boga. Pripadnici prve tri kaste kod kue obavljaju tri puta dnevno obrede. Postoje obredi koji se obavljaju samo za vrijeme punog i mladog mjeseca. U noi krajem veljae obiljeava se blagdan posveen ivi. Obredi posveenja bili su povezani s dobom. To su obredi vezani za raanje, davanje imena djeteta, obredi vjenanja i pogrebni obredi. to se tie pogrebnih obreda treba znati da u Indiji nema groblja. Tamo postoje sveta mjesta u kojem oni spaljuju mrtve,a poslije se pepeo u posudama posipa u rijeku. Dharma, obredna dunost, zakon jeste odluujui. Dharma zavisi od socijalnog statusa pojedinca i nije razvijena, ve zavisi od toga u kojoj je kasti ko roen. Jedan od najvanijih rituala u hinduizmu bilo je rtvovanje opojnog soka biljke koja se zvala soma. Prilikom rtvovanja samo sveenik pije somu i samo on jede rtvovano meso. Blagdani su posveeni raznim bogovima. Najpoznatiji su oni posveeni bogovima: Indri, Rami, Krini, ivi. Nova godina, Divali, blagdan svjetiljki, jesenja je sveanost kada se odlazi na hodoae. U hinduizmu ima elemenata fetiizma, oboavaju smokvino drvo, majmune, krave i zabranjeno je njihovo ubijanje. Znaajno je hodoae Kumbhamela. Glavni dio obreda je umivanje svetim vodama Gangesa. Vjeruju kako ona isti od grijeha one koji se u njoj okupaju. Siromani cijelog ivota tede kako bi otili i jednom se okupali u njoj. Najvea elja hindusa je umrijeti na obalama te svete rijeke. to se tie rituala veoma je bitna i joga. Ona predstavlja duhovnu praksu, tehnike, oni koji se njima bave postiu kvalitete Apsoluta.

5. Eticko naucavanje Za Indijca hinduizam nije toliko religija koliko kulturna tradicija, nain ivota. Hinduizam trai izvravanje dunosti. Za asnog je ovjeka sramota gora od smrti. ovjek ima tri dunosti: Prinositi zrtvu, ucenje i milosrdje Cvrsto i ustrajno samouzdrzanje Zivot u domu svog ucitelja i ovladavanje suzdrzljivoscu

Drugi vaan izvor etnikog uenja hindusa (uz Gitu) je spjev Ramajana.U njemu se govori o kraljeviu Rami i njegovoj eni. Etniko uenje hinduizma odnosi se na ono to bismo mogli nazvati ispravnim ponaanjem. Asketski ivot hindusa zahtjeva njegovo uzdravanje od ubijanja, krae, spolne neistoe, lai, upotrebe opojnih sredstava. Vjeruju da ovjek sam oblikuje vlastitu sudbinu. Bogatstvo i mo nisu bili ideali hindusa. Po hinduizmu smrt je najvazniji dogadjaj u zivotu jer je to oslobadajanje od utjelovljenja

6. Suvremeno naucavanje Jos uvijek je u Indiji zadrzan tradicionalni hinduizam. Susret sa krscanstvom i zapadnom kulturom doveo jedo reformi. Iako je i islam ostavio traga u Indiji, hinduizam se ipak zadrzao kao vladajuca religija. Meu nositeljima neohinduizma isticao se Mahatma Ghandi. Bit religije za njega je bila moral, slijedi ahimsu tj. nenasilje. Zabranio je proizvodnju i prodaju alkoholnih pia. Htio je stvoriti religiju ljubavi koja nee praviti razlike izmeu kranstva, muslimana, hinduizma. Ubijen je nakon stjecanja indijske neovisnosti 1948 god.

Dzainizam
1. Nastanak To je i religija i filozofija. Predstavlja trecu religiju, sa hinduizmom i buddhizmom, nastalu u Indiji. Naziv potjece od titule 'dzina' sto zanci osvajac, pobjednik koju je imao osnivac Vardhamana Mahavira.

2. Rasprostranjenost To je religija trgovaca i gradskog stanovnitva. Zbog stroge askeze nikada nije postao vjera sirokih masa. Dzainizam je ostao religijski pokret karakteristican samo za podrucje Indije. Imaju vie od tri miliona sljedbenika

3. Naucavanje Njihovo naucavanje je svedeno na tri dragulja, a to su: Ispravan svjetonazor prava vjera Ispravno znanje pravo znanje Ispravno ponasanje pravo vodstvo

Vjeruju da se dua nastanjuje u svim ivim biima ljudima, ivotinjama, insektima. Nenasilje je njihov vrhovni zakon. Zagovaraju strogi asketizam. Razlikuju se dva smijera: digambara , uvijek su nagi 'u zrak odjeveni' vetembara, nose bijelu odjeu

Svjetonjaci imaju 5 zavjeta: Ahimsa - ne nanositi stetu zivim bicima, vjeruju da ce se covjek roditi u obliku zivotinje koju je ubio Astja da ne kradu Brahmacarja zabrana preljuba Aparigrakha da ne budu pohlepni Satja da budu iskreni i pobozni

Redovnici su potpuno odvojeni od normalnog zivota svjetovnjaka. Daini praktikuju razvijene obrede ivotnog ciklusa tj. povodom roenja, vjenanja i smrti. Poste u dane punog mjeseca.

4. Eticko naucavanje Svojom teorijom o savladavanju strasti i osjeaja kako bi se postiglo savrenstvo. Dainizam spada u izrazito etiku religiju. Njegovo etiko uenje svodi se na nenasilje, potenje, korektnost, spolna umjerenost. Izbjegavali su bavljenje zanatima vezanih za metal ili drvo jer se tokom te obrade nanosi bol drvetu ili eljezu. Prakticiraju strogi vegetarizam. Razvili su strogu asketsku etiku. Dain se u svojoj etici pridrava potovanja ivota, govorenja istine, potenja, ednosti, i nezavisnosti uz svjetovne stvari.

Buddhizam
1.Nastanak