ZNANOST O RELIGIJAMA

- gradivo II.kolokvija –
Mišel Kovačević

TRADICIONALNE RELIGIJE
o AFRIČKE RELIGIJE
o AUSTRALSKE RELIGIJE
o INDIJANSKE RELIGIJE
o RELIGIJE OCEANIJE

 najstarija duhovna i religiozna svjedočanstva čovječanstva –

proučavatelj: Aleksander Gross

 karakteristične za pojedina plemena, narod, običaje (nije cilj širiti ih –

usmena tradicija, nemaju pismo) – nisu religije koje imaju teologiju
(izrečen nauk)  nemaju teološkog sadržaja ni misijsku nakanu, bit je
živjeti običaje unutar svoga naroda

 vjeruju u dušu i duh prisutan u prirodi – ANIMIZAM, POLITEIZAM

 svijet je stvoren iz neke stvari o čijem se postanku ne raspravlja

AFRIČKE RELIGIJE
Četiri tipa vjerovanja:
1. u jednoga Boga ili vrhovno biće (različita imena)
2. u božanstva koja su duhovni vladari pojedinih područja, djelatnosti ili
razdoblja života  „sekundarni bogovi“
3. u duhove predaka = ANCESTRIZAM
4. u moć nadnaravnog podrijetla

ISTOČNE RELIGIJE
(Dalekoistočne religije)

 kontemplativne religije (mistične)

 puno nesporazuma – „Zašto čovjek traži duhovnu orijentaciju na

Istoku?“ = sekularizacija dovela do zasićenja kršćanstvom – Istočne
religije imaju manje teorije i više iskustva (traže aktivan odmor u
duhovnom životu)

1
TIBETANSKA RELIGIJA (LAMAIZAM)
o urođenička (predbudistička) religija Tibeta – „Bön religija“
o osnivač: Šen-rabs-mi-bo (mitski lik)
o danas prisutna u pograničnim područjima (istočni i zapadni Tibet, južni
obronci Himalaje, Butan, Sikkim)
o vjerovanje: animizam (vjerovanje u duhove) , štovanje prirode, kult
predaka, šamanizam (opsjednutost duhom pokojnika ili drugim duhom
te djelovanje iz tog duha) – šaman prenosi tajne kroz obrede i rituale =
prenosnik između duhovnog i materijalnog svijeta
o između VII. i IX.stoljeća poprima budističke elemente (svijet kao
patnja, reinkarnacija, prosvjetljenje)

Vjerovanje (bönski panteon)

1. Svedobri Bog = Vrhovno božanstvo (svijet stvorio iz ispljuvka, a živa
bića iz jajeta)
2. Bog bijeloga svijeta + Velika Majka (od njih emaniraju sva muška i
ženska božanstva)
3. Tigarski bog gorućeg ognja + Kraljica svijeta ( troglava i šestoruka)
4. Astralna božanstva
5. Bog ognjišta = duhovi (kućni bog sa svinjskom glavom) i Posjednici
temeljnih zidova (samostani)
6. Svećenik = moćni čarobnjak, liječnik, gospodar vremena i zaklinjač
protiv tuče

Tibetanska religija preuzima elemente budizma pa dobiva naziv

LAMAIZAM
 lama = duhovni vođa, redovnik ; lama = mješavina böna i budizma
 Tson-kha-pa = reforma redovničkog života: ćudoredna čistoća (celibat),
zabrana alkohola i mesa, kodificiranje liturgije, stroga organizacija
samostanskog reda

2
  samostani: Lhasa, Tašilumpo = središta duhovnog i političkog života
(poglavari samostana utjelovljenje su Bude ili Bodhisattvas – „dinastije
utjelovljenja“)
 magija, ritualizam, mistična dimenzija, bibliolatrija (Tibetanska knjiga
mrtvih), meditacija, pučka religioznost, ...
 bit: reinkarnacija, tj. doći do prosvjetljenja (spoznaje)

ŠINTOIZAM
= japanska narodna religija (shinto = „put bogova“) – kin.shen = božansko
biće + tao = put ; jap. kami no michi = „put kamija“

