I SEMINARSKI RAD

TEMA:
UPRAVLJAČKI PRENOSNI MEHANIZAM SA ZUPČASTOM
LETVOM

PREМЕТ:
TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA MOTORNIH VOZILA

PROFESOR: STUDENT:
Dr Zdravko Nunić, van. prof. Bojan Nikolić
267-II/20
 Dobој, 2020. godinа

SADRŽAJ:

UVOD..................................................................................................................................................................... 3
1. UPRAVLJAČKI MEHANIZAM............................................................................................................................4
1.1. Upravljački mehanizam sa pužnim prenosnikom........................................................................................5
1.2. Upravljački mehanizam sa kuglicama..........................................................................................................6
1.3. Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom.........................................................................................7
1.4. Kulisni upravljački mehanizam....................................................................................................................8
2. MEHANIZAM SA ZUPČASTOM LETVOM.............................................................................................................9
2.1. Način funkcionisanja upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom........................................................9
2.2. Prednosti upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom........................................................................11
2.3. Mane upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom..............................................................................11
2.4. Vrste i izbor upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom....................................................................11
2.4.1. Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom bez pomoćnog pogona..................................................12
2.4.2. Upravljački mehanizam zupčastom letvom sa hidrauličnim servo uređajem.........................................14
2.4.3. Mehanizam sa zupčastom letvom sa pneumatskim servo uređajem.....................................................15
2.4.4. Mehanizam sa zupčastom letvom sa električnim servo uređajem.........................................................16
3. МЕTOD ISPITIVANJA I MJERNA OPREMA ZA ISPITIVANJE................................................................................17
3.1. Kvarovi i popravka sistema za upravljanje.................................................................................................18
3.2. Kvarovi upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom...........................................................................18
3.3. Popravak i podešavanje upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom.................................................19
4. ODRŽAVANJE UPRAVLJAČKOG MEHANIZMA...................................................................................................20
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................................21
LITERATURA.........................................................................................................................................................22

2
UVOD

Sistem za upravljanje je ključni element u interakciji između vozača i vozila. Značajan je za

usmjeravanje upravljačkih točkova i održavanje pravca za vrijeme kretanja vozila. Glavni zahtjev koji
se očekuje od pomenutog sistema je da kretanje bude precizno. Takođe, sistem za upravljanje mora da
omogući vozaču da preko upravljača osjeti stanje kolovozne površine i da točkove nakon skretanja
vrati u poziciju pravolinijskog kretanja.
Sistem za upravljanje kod motornih vozila ima vrlo odgovornu funkciju u eksploataciji
motornog vozila i kao takav spada u grupu sistema aktivne bezbjednosti. Svako narušavanje njegove
funkcije može izazvati saobraćajnu nezgodu. Iz navedenog razloga ovom sistemu posvećuje se posebna
pažnja u preventivnim i periodičnim intervencijama. Ove intervencije različitog su karaktera i
intenziteta jer se danas u konstrukciji motornih vozila nalazi veliki broj različitih sistemskih rješenja i
konstruktivnih izvedbi.
Pod upravljačkim sistemom jednog vozila podrazumijevaju se svi elementi sistema koji
učestvuju u ostvarivanju željene putanje kretanja vozila.
Osnovni elementi upravljačkog sistema su:
 upravljački točak;
 upravljački mehanizam;
 prenosni mehanizam (spone).

Upravljački mehanizam predstavlja reduktor koji ima zadatak da uveća obrtni moment kojim
vozač djeluje na točak upravljača da bi izvršio zaokretanje točkova kojim se upravlja. U zavisnosti od
prenosnih elemenata u kućištu, upravljački mehanizmi se mogu podjeliti na:

 prenosnike sa zubčastom letvom;

 pužne prenosnike;
 prenosnike sa kuglicama;
 kulisni prenosni mehanizam;
 kombinovane prenosne mehanizme.
U ovom seminarskom radu posvetićemo pažnju prenosniku sa zupčastom letvom, objasniti
njegovu ulogu u sistemu upravljanja, prikazati najčešće otkaze i uticaje tih otkaza na funkcionisanje
upravljačkog sistema, te dati prijedlog preventivnih mjera da do tih otkaza ne dođe.

