dio sveobuhvatne svjetske

due tzv. brahma i da je

ovjekov ivotni cilj sjedinjenje s njom.

Karma (univerzalna pravda) je vjerovanje da postoje posljedice za svako dobro ili loe
djelovanje. Jo jedna vana ideja je i tzv. samsara, odnosno ponovno roenje (prelazak due)
koje zahtijeva karma kako bi se u potpunosti ispunile posljedice. Uloga koju osoba ima u
svome ivotu odreena je dobrim ili loim djelovanjem iz predhodnog ivota. Tek kada osoba
moe vidjeti preko vela maya (iluzije zemaljskih elja) sposobna je shvatiti svoj pravi
identitet i transcendentalnu stvarnost, tj. Svjetsku duu. Tada se prekida beskrajni krug
ponovnog roenja i prelazi se u svjetsku duu. To se osloboenje naziva moksha.
tovanje krave blisko je povezano sa gotovo svim hinduistikim sektama. S obzirom
da se na kravu gleda kao na simbol majinstva i plodnosti, njeno ubijanje, makar i sluajno,
smatra se jednim od najteih grijeha.
Hinduizam je politeistika religija. Ima mnogo bogova i boica sa razliitim
funkcijama i moima. Ipak u Vedanti (kraj Veda) gdje se nalaze najvanije doktrine, bogovi i
boice se smatraju samo razliitim prikazima jednog boanstva. To boanstvo iskazano je kao
tri najvea boga: Brahma, Vinu i iva. Vinu i iva (koji utjelovljuje stvaranje, zatitu i
unitenje) i neki od njihovih brojnih inkarnacija imaju najvie sljedbenika.
esto se smatra de ja Buda, utemeljitelj budizma, deveta inkarnacija Vine. Neki
hinduisti pak njegovom desetom inkarnacijom smatraju Krista, a neki smatraju Kalki kao
zadnju inkarnaciju koja tek treba doi. Za njih se smatra da su doli na zemlju kako bi
uspostavili mir, red i pravdu ili kako bi spasili ljude od nepravde.

2.4.2. BUDIZAM
Budizam je nastao na uenju princa iz kaste Katrija, Siddharte Gautame roenog oko
563. godine pr. Kr. Odgojen u hinduistikoj tradiciji, Siddharta se u 29-oj godini odrekao
bogatog zemaljskog ivota i proveo est godina u meditaciji. Pri kraju izolacije doivio je

prosvjetljenje. Od tada se naziva Buda ili Prosvijeeni. Posvetio je ivot propovijedanju svoje
doktrine.
Buda je prihvatio, ali i reinterpretirao osnovne postavke hinduizma kao to su karma,
samsara, dharma i moksha, ali se je odbio pokoriti odreenoj metafizikoj teoriji. Smatrao je
da su one nevane za uenje i da mogu samo skrenuti pozornost sa onog bitnog. elio je
osvjeiti vjerski ivot koji je postao prekrut zbog brojnih detaljiziranih rituala i doktrina.
etiri plemenite istine saimlju Budinu analizu situacije ovjeanstva te uvode
rjeenje za ivotne probleme. Prva istina istie da je ivot u svijetu stalne promijene sam po
sebi nesavren i da patnja nije samo rezultat trenutne frustracije ili nesree, ve se protee
kroz cijelo ovjekovo iskustvo. Druga istina istie da je uzrok patnje elja, dosta emocionalno
shvaanje ovjekove egzistencije, koje traje od roenja do ponovnog roenja. Trea istina
naglaava da se patnja moe

zaustaviti eliminiranjem elje. etvrta istina upuuje na

Plemeniti osmostruki put koji vodi do eliminacije elje, ponovnog roenja, patnje i dostizanja
nirvane (nibbana) stanja blaenstva i nesebinog prosvjetljenja. Taj put podrazumijeva
pravo znanje, pravu nadu, pravi govor, pravi rad, pravi ivot, pravo opaanje, pravo
prisjeanje, pravo razmiljanje i prodiranje u sebe.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sanskrt
tu ti ima neto o sanskrtu
http://sungazing-hr.org/forum/index.php?topic=83.0
ovo na forumu ti je valjda isto dobro