Povijesni razvoj
 počeci oko 250. do 600.godine (ulazak budizma)
 645. – propisani religijski obredi (nametnuti kroz kineski politički sustav)
 Izvori: Knjiga o stvarima starine (Kojiki, 712.), Japanski ljetopis (Nihon
Shoki, 720.)  mitologija (Japan – svaki otok ima jednu naglašenu
osobnost kroz mit)
 podređenost budizmu (9.-12.stoljeće) i konfucijanizmu ( 17. –
19.stoljeće)  19. Stoljeće – REFORMA Reviva Shinto („Japanska
renesansa“)
 šintoizam kao religija Japana postala je NACIONALNA IDEOLOGIJA
(njome se izražava japanski identitet/ponos)

Četiri oblika šintoizma

1. CARSKI ŠINTO (KOUTAI SHINTO) – od 8.stoljeća
o pobožanjstvenje cara i carske obitelji (apsolutna vlast)

2. HRAMSKI ŠINTO (JINJA SHINTO)

o štovanje kamija u mjesnim svetištima i hramovima (obredni
propisi i vjerovanja)  državni šinto (do 1945.)

3. SLJEDBENSKI ŠINTO (KYOHA SHINTO) – 19.stoljeće

o sinkretizam konfucijanizma, budizma i taoizma i narodna
vjerovanja
o nove religije: TENRIKYO („Religija Nebeske istine“)

4. NARODNI (PUČKI) ŠINTO

o pučka religioznost (magijsko-ezoterijski obredi i praksa)

3
KAMI = ono što je gore – „više biće“
= dobroćudna božanska bića (više tisuća) iz japanske mitologije (politeizam i
animizam)

a) DUHOVI PRIRODE – sunce, mjesec, kiša, vjetar, bregovi, planine,

more, vatra, kamenje, stijene, jezera, rijeke, šume, ...

b) ŽIVOTINJE – zmije, vukovi, zmajevi, ...

c) PRECI – heroji, ratnici, carevi, ...
= zli duhovi – demoni, zloćudna i tajanstvena bića

BIT ŠINTOIZMA
 kozmičko jedinstvo ljudi, prirode i božanskih bića
 sreća u ovozemnom životu (harmonija)
 šintoizam – običajna religija koja se ne opterećuje istočnim grijehom,
spasenjem, Bogom koji se utjelovljuje

ŠINTOIZAM = životna praksa koja obilježava identitet japanskog naroda

 pripadnost zajednici (ne isključuje druga vjerovanja)
 zajedništvo s kamijem (kult predaka i prirode), čistoća srca i zahvalnost
(blagoslov i zaštita kamija)
 obredi (privatno i u hramu)
 mjesna svetišta i hramovi (posvećen prostor) – otvorena drvena vrata
TORII okružena vodom (postavljena na jezerima i rijekama – simbol
ulaza iz profanoga u sveto; čišćenje duše = simbol Japana)

Šintoizam danas
 oko 55 do 70 milijuna šintoista (Japan)  0,4% svjetskih religija

KONFUCIJANIZAM
= kineski etički, filozofski, religijski i društvenopolitički sustav – vrlo se često
postavlja pitanje je li konfucijanizam religija = ona je prvenstveno način
oblikovanja društva
Konfucije (-551. – 479.) – lat. Confucius; kin. Kung fu-zi – „učitelj Kong“
 osnivač konfucijanizma – nije se smatrao božanstvom

4
  skromna podrijetla; državni upravitelj (otpušten zbog etičkih
naučavanja); filozof i etičar; imao je kćer i sina kojeg je nadživio

 136. – proglašen je državnom doktrinom u vrijeme dinastije HAN 

izražava mu se božanska čast (sve do komunizma) = konfucijanizam je
nositelj duhovnog i civilizacijskog ustroja Kine do 1911.
 vrela: „Pet klasika“ - taj je spis bio uvjet da se može raditi u državnoj
službi

Središte Konfucijeva nauka – dvije dimenzije:

1. oživjeti moralne vrijednosti i dostignuća minulih (mitskih) dinastija
kako bi se održala etička mjerila čovječnosti (ren – uređuje društvo „Što
ne želiš da drugi učini tebi, ne čini ti njemu.“), pravednog vladanja i
legitimne vlasti
2. u ljudskom društvu uspostaviti harmoniju koja vlada između neba i
zemlje – ravnoteža između YIN-A (ženski princip) i YANG-A (muški
princip); poštivati volju Neba i slaviti Nebo kao najvišu duhovnu
prisutnost, moralnu silu i izvor svega