3
1. UPRAVLJAČKI MEHANIZAM

Upravljački mehanizam predstavlja reduktor koji ima zadatak da uveća obrtni moment kojim
vozač djeluje na točak upravljača da bi izvršio zaokretanje točkova kojim se upravlja.
Za vrijeme djelovanja na točak upravljača stvara se moment koji se sa vratila upravljača preko
prenosnika prenosi na točkove kojima se upravlja.
Prenosni odnos je bitna karakteristika uređaja za upravljanje, jer koliko je prenosni odnos veći,
utoliko je potrebna manja sila kojom vozač djeluje na točak upravljača.
Prenosni odnos upravljačkog mehanizma kod putničkih vozila kreće se u granicama od 18 do
20, a kod teretnih vozila od 16 do 32. Ovaj prenosni odnos uvećava se za prenosni odnos spona koji
zavisi od konstrukcije upravljačkog mosta.1
Upravljački mehanizam treba obezbjediti:
 stabilno kretanje u pravcu;
 malu silu na točku upravljača koja obezbjeđuje zakretanje upravljačkih točkova na
asfaltnoj podlozi;
 proporcionalan odnos sile na točku upravljača i momenta zakretanja upravljačkih
točkova;
U zavisnosti od prenosnih elemenata u kućištu, upravljački mehanizmi se mogu podjeliti na:
 pužne;
 zavojne;
 zupčaste;
 kulisne;
 kombinovane

1
Filipović, I. (2012). Cestovna vozila. Sarajevo : Mervik.

4
1.1. Upravljački mehanizam sa pužnim prenosnikom

Pužni prenosnik sastoji se od puža koji je čvrsto vezan za kućište upravljača, pužnog točka i pužnog
segmenta. Pužni par smješten je u kućište upravljača u kome se nalazi ulje za podmazivanje pužnog
para.
Pužni prenosnik je jednostavan po konstrukciji, a glavni nedostatak je veliki otpor trenja
klizanja pri okretanju2.

Slika 1. – Pužni upravljački mehanizam

Na upravljačkom prenosniku sa pužnim elementima, okretanje puža se redukuje i usporava

zakretanje segmenta pužnog točka, za koga je čvrsto povezana rukunica upravljača, koja translatorno
kretanje svoga slobodnog kraja prenosi na elemente trapeza upravljačkog sistema.

2
Stefanović, A. (2010). Drumska vozila. Niš: Centar za motore i motorna vozila Mašinskog fakulteta u Nišu i Centar za
bezbednost Mašinskog fakulteta u Kragujevcu.

5
1.2. Upravljački mehanizam sa kuglicama

Upravljački mehanizam sa kuglicama3 je prenosnik sa zavojnim vretenom posebne izvedbe.

Osovina upravljača je sa kuglastom spoljašnjom zavojnicom, dok je u navrtki upravljača
smještena unutrašnja kuglasta zavojnica. Obje zavojnice čine ležište kuglica koje se smještaju po
zavojnici.

Slika 2. – Upravljački mehanizam sa kuglicama

Okretanjem osovine upravljača pokreću se kuglice po zavojnici, koje svoje pomjeranje prenose
na navrtku u aksijalnom pravcu osovine upravljača. Navrtka upravljača zakreće upravljački segment
koji je spojen s rukunicom upravljača.

3
Stefanović, A. (2010). Drumska vozila. Niš: Centar za motore i motorna vozila Mašinskog fakulteta u Nišu i Centar za
bezbednost Mašinskog fakulteta u Kragujevcu.

6
 Cjevaste vođice na zavojnom vretenu i navrtki obezbjeđuju kružno vođenje kuglica. Ovakvom
konstrukcijom vreteno upravljača ne pokreće navrtku kliznim trenjem već kotrljajućim, čime se
smanjuje potrebna sila za zakretanje upravljačkih točkova. Ovakva konstrukcija se uglavnom
primjenjuje na teretnim vozilima.
1.3. Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom

Danas se kod motornih vozila najviše koriste upravljački mehanizmi sa zupčastom letvom.
Upravljački mehanizmi sa zupčastom letvom se veoma dobro uklapaju sa poprečnom sponom,
a njihova primjena kod vozila sa nezavisnim sistemom oslanjanja omogućava postojanje svega četiri
zgloba u trapeze upravljanja, dok bi u slučaju ugradnje drugih tipova upravljačkog mehanizma bilo
potrebno najmanje šest zglobova.
Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom4 sastoji se od zupčaste letve postavljenje
poprečno na uzdužnu osu vozila i zupčanika koji je naglavljen na vratilo.
Ovaj upravljački mehanizam poznat je i kao uređaj sa direktnim upravljačem, jer je zupčanik
koji se nalazi na kraju upravljača direktno spregnut sa zupčastom letvom. Na krajevima zupčaste letve
nalaze se krajevi spona preko kojih se ostvaruje spoj između spona i rukavaca točka.
Po pravilu, zupčasta poluga i zupčanik su koso nazubljeni čime je postignuto da veći broj
zubaca bude istovremeno spregnut.

