BUDIZAM

TO JE BUDIZAM?
TO JE BUDIZAM?
budizam nije prava religija, nego je vie etika,
filozofija ponaanja
danas postoji oko 500.000.000 budista u svijetu, a
rasprostranjeni su po cijeloj Azij
osniva je Siddharta Gautama (Zidarta Gotama)
Buddha (Buda), roen u dananjem Nepalu oko
560. god. pr. Kr., a umro 480. god. pr. Kr.

IVOT SIDDHARTHE GAUTAME

LEGENDA O BUDI
rodio se u raskoi (u hinduistikoj religiji), u drugoj kasti
otac ga je htio zatiti, pa mu je zabranio da izlazi iz
palae
imao je enu Yashodharu i sina Rahula
pobjegao je iz dvorca i susreo:
starca
bolesnika
mrtvaca (provod)
hinduistikog monaha
napustio je dvorac (imao je 29 godina) i poeo ivjeti kao lutalica
odluio je spoznati tajnu ivota (to je trajalo 6 godina), ali nije
uspio
na kraju je sjeo pod jedno drvo Bodhi (drvo buenja) i
odluio ostati sjediti dok ne otkrije smisao postojanja
nakon 49 dana dobio je prosvjetljenje i od tada se naziva Budha
to znai prosvijetljeni
nakon toga je narednih 45 godina proveo propovijedajui

TOZNAI
ZNAIBUDA?
BUDA?
TO
rije Buda znai PROSVIJETLJENI
svatko onaj tko doe do stupnja prosvijetljenosti naziva se
Buda
Siddharta je bio samo prvi Buda

BUDIN NAUK
nakon to je postigao prosvjetljenje, Buda je
narednih 45 godina proveo u propovijedanju
posebno su poznate njegove propovijedi odrane
u Benaresu:
etiri plemenite istine
Osmerostruki plemeniti put

ETIRI PLEMENITE
ISTINE
u ivotu je SVE PATNJA
patnju uzrokuju ELJE
patnja se moe ukloniti samo ako se ljudi
OSLOBODE ELJA
elje se uklanjaju tzv. SREDNJIM PUTEM
(postignue nirvane)

TO JE NIRVANA
samo osoba koja uspije ovladati svojim eljama moe
pronai srednji put i doivjeti nirvanu
nirvana je stanje bez bez elja, potpuni mir
ipak, prava se nirvana ne moe postii u ovom ivotu,
nego tek nakon smrti to se stanje potpunog utrnua
elja naziva PAR NIRVANA

BUDISTIKO MONATVO
budistiki monah naputa svoju obitelj i prijatelje te se posveuje
meditaciji
u veini budistikih sljedbi on mora biti neoenjen
ive u samostanima, i to od milostinje vjernika
od imovine posjeduju samo:
haljinu
sandale
brojanicu od 108 zrna
britvu za brijanje glave i brade
jednu iglu
cjediljku za vodu (da ne progutaju muicu, ivo bie)
hranu moraju isprositi i pojesti ju do podne (redovito su
vegetarijanci, ali ako im netko da meso, i to su duni pojesti)
mnogi mukarci (oni koji nisu redovnici) provode po nekoliko
tjedana i godina u budistikim samostanima kako bi se pribliili
prosvjetljenju

PODJELA BUDIZMA
poslije Budine smrti budizam se podijelio na:
THEREVADU (vrto se dre Budinog nauka) i
MAHAYANU - mnoge razliite sljedbe koje nemaju u svemu
isti nauk; najpoznatiji su:
zen budizam
lamaizam
tibetanski budizam

ZEN BUDIZAM
taj je nauk nastao na temelju jednog Budinog ina: prema legendi,
jednom mu je doao uenik, dao mu zlatni cvijet i zamolio ga
da mu otkrije tajnu svog nauka
Buda je cvijet podigao u zrak i samo promatrao bez rijei
time je htio poruiti da je tajna mudrosti u sabranom
promatranju obinih stvari oko sebe
zen budisti smatraju da prosvjetljenje ne dolazi od umovanja i iz
knjiga, nego nakon dugog vjebanja u sabranosti (najmanje 10
godina) samo bljesne

BUDIZAM I HINDUIZAM
budizam je proistekao iz hinduizma, pa je preuzeo neke elemente
hinduistikog nauka
Buda je refermirao hinduizam neto prihvatio, neto odbacio:
tako i budisti vjeruju u reinkarnaciju i zakon karme, ali
odbacuju podjelu drutva na kaste i strogo hinduistiko
isposnitvo

BUDIZAM I NAUK KATOLIKE CRKVE

budizam je lijepa i miroljubiva religija u kojoj ima puno toga
nadahnjujueg, ali ipak ima nekih elemenata koje, kao krani, ne
moemo prihvatiti:
u budizmu je vano prosvjetljenje, odnosno osobi ne treba
Bog, nego ona sama svojim snagama stie do tog stupnja
poimanje duhovnosti je bitno drukije (duhovnost ima uglavnom
osobnu dimenziju, a ne zajedniarsku kao u kranstvu: nije
toliko bitan odnos ni prema Bogu ni prema drugima)
budiste zanima samo ovjek, pa to i nije religija, nego
filozofija
sabranost u promatranju stvarnosti i budistiko monavo openito
moe biti snaan poticaj i kranima da i sami pronalaze vrijednost
ivota u malim obinim stvarima, jednostavnosti i poniznosti

ZAPIIMO

BUDIZAM
utemeljitelj: Siddharta Gautama Buddha (oko
560.-480. pr. Kr.)
to je filozofija ponaanja
etiri plemenite istine:
1. Sve je patnja
2. Patnju uzrokuju elje
3. Treba se osloboditi elja
4. elje se uklanjaju tzv. srednjim putem
cilj ivota: nirvana (utrnue elja)

www.vjeraidjela.com