„Tko hoće upoznati čovjeka, mora najprije upoznati Nebo koje je ljudima
dalo njihovu narav i zakon!“

Društveni odnosi – moraju biti obilježeni ispravnošću i poštovanjem te

zasnivati se na uzajamnosti i povezanosti

Pet vrsta odnosa (određuju mjesto pojedinca u društvu)

1. otac – sin
2. muž – žena
3. stariji – mlađi brat = red u obitelji, pokrajini i državi
4. vladar – podanik
5. prijatelj – prijatelj

Pet temeljnih dužnosti koje određuju društveni sklad:

1. dobrota
2. ljubav
3. samosvladavanje
4. suosjećanje
5. dobrohotnost
6.

5
  oskudni religijski nauk (nema dogmi ni svećenstva) – svijest o vršenju
„volje Neba“, no nebo nije božanstvo
 poštuje običaje tradicije (kult predaka i obredi žalovanja) – ne govori o
sudbini mrtvih – „Kad ne poznamo život, kako bismo poznali smrt.“

Konfucijanizam danas
 oko 150 do 300 milijuna konfucijanista – 0,12% svjetskih religija

TAOIZAM (kin. Tao = Put (koji se kreće))

= kineska filozofija i religija kojoj je u polazištu tumačenje Vrhovnog počela ili
„Puta“
 osnivač: Lao-tse = „stari učitelj“  -6.st (sumnja se u njegovu
povijesnost)
 knjige: Tao te king (Knjiga o prapočelu svijeta i njegovu djelovanju u
svijetu ) – upitno njezino postojanje

simbol taoizma – središte taoa = zajedništvo dvaju suprotna, ali

komplementarna počela svake stvarnosti
a) YIN = žensko počelo – sjena, mjesec, pasivnost, nepokretnost,
praznina, nedjelovanje, smrt, ...
b) YANG = muško počelo – svjetlo, sunce, aktivnost, pokretnost,
punina, djelovanje, život, ...

odražavaju ih unutarnji i nevidljivi pokreti neba i zemlje (1000

promjena i 10 000 preoblikovanja) - nebeske promjene utječu
na zemaljske promjene

Osnovno naučavanje
 vrhovno počelo = TAO (Put) – prije neba i zemlje = TAO nije Bog iako
ima značajke božanstva
 cilj je sjedinjenje s TAOOM = spoznaja univerzalnog zakona povratka
svega svome izvoru
 TAO je u svijesti zamagljen – pročišćenje duhovnim putovanjem (od
spoznaje uvjetovanosti do stanja apsolutne slobode)

6
  tipična MISTIČNA EKSTAZA (nije svima dostižna niti je stalna) =
otklonom od znanja (lažna sigurnost) – oslobađa se istinska mudrost i
kreativnost
 kozmička energija ili prvobitni dah (qi) nastali iz taoa – prisutni u svakom
biću (tri elementa: dah, bivstvo, duh; tri psihička središta: glava, srce i
ispod pupka)
 MEDITACIJA = sklad fizičke i mentalne energije u tijelu (vraćanje
tijela u izvorno stanje čistoće) – približavanje besmrtnosti
 TAOISTI = „Povućeni ljudi“ (yin-zhe) – oblik kontemplacije

Dvije škole:
a. filozofski taoizam

b. religijski taoizam (obredi, svećenici, hramovi, vjerovanja) +

ezoterijski taoizam (pučka religija – bogovi, duhovi, mitovi,
egzorcizam, magija, gatanje, ...)