Slika 3. – Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom

4
Filipović, I. (2012). Cestovna vozila. Sarajevo : Mervik.

7
 Kada vozač okrene upravljački točak, okrene se i vratilo, a zajedno sa njim i zupčanik letve
upravljača koji prenosi kretanje na samu letvu. Obrtanje upravljačkog točka prevodi se u pomjeranje
zupčaste letve u lijevu ili desnu stranu. Zupčasta letva je sistemom poluga i spona povezana sa
točkovima i njihovim zaokretanjem se postiže željeni smjer vozila.

1.4. Kulisni upravljački mehanizam

Kulisni upravljački mehanizmi izvode se sa jednim prstom, što je dato na slici 4 ili sa dva
prsta kao na slici 5.

Slika 4. – Kulisni upravljački mehanizam sa jednim prstom

Mehanizmi sa jednim prstom su rijetko u upotrebi zbog visokih opterećenja te je uobičajena

primjena mehanizama sa dva prsta. Kod kulisnih mehanizama moguće je ostvariti promjenljiv
prenosni odnos i rado se primjenjuju kod terenskih vozila. Dalja primjena je u teškim vozilima.

8
 Slika 5. – Kulisni upravljački mehanizam sa dva prsta5

2. MEHANIZAM SA ZUPČASTOM LETVOM

2.1. Način funkcionisanja upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom

Danas od svih upravljačkih prenosnika najdominantnije rešenje je zupčasta letva, ali iz razloga
povećanih sila na volanu najčešće potpomognuta hidrauličnim ili električnim servo uređajem. Vratilo
volana je kardanskim zglobom vezano za zupčanik koji pogoni zupčastu letvu. Zupčanik je stalno
spregnut sa zupčastom letvom. Kada vozač okreće volan, okreće se i vratilo volana, a zajedno sa njim i
zupčanik letve volana koji prenosi kretanje na samu letvu. Obrtanje volana se prevodi u pomeranje
zupčaste letve na levu ili desnu stranu. Zupčasta letva je sistemom poluga i spona povezana sa
točkovima i njihovim zakretanjem se postiže željeni smer kretanja vozila (slika 6).

5
Filipović, I. (2012). Cestovna vozila. Sarajevo : Mervik.

9
 Slika 6. – Funkcionisanje upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom6 (rack and pinion steering)
Kako bi se sile koje vozač mora da razvije tokom zakretanja volana smanjile između zupčanika
vratila volana i zupčaste letve postoji redukcija prenosa, obično veličine od 18-20:1. Prenosni odnos je
kompromis između sile koju vozač mora da razvije na volanu da bi zakrenuo točkove (što je prenosni
odnos veći – okretanje volana je lakše) i broja obrtaja volana u odnosu na stepen zakretanja
upravljačkih točkova (što je prenosni odnos veći potrebno je više obrtaja volana za isti otklon točkova).
Da bi se ovaj problem rešio, kod upravljačkih sistema bez servo asistencije se koriste zupčaste letve sa
varijabilnim prenosnim odnosom.
Kod sistema sa fiksiranim prenosnim odnosom zakretanje volana postaje sve teže što se
upravljački točkovi više zakreću od pozicije za pravolinijsko kretanje. Da bi se korigovala ova pojava
koriste se zupčaste letve sa varijabilnim prenosnim odnosom. Da bi se postigao veći prenosni odnos,
korak zupčastog para se smanjuje, a time i lakše zakretanje volana, ali je potrebno više obrtaja volana
da bi se stiglo do krajnjih pozicija. Dakle, u razvoju vozila postoji izražena tendencija da se poveća
komfor u vožnji i smanje opterećenja vozača. Možemo reći da rješenje sa zupčastom letvom našlo širu
primjenu, naročito kod putničkih vozila uz pomoć servomehanizama za upravljanje.

2.2. Prednosti upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom

Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom7 ima niz prednosti:

6
Front Wheel Steering System & Adaptability of Rack and Pinion Steering Over the Other Steering Systems
7
Ćurovac, A. (2013). Sistem za upravljanje vozilom. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.

