SIKHIZAM NASTANAK Rije sikh izvedena je od sikha ili sisiya ( sanskrt ) to znai sljedbenik, pristaa, uenik.

. Na pali jeziku ta rje oznaava pristau guruu Nanka, osnivaa hinduistiko islamske sljedbe nastale na podruju dananjeg Pakistana i sjeverozapadne Indije. Rje je o neto mlaoj ali znaajnoj indijskoj religiji za koju kau kako je religija guruua. Osniva Baba Nanak (1469-1539) kao djete uio je tradicije hinduizma, ali je imao i uitelja koji ga je poduavao islamu. To je uticalo na njegove ideje da dovede u sklad uenje hinduizma i islama. Imao je sljedbenike i meu hiduisima i meu muslimanima. Islam je uticao na njega dao mu je ideju monoteizma. Sinbol sikhizma su dva ukrtena maa to izraava krepost, tjelesnu i duhovnu snagu. Mukarci svom imenu dodaju rije sing to znai lav, a ene kaur ( princeza ). Po svojoj rasprostranjenosti spada u tip etnikih religija. Nemaju misionarske djelatnosti kako bi svoju religiju prenosili na druge. RASPROSTRANJENOST Rje je o etnikoj religiji koja ima ulogu ouvanja identiteta zajednice. U 20 st. Sikhi kao i njihova religija brzo su se irili i izvan Pynjaba. Sluei Englezima naseljavali su se u njihovim kolonijama poput Hong Konga, Singapura, nakon drugog svijetskog rata selili su se i u Ameriku, Britaniju, Kanadu, junu i jugoistonu Afriku. U dijaspori su mnogi prestali nositi dugu kosu i bradu ali su zadrali svoj religijski i etniki identitet. SIKHISTIKO UENJE Nastao je spojem hinduizma i islamskog sufizma, to je ostavilo trag i na njegovom uenju. Tako su od hinduizma preuzeli uenje o karmi i spaenju ( nirvani ). Nanakova izreka je nema hindusa, nema muslimana. Polazi se od vjere u Boga, a on nije ni musliman ni hindus. Islam im je podario vjerovanje u jednog Boga, tako da su sikhi monoteisti. Vrhovno bie je Ik ( Jedan ). Vjernici ga doivljavaju potovanjem i meditacijom. Prihvataju monoteizma i odbacivanje idolopoklonstva vjerovanje u dest gurua: odbacivanje magije, nasilja, horoskopa, obreda vezanih za pun mjesec, obavljanje molitve na grobovima muslimanskih ili hinduistikih svetaca. Ne prave nikakve razlike meu ljudima po njihovoj pripadnosti nekoj od kasti. Odbacuju potovanje rijeke Ganges, hinduistika mjesta hodoaa. Osnove njihovog djelovanja su usrdna vjera, moralno dijelovanje i bratstvo. Obavezni su uvjek nositi pet amblema (znakova). Potuju svetu knjigu Adi Granth ili Granth Sahib Knjigu Gospodinju. Prema njoj se odnose kao prema ivom biu. Sastavio je peti guru Arun, neki je nazivaju svetim pismom. Granth Sahib sastoji se od oko est hiljada himni. Podjeljene su prema trideset i jednoj ragi- indijskoj glazbenoj ljestvici. Dre je u svakom hramu kao svetinju, umotanu u svilu. Adi Granth se svako jutro sveano otvara, a navee zatvara da se odmara. Bit uenja ini ideju o guru. Zato sikhizam i zovu religija gurua. I sam Bog je guru, ija je stvaralaka rije dola preko dest proroka. Razvili su dva aspekta mistiki i vojni. Bez vodstva guruua nemogue je postii oslobaanje. Njega treba sluati, potovati i voljeti. SIKHISTIKI OBIAJI I OBREDI: Obiaj kod njih je da se nose brada i turban, kao vidljivi znak religijske pripadnosti. Osim kose tokom ivota ne skrauju ni jednu dlaku na svom tijelu. Sastavni dio njihovog obreda je noenje oruija. Ma je postao element vjere. Organizuju zajedniki ruak u dane vezane za neki znaajan dogaaj iz ivota gurua. Kad ulaze u hram moraju skinuti cipele i pokriti glavu. Glavni su im grupni obredi koje vodi petorica vjernika. Rituali poinju itajui Adi Granth.. Pred njom se klanjaju kao pred boanstvom. Himne pjevaju u hramu od jutra do veeri. Razvili su dobne obrede vezane za roenje djeteta, davanje imena, inicijaciju, vjenanje i smrt. U etrnaestoj godini djeake i djevojice uvode u zajednicu. Moralnost podrazumjeva da ne iaju kosu, da izbjegavaju blud, duhan. Nemaju sveenika. Vjernik je duan ustati prije zore oprati se i obaviti molitvu. Prvi dio jutarnje molitve je korijen vjere, predstavlja odnos prema jednom uzvienom Bogu stvoritelju svega na svijetu. Odbacuju vjerovanja u sveta mjesta i hinduistiku praksu hodoaa. Glavno im je vjersko i nacionalno sredite Hari mandir, Zlatni hram u gradu Amritsaru. Izgradio ga je peti guru Arun. To je sredite religijskog i nacionalnog ivota Sikha. Iz islama su preuzeli obred obrezivanje. Slave hinduistike svetkovine iz sjeverne Indije, kao

i roendane svih gurua. esto prireuju ulune festivale posebno za roendane gurua. Pogrebnom obredu ne daju neko posebno znaenje. Tjelo umrlog preteno spaljuju. ETIKO UENJE Etika sikhizma cjeni jaanje kolektivnog identiteta, osjeanja pripadnosti zajednici u kojoj se ivot zasniva na visokim moralnim naelima. Zato je veoma vaan odnos prema drugim ljudima. Njehovo etiko uenje istie da se religija ne sastoji samo iz hidoaa i meditacije, ve iz istinitog zalaganja i dobroinivosti. Ostani ist usred neistog svijeta i tako e nai put vjere kae se u uenju Sikha. Biti neiskren u ponaanju znai biti nereligiozan. Jedno od bitnih naela u njihovoj etici je dragovoljno i nesebino sluiti drugima, bez obzira na njihovu religijsku, rasnu, politiku, i neku drugu pripadnost. Imaju razvijen obiaj ugovaranja braka. Raditelji mladia i djevojke odluuju o njima i njihovom branom drugu. Odbacuju alkohol i obavezuju se na moralan ivot. Odbacuju egoizam u grijeh ubrajaju poudu, preljub, ljutnju, pohlepu, oholost, vezanost za ovozemaljsko bogatstvo. Potuju svetost krave, jedu ostalo meso ako je ritualno zaklano. Zabranjeno im je baviti se crnom magijom, postiti u vrijeme punog i mladog mjeseca, nositi hamajlije, vrijeati drugu religiju. SAVREMENO UENJE: I danas ine uticajnu zajednicu, posebno u Pynjabu, imaju svoje kole, fakultete, bolnice, sirotita. U drugoj polovini 20 st desile su se i mnoge promjene meu njima na Zapadu. Otvarali su hramove kao drutvena sredita i mjesta bogosluja. U britaniji imaju i svoje Misionarsko drutvo u Kanadi Sikho istraivako sredite. Nastoju djecu kolovati ali i odgajati u duhu religije i nacionalne tradicije. Osnovno im je sve okupiti u zajednicu. Danas mnogi Sikhi sjeku kosu i briju bradu te se tako utapaju u ivot hindusa.