HINDUIZAM (staroperz. hindu, skr. sindhu)

= religijski, filozofski i društveni sustav Indije = religija i civilizacija (kultura)
– pogled na svijet, društvo

Ohm – simbol hinduizma

 nije PROZELITSKA religija – ne želi se silom nametnuti religija

 jezici: SANSKRT (hinduizam) i PALI (budizam)
 stari nazivi: BRAHMANIZAM (religija Brahmana) ili VEDIZAM
(religija Vede) – „sanatana dharma“ = „trajni Red“  hinduistički
naziv religije  danas: HINDUIZAM (razlika između HINDUISTA kao
pripadnika hinduizma te INDIJCA kao stanovnika Indije)

SVETI TEKSTOVI HINDUIZMA

 VEDA (skr. znanje) – knjiga inspirana bogom Brahmanom (Brahmine
objave o vječnom redu i istinama)

7
 a. RGVEDA („spoznaja stvari“) – himni u čast arijskim bogovima koji
su personifikacija prirodnih sila
b. SAMAVEDA („znanje melodija“) – stihovi Rgvede odabrani za
pjevanje
c. YADŽURVEDA – prozne upute o žrtvenim obredima
d. ATHARVAVEDA – molitveni obredi i čari u stihovima
+ UPANIŠADE – temelj hinduističke filozofije

 dva epa:
a. Ramayana – 48 000 stihova o kralju Rami
b. Mahabharata – 200 000 stihova o ratu između plemičkih obitelji
Kaurava i Pandu

- Bhagavad Gita – duhovno etički razgovori na bojnom polju između

princa Ardžuna i Krišne

 ostali tekstovi: drevne predaje (purane), zbirke o vjerskom i svjetovnom

pravu (dharmi ili sastra), vjerski i obredni priručnici (tantra)

ČETIRI STALEŽA:
1. svećenici (brahmani) – 6% (simbol Brahmanovih usta)
2. vladari i ratnici (kšatrije) – 6% (simbol Brahmanovih ruku)
3. zemljoradnici, obrtnici i trgovci – 6% (simbol Brahmanovih bedra)
4. sluge (šudra) – 60% (simbol Brahmanovih nogu)
+ „pod-kasti“ – endogamne i profesionalne zajednice
+ „izvankasti“ – „nedodirljivi“ – ukinuti Ustavom 1951.

TEMELJNI POJMOVI I NAUK

 BRAHMAN = iskonska snaga kozmosa, neizreciva stvarnost, otajstvo
( Brahman = božanstvo ≠ brahman = svećenik)

 DHARMA = kozmički Red, vječni zakon postojanja, pravilo ponašanja

8
Cikličko shvaćanje svijeta i života
 SAMSARA – vječno putovanje ili seljenje duše (zatvoreni krug života,
smrti i ponovnog rađanja)

 KARMA – moralno djelovanje koje uzrokuje ponovno rođenje jastva

(„sudbina“)

 MOKŠA – oslobođenje i sjedninjenje jastva s Vječnim božanskim

Redom

Četiri puta:
1. put djela
2. put znanja
3. put predanja Brahmanu
4. put meditacije (joga)

TRIMURTI („tri slike“ brahmana) = tri božanstva u hinduizmu:

1. BRAHMA: stvoritelj + SARASVATI (božica umjetnosti i spoznaje) 
oblik guske i labuda
2. VIŠNU: održavatelj i darovatelj života, stvoritelj kozmosa, zakonodavac i
čuvar čudoređa; silazi na zemlju kao avatar (Rama i Krišna) + LAKŠMI
(„milijunašica“ – božica sreće i ljepote)  oblik orla
3. ŠIVA: razaratelj i obnovitelj, božanstvo plodnosti i isposništva – daje
dobro i zlo, plesom i igrom stvara svijet = kralj plesa + PARVATI
(„planinarka“ - Višnuova sestra)  oblik bika

 preko 330 milijuna bogova – Ganeš (bog sreće, uspjeha, blagostanja i

znanosti – debeli čovječuljak s slonovskom glavom); Murugan – bog
nebeskih vojski; Indra – bog rata i oluje; Varuna – bog neba, Kama – bog
tjelesne ljubavi (Kama sutra)

Kama sutra – knjiga koja govori o umjeću tjelesne ljubavi (duhovnost tjelesne
ljubavi) – zapad materijalizira sliku Kame sutre

JOGA (skr. yoga = ujediniti)

= put sjedinjenja s Apsolutom (brahman); vježba tjela i svijesti

9
Osam stupnjeva joge:
1. suzdržljivost (moralna stega)
2. disciplina (tjelesna i duhovna čistoća)
3. položaj (stav sjedenja)
4. disanje (reguliranje)
5. opuštenost (odvraćanja sjetila od predmeta)
6. koncentracija (usmjeravanje misli na predmet)
7. meditacija (predmet ispunjen mišlju)
8. poniranje (stanje nesvjesnosti – samadhi)