10
  jednostavnija konstrukcija;
 male gabaritne dimenzije;
 neposredan spoj zupčaste letve i spona;
 visok stepen korisnog djelovanja;
 automatsko poništavanja zazora u mehanizmu;
 jednostavna proizvodnja;
2.3. Mane upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom

Osnovni nedostaci upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom su:

 podložan je prenošenju mehaničkih udaraca od podloge, preko točkova vozila, na točak
upravljača;
 teže je obezbjediti zaptivanje između nazubljene letve i kućišta u kojem se nalazi ulje za
podmazivanje;
 ograničena dužina spona;
 relativno mali vijek trajanja;
 zavisnost ugla zakretanja točkova od hoda zupčaste letve zbog čega se mora koristiti
manja poluga i time se povećavaju sile u sistemu upravljanja;
 smanjenjem prenosnog odnosa se povećavaju sile na volanu, sto otežava manervisanje
prilikom parkiranje itd;
2.4. Vrste i izbor upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom
Upravljanje vozilima velike nosivosti zahtjeva veliki fizički napor od vozača. Naročito teško je
upravljati vozilom pri kretanju po lošim putevima. Da bi se omogućilo lako upravljanje vozilima u
sistem za upravljanje se uključuju specijalni servomehanizmi čiji je osnovni zadatak da se smanji
potrebna sila na točku upravljača, a samim tim da se poveća manevarska sposobnost vozila.
U današnje vrijeme, servouređaji upravljačkih mehanizama ugrađuju se i na laka vozila.
Namjena servouređaja u ovom slučaju ne samo da olakšava upravljanje, već i da omogući bezbjedno
kretanje velikim brzinama, jer u slučaju eksplozije pneumatika na prednjim točkovima, daleko je lakše
održati kretanje u pravcu kod sistema upravljanja sa servouređajem.
Prema konstruktivnoj izvedbi postoje upravljački prenosnici sa zupčastom letvom8:
 bez pomoćnog pogona;
 hidraulični servo mehanizam
 pneumatski servo mehanizam;
 električni servomehanizam;

2.4.1. Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom bez pomoćnog pogona

Ovi mehanizmi se prvenstveno izvod kao mehanizmi sa zupčastom letvom. Na slici 7 prikazan
je jedan ovakav mehanizam.

8
Front Wheel Steering System & Adaptability of Rack and Pinion Steering Over the Other Steering Systems

11
 Slika 7. – Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom vozila FIAT 128

Zupčasta letva ugrađuje se na

mjestu poprečne spone i čini
dio upravljačkog trapeza što
se vidi na slici 8.

Slika 8. – Ugradnja mehanizma sa zupčastom letvom

Na slici 9. prikazan je još

jedan upravljački mehanizam
sa zupčastom letvom.

Slika 9. Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom

Upravljački mehanizam sa zupčastom letvom bez pomoćnog pogona se koristio kod starijih vozila
(FIAT 128 ili zastava 101), dok su zbog boljih karakteristika u upotrebi zupčaste letve sa pomoćnim
pogonima ili takozvane servo pumpe.
Način izrade zupčanika i zupčaste letve - Izbor materijala za zupčanike zavisi o svojstvima
koja zupčanik mora imati, a to su: opterećenost, obradivost, cijena i traženi kvalitet. Najčešći materijali
za izradu zupčanika tehnici su čelici i polimerni materijali. Jedan od najvažnijih postupaka obrade
metala u izradi zupčanika je glodanje, koje se primijenjuje kada nije potrebna velika preciznost
zupčanih prijenosnika. Ovaj način izrade primjenjuje se u maloserijskoj proizvodnji ili u radioničkim
uvjetima. Međutim, za postizanje visoke kvalitete i preciznosti primjenjuje CNC (Computer Numerical

12
Control) glodalica. Takođe, postoje tehnologije izrade zupčanika blanjanjem i provlačenjem.
Provlačenje je relativno skup način izrade, ukoliko se radi o malim serijama izrade. Ova tehnologija
izrade koristi se kod masovne proizvodnje jer se tada isplati izrada alata pomoću kojeg se izrađuje
zupčanik. Najzastupljeniji način završne obrade je obrada brušenjem zbog toga što se u praksi najčešće
primjenjuju zupčanici sa ravnim i kosim zubima.

2.4.2. Upravljački mehanizam zupčastom letvom sa hidrauličnim servo uređajem

Osnovni dijelovi upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom i hidrauličnim servouređajem su 9:

 mehanički prenosnik sa zupčastom letvom;

 integrisani hidraulični radni cilindar;
 upravljački ventil.