Četiri glavne vrste joge:

1. KARMA JOGA (put djelovanja: obred i obveze)
2. DŽANA JOGA (put spoznaje: meditacija)
3. BHAKTI JOGA (put predanosti: štovanje)
4. RADŽA JOGA (put uvida ili „kraljevska joga“)
+ transcendentalna meditacija

Hinduizam danas
treća religija svijeta: oko 900 milijuna pripadnika – najviše u Indiji (85%
stanovnika Indije)

Ostale indijske religije:

1. DŽAINIZAM (budizam + hinduizam) – vegetarijanci (produhovljeni
budizam, nema nasilja)
2. SIKHIZAM – oblik hinduizma koji je širenjem islama sačuvao
hinduističku kulturu te se po uzoru na islam postali monoteisti

BUDIZAM
„ Religija bez Boga“ – ATEISTIČKA RELIGIJA  isključuje poimanje
Boga (ne vjeruju sve religije u Boga) – naravna religija (praktična, konkretna)

Razlika hinduizma i budizma:

Hinduizam – skup mitova, skup religija, naučavanja
Budizam – povijesna religija(ima osnivača) – nastaje iz hinduizma (reformacija
hinduizma)

10
Siddharha Gautama (560. – 480.prije Krista )
plemičkog roda: oženio se s 16 godina (otac sina)
susret s bolesnikom, starcem, mrtvacom i isposnikom – u gradu – 4
događaja/ 4 osobe  promijenio njegovu sliku svijeta
s 29 godina pridružuje se brahmanima; razočaran, nastavlja svoj put sam
(napušta svoju obitelj)
s 35 godina u Bodhgayi (dolina Gangesa) ostaje 49 dana u meditaciji,
pod drvom smokve  posvjetljenje – Buddha
odrekao se NIRVANE (ukazanje Brahme) – propovijedao 45 godina do
smrti u 80.godini u Kusinari

Četiri plemenite istine – sažetak budističke nauke = Dharma (prva Budina

propovijed u Sarnathu):
1. Ljudski život je pun patnje. (rođenje, starenje, bolest, smrt, ljubav,
rastanak) – susret s bolesnim starcem (pita se zašto postoji patnja)
2. Izvor patnje je želja. (tjelesno i moralno htjenje)

3. Oslobođenje od patnje je uništenjem želje.

4. Put do oslobođenja je „osmerostruki put“.

Osmerostruki put
I. Spoznaja ili mudrost ili prosvjetljenje (panna)
1. Ispravan uvid ili nazor (spoznaja 4 plemenite istine)
2. Ispravna odluka ili htjenje (napuštanje svijeta – promjena načina
života)

II. Etika ili čudorednost(šila)

3. Ispravan govor (ne laži, ogovaranje)
4. Ispravno djelovanje (moralne radnje)
5. Ispravan život (zanimanja koja poštuju život)

III. Meditacija i joginsko sjedinjenje (samadhi)

6. Ispravan napor (usavršavati svoju karmu, predodređenost za
budući život)
7. Ispravna sabranost (pažnja)
8. Ispravno zadubljenje ili stapanje (NIRVANA)

11
 nirvana: nestajanje
- nirvana nije prosvjetljenje, ni spasenje
- nema ekstaze, već je u pitanju ENTAZA
(smisao nije izaći iz sebe, već ući u sebe)
Četiri budističke škole
1. HINAYANA („Mala kola“) = izvorna Budina nauka
 spisi: TIPITAKA („tri košare“) - 1.košara – redovnička
disciplina, 2.košara – Buddhini odgovori na pitanja njegovih
učenika, 3.košara - teološko razmišljanje o svemu tome
(obrazloženje)

 prosvjetljenje i oslobođenje od samsare samo vlastitim naporom –

redovništvo

 ≠ laici (samo ponovno rođenje kao ljudi i približavanje cilju

oslobođenja)

 Buda = povijesna osoba, nema nadnaravnih crta, on je učitelj

 JUŽNA ŠKOLA – Birmanija, Šri Lanka, Tajland, Kambodža,

Laos

2. MAHAYANA („Velika kola“)

 naglašava PUČKU POBOŽNOST (veća uloga laika) – razvijaju se
blagdani, hramovi, hodočašća = pobožanstvenje Bude

 razvija se ideal BODHISATTVE („probuđeno biće“) – redovnik

koji poput Budhe nije htio nestati u nirvani (odriče se nirvane i
pristaje na ponovnog rođenje (samsara) kako bi drugima pomogao
na putu spasenja

 SJEVERNA ŠKOLA – Nepal, Kina, Tibet, Koreja, Japan

3. VAJRAYANA („Dijamantna kola“)

 mnoštvo tekstova (tantra)  „Tantrička kola“

 TANTRIZAM „LIJEVE RUKE“ : spolni rituali nakon inicijacije

(vladanje sobom)

 TANTRIZAM „DESNE RUKE“: askeza

 Mongolija, Tibet (Lamaizam) – ZAPADNA ŠKOLA

12
 4. ZEN BUDIZAM (jap. zen., kin.chan, skr.dhyana = meditacija,
razmišljanje, poniranje)
 chan budizam (Kina): mješavina taoizma i mahayana budizma

 važna uloga učitelja (nema kanonskih spisa) – dva učitelja:

1. RINZAI ZEN – doživjeti prosvjetljenje
2. SOTO ZEN – nalaže vježbu sjedenja (meditacijom
postići jedinstvo jastva – svakodnevno vježbanje Bude)

zen nije religija, nego mudrost i vježba oslobođenja

duha i tijela te umijeće života: kazalište, slikarstvo
(kaligrafija), vrtlarstvo, cvjećarstvo, ...  ESTETSKA
KULTURA

ZAKLJUČAK O ISTOČNIM RELIGIJAMA:

odraz su velikih duhovnih, kulturnih i civilizacijskih raznolikosti (od
Indije preko Kine do Japana ... ) – stoga se ne smiju olako među sobom
poistovjećivati
zajedničko obilježje im je vjera u Apsolut, beskonačnost, Nebo –
nemaju kategoriju osobnoga Boga
(...)

MONOTEISTIČKE RELIGIJE

Monoteističke religije: Židovstvo, kršćanstvo, islam

 vjera u jednoga Boga (monoteizam) koji je osoban, koji je stvorio
čovjeka i svijet, koji vodi čovječanstvo

 Bog se objavljuje – revelatum („skinuti veo“)

 naziv za monoteističke religije = „Abrahamske religije“ –

„Abrahamska ekumena“

 postavlja se pitanje imaju li monoteističke religije isto iskustvo i

poimanje Boga? – ne razumiju isto, nemaju isto poimanje – različit
odnos Boga prema čovjeku

 objavljene religije? – ne postoji činjenica da se Bog objavljuje (

objavljene religije ≠ religije objave)

13
ŽIDOVSTVO
Svete knjige (pisana i usmena Tora):
1. TANAH (Tnk) – Zakon (Torah – „uputa“, „učenje“ ) – 24 knjige (SZ)
2. TALMUD („učenje“) – zbirka rabinskih predaja koje tumače Mojsijev
zakon
a. MIŠNA („ponavljanje“) – kodificirana usmena predaja o vjerskom,
svjetovnom, obiteljskom životu
b. GEMARA (dovršenje, dopuna) – rabinske rasprave i komentari
mišne – jeruzalemska i babilonska predaja

- dvije vrste talmudskih spisa:

a. Halaka – pravni propisi
b. Hagada – narodna predaja, priče za moralnu poduku

 MIDRAŠ („proučavati“) – rabinska egzegeza biblijskog teksta

 KABALA („usmena predaja“) – tajna vjerska i filozofska nauka =
misticizam (mistična literatura)