Hidraulični servouređaj radi na principu protoka ulja pod određenim pritiskom. Pritisak
u instalaciji ovog uređaja može dostići vrijednost od 70 – 100 bara. Stvara ga pumpa koju pokreće
motor.
Ulje pod pritiskom usmjerava se pomoću odgovarajućih ventila koji se nalaze u sastavu sistema
za upravljanje.
U zavisnosti od smjera okretanja upravljača, odnosno vratila, ventili se neizmjenično otvaraju i
omogućavaju prolazak ulja pod pritiskom koji djeluje na klipove.
Kod hidrauličnog servouređaja, pumpa preko povratnog ventila šalje ulje pod pritiskom prema
razvodniku, pri čemu se stalan pritisak obezbjeđuje posredstvom akumulatora.
Zakretanjem točka upravljača mehanička sila prenosi se na pogonski zupčanik i na taj način se
propušta ulje u cilindar te klip djeluje na polugu i zakreće točak.
Pritisak ulja djeluje na lijevu ili desnu stranu klipa i stvara hidrauličku silu kao pomoć
mehaničkoj sili sa zupčanika u pomicanju zupčaste letve.
Pri zaokretanju, točak upravljača preko poluge djeluje na tijelo razvodnika koji se pomjera i
prekida dalji protok ulja u cilindar, te se pod dejstvom momenta stabilizacije točak dovodi u normalan
položaj. Ulje se pri tome vraća u rezervoar.

9
Zahirović, A. (2016). Sistem za upravljanje kod motornih vozila. Travnik: Internacionalni Univerzitet Treavnik,
Saobraćajni fakultet Travnik.

13
 Slika 10. – Hidraulični servouređaj
Prednosti ovog uređaja su:
 bešuman rad;
 male dimenzije;
 manje vrijeme odziva i dvostruko manja snaga pneumatskog servouređaja;
Osnovni nedostaci su:
 brzo trošenje pneumatika;
 pri većim brzinama gubi se osjećaj upravljivosti;
 znatna cijena uređaja za upravljanje, a samim tim i cijena koštanja vozila u cijelini;
2.4.3. Mehanizam sa zupčastom letvom sa pneumatskim servo uređajem

Pneumatski pojačivači našli su relativno veliku primjenu 50-ih godina na teretnim vozilima i
autobusima.
Kod pneumatskih servouređaja postoje radni cilindar i razvodnik u koji se dovodi
kompriminovani vazduh kroz vod. Zakretanjem upravljačkog točka djeluje se na polugu preko koje se
djeluje na razvodnik. Vazduh se dovodi u podgovarajuću stranu cilindra, te se preko klipa i klipnjače
direktno djeluje na polugu, a preko nje na podužnu sponu.

14
2.4.4. Mehanizam sa zupčastom letvom sa električnim servo uređajem

Danas se na modernim vozilima koristi električni servo sistem koji umjesto hidraulične pumpe koristi
elektro motor. Ovaj sistem je manjih dimenzija i manje mase tako da ne utiče na potrošnju goriva.
U početku su električni servo upravljači bili rezervisani samo za skuplja vozila. Glavna
karakteristika ovog sistema je prilagođavanje ponašanja servo uređaja u skladu sa brzinom kretanja
vozila.
Osnova ovog sistema je elektronska jedinica koja reguliše rad elektromotora zaduženog za rad
uređaja. Elektronska jedinica smanjuje ili povećava snagu elektromotora, a samim tim se upravljač
okreće lakše ili teže.
Takođe, elektronska jedinica dobija i informaciju o trenutnoj brzini kretanja vozila pa usklađuje
asistenciju servo uređaja u skladu s tim.

Slika 11. – Električni servouređaj (Electric power steering systems)10

10
Front Wheel Steering System & Adaptability of Rack and Pinion Steering Over the Other Steering Systems

15
3. МЕTOD ISPITIVANJA I MJERNA OPREMA ZA ISPITIVANJE

Za pregled uređaja za upravljanje potrebna je sljedeća oprema:11

- kanal za pregled donjeg postroja vozila koji omogućava pregled vozila u cijeloj
njegovoj dužini, pri tome kanal mora imati ugrađenu rasvjetu
- kanalska dizalica pokretna na vođicama kanala
- prenosna lampa 24 V
- automehaničarski alat
- uređaj za kontrolu traga točkova (kosog hoda) na vozilu
- uglomjer volana
- manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima
- razvlačilica.
Provjera uređaja za upravljanje vrši se vizuelnom kontrolom uz korištenje mjerne i ispitne opreme, uz
poštovanje uputa datog proizvođača. Potrebno je provjeriti prenosni mehanizam, a posebno obratiti
pažnju na vezu upravljačkog vratila i upravljačkog prenosnika, te njihovo opšte stanje. Nadalje se
provjeravaju preostale zglobne veze na zazor (slobodan hod), na opšte tehničko stanje svih spona,
provjeravaju se veze na točku (ležaj toka, osovinica rukavca toka) koje ne smiju imati preveliki zazor,
provjerava se pomjeranje upravljačkih točkova koje mora biti besprijekorno i pri zakretanju
upravljačkih točkova oni ne smiju biti u dodiru sa drugim dijelovima vozila. Provjera geometrije
upravljačkih točkova mjerenjem neophodna je u slučajevima kada nakon vizuelnog pregleda vozila
postoji opravdana sumnja u neispravnu podešenost.
Pregled zglobnih veza i kontrola zazora kod sistema za upravljanje vrši se pomoću razvlačilica. Ta
provjera se obavlja na sljedeći način: Nakon što se vozilo naveze/doveze na testne ploče kontrolor
tehničke ispravnosti vozila iz kanala aktivira njihovo pomjeranje lijevo-desno, odnosno naprijed-nazad
putem upravljanja koje je postavljeno na kontrolnoj lampi razvlačilice. Kontrolna lampa emituje
svjetlost određene frekvencije, koja je ista kao i frekvencija pomjeranja testnih ploča. Ukoliko nema
razlike između tih frekvencija (svjetlosti i pomjeranja testnih ploča) i uzajamnog pomjeranja zglobnih
veza upravljačkog sistema, znači da u tim zglobnim vezama nema slobodnog hoda. Mjerenje
slobodnog hoda točka upravljača vrši se na točkovima usmjerenim ravno-naprijed, a potrebno je
polako okretati točak upravljkača lijevo i desno koliko god je to moguće a da ne dođe do pomjeranja
točkova.
Provjera traga točkova obavlja se na nagaznoj ploči sa platformom za ocjenu konvergencije točkova
vozila. Ova ocjena se definiše na osnovu veličine pomjeranja platforme pod dejstvom bočne sile koje
se javljaju pri prelazu točkova preko nje. Sastavni djelovi uređaja su: nagazna ploča sa pomjerljivim
poklopcem i instrument tabla sa svjetlosnim indikatorima za očitavanje usmjerenosti ili prikaz vrši na
kompjuteru.

11
Tehnički pregled vozila, završni rad iz predmeta – Eksploataciono-tehničke karakteristike i propisi. Univerzitet u
Kragujevcu, Mašinski fakultet Kragujevac, 2010.

16
3.1. Kvarovi i popravka sistema za upravljanje

Jedna od bitnih karakteristika svih tehničkih sistema jeste da im se u period korištenja stanje mijenja.
Rezultat ove promjene je pojava otkaza. Odgovarajućim intervencijama se, kod tih sistema, može
spriječiti ili odložiti pojava otkaza ili se on može otkloniti. Intervencije koje se obavljaju sa tim ciljem
čine održavanje tehničkih sistema.
Neispravnosti motornih vozila manifestuju se na različite načine. Neki od njih su:
 nenormalan šum, buka ili udari;
 određeni sistemi ili vozilo u cjelini ne funkcioniše;
 pogoršavanje određenih eksploataciono – tehničkih karakteristika;
 pojačane vibracije;
 pregrijavanje;
 povećana potrošnja goriva, maziva i drugih tehničkih fluida;
Najčešći kvarovi današnjih mehanizama su:
 istrošenost kuglastih zglobova spona;
 istrošenost krajeva spona;
 deformacije spona;
 deformacije zupčaste letve;
 luft na zupčanom paru;
 oštećenje zaštitnih manžetni;
 curenje ulja iz kućišta zupčaste letve;
 istrošenje zglobova kardanske osovine upravljačkog mehanizma;

3.2. Kvarovi upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom

Prema funkciji pojedinih dijelova i njihovoj opterećenosti, najčešći kvarovi uređaja za upravljanje su:
 Neispravnost krajnica spona
 Neispravnost potisne poluge ili poprečne spone
 Neispravnost laktastog potiskivača
 Neispravnost prenosnika
 Neispravnost elastične spojnice
 Neispravnost zaptivnih i zaštitnih guma (plastika)
 Savijanje osovine i točka upravljača
 Prevelik slobodan hod upravljača
 Vibracije točka upravljača na vozilu