Židovski blagdani
a. ROŠ HAŠANA = nova godina (prema godišnjici stvaranja 3760.pr.Kr)
– slavi se ujesen (1.-2.tišrija)
b. JOM KIPUR = Dan pomirenja – blagdan pomirbe koji označava post i
pokajanje kako bi se vjerni Židovi očistili od grijeha i obnovili savez s
Bogom (10.tišrija) – pjevanje kol nidre za odlutale Židove
c. SUKOT = SJENICE – dan zahvale Bogu za žetvu i prisjećanje na
boravak u pustinji poslije izlaska iz Egipta (15.-22.tišrija)
d. SIMHAT TORA = Radost Tore – završetak godišnjeg čitanja
Petoknižja (čitanje Mojsijeve smrti i 1.poglavlje Postanka) – pjevanje i
ples uz nošenje svitaka Tore
e. HANUKA = Posvećenje – blagdan svjetlosti, osmodnevni blagdan
tijekom kojega se slavi ponovna posveta jeruzalemskog Hrama za vrijeme
Makabejaca
f. PURIM = Žrijebovi – oslobođenje Židova od Perzijanaca pod vodstvom
kraljice Estere – mjesec prije Pashe (zabrana posta)

14
 g. PASHA (PESAH) = Prijelaz – proljetna svečanost – mjesec nisan –
oslobođenje iz egipatskog ropstva i blagdan beskvasnih kruhova
(pashalna žrtva)

h. ŠEVUOT = Sedmice (Pedesetnica) – 50 dana poslije Pashe, 7 tjedana

poslije 15.nisana – blagdan žetve i prvih plodova (toga se dana Židovi
prisjećaju kako je Bog Mojsiju na brdu Sinaj predao ploče Zakona) –
sjećanje na poginule u pobuni (70.) te na razaranje Hrama

ISLAM
 u početku – „kršćanska hereza“ – „lažna objava“ (nastaje nakon Krista
nakon što je Bog rekao svoju zadnju riječ = predznak Antikrista)
 danas – nije na dobrom glasu (teroristi, ružne brade, puno žena, ...)
 sebe smatra u kontinuitetu s Židovstvom – Muhamed smatra da je isti Bog
govorio Mojsiju, Isusu i njemu

Tri značenja:
1. islam kao čin vjere
 islam = pokoriti se, predati se, povjeriti se
 muslim = musliman – onaj koji se pokorava, čini čin pokornosti
 islam je bezuvjetna pokornost Bogu i potpuno predanje
njegovoj volji

2. islam kao religija

 al-din = vjerovanje i praksa

3. islam kao kultura i civilizacija

 religija i država

4. islam kao svijet, zagonetka

MUHAMED (570. – 632.) . /Muhammad – „hvaljen“ /

 MEKA (oko 570. – 622.)
o siroče  oženjen s Hatidžom (4 kćer)
o 610. – dobiva objavu  monoteizam (neprijateljstvo i progon u
Meki)
o 619. – „godina žalovanja“
o 622. – odlazak, iseljenje u Jesrib (kasnije Medina)

15
  MEDINA (622. – 632)
o 622. Islam postaje religija – HIDŽRA = odlazak Muhameda iz
Meke u Medinu
o Sukobi s Mekom  sa Židovima i kršćanima (pola stanovništva
čine Židovi)
o 630. – osvajanje Meke
o 631. – „godina izaslanstva“
o 632. – „oproštajno hodočašće“ i smrt

MUSLIMANSKO VJEROVANJE (naziv: Al – akida)

1. Vjera u Boga – „jedan i jedini“ – muslimansko poimanje Boga = jedan u
samome sebi
2. Vjera u Božje izaslanike – 25 proroka (nabi) – 21/25 su Biblijski proroci
(npr. Musa – Mojsije); poslanik (rasul)
3. Vjera u objavljene Knjige – Torah, Psalmi, Evanđelje
4. Anđeli – Džibri, Mikal, Malik
5. Posljednji dan  vizualni svijet (kraj svijeta – uskrsnuće – sud – raj
(dženet) – pakao (džehenem) ); u raj idu dobri – muškarce tamo čeka
obilje lijepih žena
6. Božje (pred)određenje – Božje sveznanje i svemoć (ljudska sloboda)

PET STUPOVA ISLAMA

1. ISPOVIJEST VJERE (ŠEHADA) – izgovaranjem šehade se postaje
članom islama: „Nema drugog boga osim Boga, Muhamed je Božji
poslanik.“
2. OBREDNA MOLITVA (NAMAZ) – pet puta dnevno (individualno ili
zajednički) – muškarci petkom u džamiji obvezno
3. RAMAZANSKI POST – mjesec ramazan – od izlaska sunca do zalaska
sunca (lunarni kalendar – od našeg se kalendara pomiće unazad)
4. OBVEZNI VJERSKI PRINOS (ZEKAT) – solidarnost sa siromašnima
( oko 2,5% - druga vrsta poreza)