17
 Tabela 1. – Raspored i broj kvarova elemenata sistema upravljanja na STPV u RS u 2010- 2012.12
U tabeli broj 1. možemo vidjeti da je najveći broj kvarova i otkaza vezan za poluge i zglobove
upravljača.
Neispravnost prenosnika - prenosnik je najskuplji dio upravljačkog mehanizma. Najčešći kvarovi su
trošenje ili lom zuba na pogonskom zuščaniku osovine upravljača, trošenje ili lom na gornjem
zupčaniku sa kojeg se prenosi kretanje na laktasti potiskivač, povećan zazor između zuba, istrošen ili
polomljen neki od ležajeva, nedostatak ulja u kućištu, pucanje kućišta kao posljedica neravnomjernog
pritezanja i nepropisne montaže;
Neispravnost elastične spojnice - kod većine putničkih automobila osovina upravljača sa
prenosnikom vezana je pomoću elastične spojnice koja je najčešće od tvrde gume. Najčešća
neispravnost je pucanje gume ili popuštanje zahtjeva.
Neispravnost zaptivnih i zaštitnih guma - gume ili plastika u zglobovima mogu biti istrošene ili
popucale. Zaštitne gume koje štite pokretne dijelove od mehaničkih nečitoća ili drže mazivo, mogu
ispucati ili probiti tako da se izgubi mazivo, ulazi mehanička nečistoća i pojedini dijelovi se brže troše,
a upravljačem se teže rukuje.

3.3. Popravak i podešavanje upravljačkog mehanizma sa zupčastom letvom

Popravak prenosnika - ako je u prenosniku nedozvoljen zazor, kod mnogih konstrukcija taj
zazor se može regulisati stezanjem bez rastavljanja prenosika. Međutim, kod generalne opravke, da bi
se svi dijelovi prenosnika i drugi dijelovi neposredno vezani za prenosnik, detaljno kontrolisali,
potrebno je kompletan upravljač skinuti sa vozila i učvrstiti na specijalno postolje radi pristupačnosti.
Zatim se ispusti ulje i prenosnik pažljivo i propisno rastavi na dijelove. Svi dijelovi se operu, posuše i
čisti stave na sto. Iz toga se pažljivo kontroliše ispravnost svakog dijela. Pri tome naročitu pažnju treba
obratiti na ispravnost ležista, istrošenost zubaca i drugih dijelova. Ako je kontrolom utvrđen da je
oštećen ili istrošen jedan zupčanik potrebno je zamjeniti oba, tj. par. Neispravna ležišta treba zamjeniti.
Pri montaži treba obratiti pažnju da položaj zupčastog segmenta bude u odgovarajućem položaju.

12
Zahirović, A. (2016). Sistem za upravljanje kod motornih vozila. Travnik: Internacionalni Univerzitet Treavnik,
Saobraćajni fakultet Travnik.

18
Elastičnu spojnicu kojoj je guma ili druga masa ispucala ili su provrti prošireni treba zamjeniti;
Zaštitne i zaptivne gume koje su oštećene ili proširene treba zamjeniti;
Kvarovi i opravke upravljača sa servo-hidrauličkim uređajem se svode na popravak spojeva zaptivnih
elemenata i pumpe za dosipanje i zamjenu ulja. Pri kontroli ispravnosti servo-upravljača treba imati na
umu da servo-uređaj funkcijoniše samo kad motor radi.

4. ODRŽAVANJE UPRAVLJAČKOG MEHANIZMA

Postoji jedino tehničko rješenje mehaničkog sistema upravljanja na putničkom motornom

vozilu. Sistem ima standardne elemente: komandne prijenosne i izvršne organe, pravilno uležištene
upravljačke točkove. Komandni podsistem ima standardno tehničko rješenje, upravljački točak, volan,
uležišten u kućištu upravljača. Ovdje nema potrebe za bilo kakvim preventivnim intervencijama.
Prijenosni mehanizam je nešto složeniji, jer vrši prijenos obrtnog momenta i aktivnih sila pod
promjenljivim pravcima od vozača do upravljačkih točkova. U ovom podsistemu vrši se i
transformacija obrtnog momenta vozača na veće vrijednosti, u zavisnosti od stepena komfornosti
upravljanja. Transformacija obrtnog momenta vrši se na jednostavan način po tehničkom rješenju
zupčanika i zupčaste letve. Na ovaj način vrši se i kinemtska transformacija sa kružnog u pravolinijsko
kretanje, poprečne poluge prijenosnog mehanizma. Dalji prijenos aktivnih sila do poluge upravljačkih
točkova vrši se preko poluga zglobno vezanih po principu uležištenja sfernog rukavca sa tri stepena
slobode. Na ovom prijenosnom mehanizmu postoji potrebe za periodičnim intervencijama
podmazivanja spregnutih, relativno pomjerljivih, mašinskih elemenata. To su mjesta kardanskog
zgloba na glavnom vratilu upravljača, zupčaniku i zupčastoj letvi glavnog prijenosa i perifernim
polugama prema točkovima upravljanja. Ova podmazivanja se ostvaruju klasičnom mašću preko
standardnih mazalica. Uređaj za podmazivanje je klasične konstrukcije. Period ove preventivne
periodične intervencije, servisiranja, može biti različit u zavisnosti od kvaliteta masti, mehanizma
zaptivenosti, kvaliteta materijala i njegove mehaničke i termičke obrade. Ovaj period definiše
proizvođač motornih vozila, a može da se kreće između 10.000 i 100.000 kilometara pređenog puta.
Danas teretna motorna vozila imaju i drugih modifikacija o kojima treba voditi računa prilikom njihove
kupovine. Ovom prilikom navest će se primjer hidromehaničkog servoupravljača koji ima višestruke
prednosti u odnosu na ranije klasične mehaničke upravljače. Ovaj upravljač treba kvalitetno održavati i
imaće dug eksploatacioni period upotrebe. Hidraulični sistem ima tri nezavisna agregata povezana
cjevovodima: uljni rezervoar sa prečistačem, zupčastu uljnu pumpu i hidromehanički servo upravljač.
Rezervoar za ulje mora biti montiran iznad uljne pumpe i upravljača. Slobodnim padom ulje popunjava
prostor uljne pumpe, iz istog razloga dovodna cijev pumpe ima veće dimenzije od potisne cijevi.
Zupčasta pumpa dobija direktan pogon od motora preko klinaste remenice. Mehanizam hidrauličnog
upravljača zahtijeva kontrole i periodične intervencije, pregleda i regeneracije u ovlaštenom servisu i
to:
I. kontrolni pregled na 100.000 km pređenog puta,
II. kontrolni pregled na 175.000 km pređenog puta,

19
III. kontrolni pregled na 250.000 km pređenog puta.

ZAKLJUČAK
Sistem za upravljanje predstavlja veoma bitan elemenat vozila. Zadatak ovog sistema je da
omogući neophodan manevar vozila, tj. da mjenja i održava pravac kretanja vozila. Prilikom
upravljanja komanda vozača prenosi se putem sistema za upravljanje na upravljačke točkove vozila.
Upravljački mehanizam kod vozila je sistem pomoću kojeg se upravlja zakretanjem, najčešće
prednjih točkova. Veza između upravljačkog mehanizma i točkova kojima se upravlja obezbjeđuje se
preko prenosnog mehanizma koji služi za obezbjeđenje pravilne kinematike zakretanja točkova. Dobra
upravljivost može se osigurati trapezom upravljanja.
Tehnička ispravnost elemenata sistema za upravljanje doprinosi bezbjednom učestvovanju
motornog vozila u saobraćaju. To se posebno odnosi na provjeru da li je moguće lako, brzo i na siguran
način mjenjati pravac kretanja vozila, što predstavlja jedan od pokazatelja da li je i u kojoj mjeri vozilo
pouzdano sa ovog aspekta.
U ovom seminarskom radu izvršena je analiza elemenata i mehanizama upravljačkog sistema sa
fokusom na prenosnik sa zupčastom letvom, gdje smo objasnili njegovu ulogu u sistemu upravljanja,
naveli prednosti i mane ovog upravljačkog prenosa u odnosu na ostale upravljačke prenose. Takođe
smo prikazali najčešće otkaze, te naveli način održavanja da do tih otkaza ne dođe. Vidjeli smo da od
svih upravljačkih mehanizma najčešće je u upotrebi baš rješenje sa zupčastom letvom, ali najčešće
potpomognuta nekom od vrsta servouredjaja.

20
LITERATURA

[1] Filipović, I. (2012). Cestovna vozila. Sarajevo : Mervik.

[2] Ćurovac, A. (2013). Sistem za upravljanje vozilom. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.

[3] Stefanović, A. (2010). Drumska vozila. Niš: Centar za motore i motorna vozila Mašinskog fakulteta
u Nišu i Centar za bezbednost Mašinskog fakulteta u Kragujevcu.
[4] Tehnički pregled vozila, završni rad iz predmeta – Eksploataciono-tehničke karakteristike i propisi.
Univerzitet u Kragujevcu, Mašinski fakultet Kragujevac, 2010.
[5] Front Wheel Steering System & Adaptability of Rack and Pinion Steering Over the Other Steering
Systems

[6] Zahirović, A. (2016). Sistem za upravljanje kod motornih vozila. Travnik: Internacionalni
Univerzitet Treavnik, Saobraćajni fakultet Travnik.

[7] Projektovanje i konstrukcija motornih vozila (skripta)–Mašinski fakultet Sarajevo 2005/06

21