5. HODOČAŠĆE U MEKU (HADŽ)

6. + DŽIHAD (duhovni napor, trud, nastojanje) = moralna, duševna i
duhovna bitka:
16
 a. obraniti islam dimenzije
b. širiti islam džihada

KUR'AN (recitirati, čitati, sabrati = Recitacija, Navještaj, Poziv)

 nije antikršćanska knjiga = recitacija

 pisana na arapskom jeziku, nema prijevoda, već samo tumačenja jer je

arapski prema njihovu poimanju toliko uzvišen da se ne može prevesti (ne
smije se uzeti i čitati prije obrednog pranja)
 114 sura ili poglavlja (svaki jedna knjiga, od većih prema
manjima – veličina kao NZ)
 6236 ajeta (znanja – zapovijedi)
 6360 ajeta s besmelama (Božji zazivi)
 Muhamedu je objava diktirana 23 godine nakon čega ju je on učio
napamet (HAFIS = onaj koji zna Ku'ran napamet)

 duhovni, narativni i normativni tekstovi = pjesničko-duhovna knjiga

MUSLIMANSKA TRADICIJA I FILOZOFIJA

 SUNA = tradicija
 HADIS = usmena predaja
 ŠERIJAT = Božji put, zakon
o 4 izvora: Kur'an, suna, idžama (suglasnost), kijas (analogija)
o 4 pravne škole
 KELAM = teologija
 FALSAFA = filozofija
 TESAUUF = mistika

GLAVNI MUSLIMANSKI BLAGDANI

 RAMAZANSKI BAJRAM = kraj ramazaskog post
 KURBAN-BAJRAM = dan Abrahamove žrtve (70 dana nakon kraja
Ramazana  hadžijski bajram)
 LEJLEI-KADR – „Noć odluke“ – objava Kur'ana (27.noć mjeseca
ramazana)
 LEJLEI-BERAT – „Noć sudbinskih odredbi i oprosta“ (15.noć mjeseca
šabana)
 MEVLUD – Muhamedov rođendan
 MUHAREM – Nova godina (prvi mjesec hidžretskog kalendara)

17
ISLAM DANAS
 druga najbrojnija religija uz kršćanstvo na svijetu (oko 1,5 milijardi – ¼
svjetskog stanovništva)

ZAKLJUČAK O MONOTEISTIČKIM RELIGIJAMA

 monoteističke religije židovstvo, kršćanstvo i islam pripadaju
biblijskom tipu religije

 zajednički temelj: vjera u jednoga transcenetnog, osobnog Boga; svojom

se je riječju objavio (preko proroka) i uspostavio Pravednog suca te odnos
(savez) s čovjekom ili narodom

 napetost: različito poimanje Božje riječi (Tora, Isus, Kur'an) = različiti

naglasci u poimanju Boga, čovjeka

 sve tri su eshatološke religije

 različito svaka naglašava jednu teološku krepost

1. mesijanska nada (Židovstvo)
2. Poslušna vjera (Islam)
3. Bezuvjetna ljubav (kršćanstvo)

 dijele zajedničku odgovornost prema svijetu i čovječanstvu

Deklaracija Nostrae aetate o odnosima Crkve prema nekršćanskim

religijama (28.X.1965.)

Nostrae aetate, br. 2. – govori o poštivanju mnogobožaca – dužni smo poštivati

sve religije jer : „Katolička Crkve ne odbacuje ništa što u tim relgiijama ima
istinita i svet.“

Nostrae aetate, br.3. – govori o poštivanju muslimana – njih smo posebno

pozvai poštivati zbog zajedničkog čašćenja Isusa i Marije, iščekivanja dana suda
kad će Bog svim uskrsnulim ljudima dati zasluženu plaću

Nostrae aetate, br.4. – govori o poštivanju Židova – posebno smo ih pozvani

poštivati zbog zajedničkog priznavanja Starog zavjeta

18
19