ŠKOLA ZA CESTOVNI PROMET

ZAGREB

TRG J.F. KENNEDYA

ZAVRŠNI RAD

TEMA: Tehnički pregled vozila s osvrtom na sustav za zaustavljanje vozila M1

kategorije

MENTOR: POLAZNIK:

Prof. Sanja Tirić Vjekoslav Munđar

_________________ _______________

ZAGREB, 17.05.2023.
SADRŽAJ:

1 .UVOD …................................................................................................... 3

2. KOČIONI SUSTAV.................................................................................. 4

2.1. radna kočnica ..................................................................................... 5

2.2. pomoćna kočnica ............................................................................... 5

2.3. parkirna kočnica ................................................................................. 5

3.KOČIONI MEHANIZAM .................................................................. .. 6

3.1. bubanj ( doboš ) kočnice ................................................................ 7

3.2. kočioni disk …................................................................................. 8

3.3. ventilirajući kočioni disk ................................................................ 8

3.4. pojačivač kočne sile ....................................................................... 10

4. IZRAČUN KOEFICIJENTA KOČNIH SILA ........................................ 11

5. UOĆENE GREŠKE NA SUSTAVU ZA ZAUSTAVLJANJE VOZILA U STP-

u ........................................................................................................... 13

6. KONTROLA KOČNICA NA STANICI ZA TEHNIČKI

PREGLED ..................................................................................................................... 18

7. ODRŽAVANJE KOČIONIH
SUSTAVA.................................................................................................... 23

8. ZAKLJUČAK ......................................................................................... 25

9. LITERATURA …................................................................................... 26

2
 1. UVOD

Tehnički pregled vozila je djelatnost koja se radi zbog općeg društvenog interesa, te koja je
određena temeljem zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Na tehničkom pregledu provjeravaju se svi uređaji koji su serijski ugrađeni u vozilo. Utvrđuje
se da li vozilo ima svu potrebnu opremu i uređaje. Jesu li ti uređaji i oprema ispravni.

Tehnički pregled se dijeli na redovni, preventivni i izvanredni pregled.

Svrha tehničkog pregleda je otkrivanje mogućih nedostataka na vozilu koji bi mogli utjecati
na sigurnost u prometu .

Jedan od sustava koji se pregledava na tehničkom pregledu i koji po statističkim podacima

ima najviše utvrđenih neispravnosti je kočni sustav. Kod prometnih nesreća gdje je utvrđeno
da je uzrok neispravnost vozila, najčešće je to zbog određenog kvara na sustavu za kočenje.

Stoga je veoma važno da upravo kočni sustav, kao najvažniji aktivni element sigurnosti
vozila, ima što manje utvrđenih neispravnosti prilikom tehničkog pregleda vozila.

3
 2. KOČIONI SUSTAVI

Kočnice su tehnički sustav vozila koji omogućava brzo i djelotvorno usporavanje ili potpuno
zaustavljanje vozila kao i njegovo statičko mirovanje bez obzira na nagib ceste kada je vozilo
iz bilo kojeg razloga u stanju mirovanja.

Prema konstrukcijskim osobinama vozila su opremljena sljedećim vrstama kočnica:

Radna kočnica

Pomoćna kočnica

Parkirna kočnica

Usporivači

4
2.1. RADNA KOČNICA

Radna kočnica mora biti izvedena i ugrađena kako bi vozač mogao vozilo na siguran , brz i
učinkovit način zaustaviti vozilo bez obzira na brzinu i nagib ceste po kojem se vozilo kreće.

Radna kočnica se pokreće pritiskom papučice i koristi se za usporavanje ili zaustavljanje

vozila. Pri pritiskom papučice automatski se moraju uključiti stop svijetla.

2.2. POMOĆNA KOČNICA

Pomoćna kočnica omogućava vozaču zaustavljanje vozila u slučaju otkazivanja radne

kočnice. Pomoćna kočnica se aktivira rukom.

Isto tako pomoćna kočnica služi za usporavanje vozila u slučaju da radna kočnica otkaže

2.3. PARKIRNA KOČNICA

Parkirna kočnica omogućuje da se vozilo osigura u zakočenom stanju za vrijeme stajanja

pri punom opterećenju I na određenom nagibu.

Kada se pokreće vozilo na strmini, mora se polako popuštati parkirna kočnica i istodobno
uključivati spojku i dodavati gas. Parkirna kočnica se ne smije zanemariti. Uvijek mora biti
pravilno podešena i besprijekorna.

Kod većine automobila parkirna kočnica djeluje samo na dva kotača, obično straga.

5
 3. KOČIONI MEHANIZAM

Kočnice imaju ulogu da što brže i efikasnije zaustave vozilo. Kako bi bile u mogućnosti
odraditi taj zadatak njihova konstrukcija mora biti složena, odnosno sve kreće pritiskom
pedale za kočenje kojim smo pokrenuli cijeli niz radnji koja kreće od pojačivača kočnice koji
gura tekućinu za kočenje preko glavnog cilindra kako bi cjevovodom došlo do kočionih
čeljusti gdje onda disk pločice trenjem na kočioni disk ili bubanj osiguravaju usporavanje ili
potpuno zaustavljanje vozila.

Slika 1. prikazuje kočione mehanizme

6
3.1. BUBANJ ( DOBOŠ ) KOČNICE

Bubanj kočnice se sastoji od bubnja, papuče za kočenje, nosača, povratne opruge I kočnog
cilindra. Bubnjevi se najčešće nalaze kod stražnjih kotača vozila. On je čvrsto spojen s
kotačem i okreće se zajedno s njim. Papučice se nalaze na nosaču koji je nepomično vezan uz
vozilo, ali se ne rotiraju kao što to radi bubanj.

Bubanj mora biti čvrst I otporan na trošenje.

Bubanj se aktivira tako da pritiskom pedale za kočnicu ulje pod pritiskom širi klipove unutar
kočionog mehanizma koji pritišću nosač kočionih pločica prema bubnju koje tada izazivaju
trenje. Kod trenja se cijeli mehanizam zaokreće te se tako povećava sila kočenja.

Opruge se brinu da se nosači kočionih obloga vrate u prvobitno stanje.

Slika 2. prikazuje bubanj

Link: https://www.autokreso.hr/kategorija-proizvoda/kocnice/bubnjevi/

7
3.2. KOČIONI DISK

Disk kočnice je 1902. Godine izmislio engleski konstruktor Frederick W. Lanchester, skratio
je zaustavni put i time pokrenuo revoluciju.

Disk kočnice omogućuju brže I ujednačenije kočenje, te su manje osjetljivije na povećana

termička opterećenja koja nastaju kod dugotrajnog I višestrukog kočenja.

S obzirom na kliješta postoji disk kočnica s nepokretnim kliještima I disk kočnica s

pokretnim kliještima.

Kod disk pločica ne dolazi do efekta samokočnosti i potrebna je veća sila aktiviranja.

Manje su osjetljivije na promjenu vrijednosti koeficijenta trenja između diska I obloga

kočnice čime se osigurava ujednačenost kočenja, pa samim time I stabilnost vozila. Treba
spomenuti da kod disk kočnica postoji efekt samočišćenja zbog male zračnosti između obloga
kočnice I diska.

Disk je najčešće lončastog oblika, izrađen iz sivog, temper ili čeličnog lijeva. Kod osobito
visokih opterećenja koriste se samoventilirajući diskovi, s radijalnim kanalima.

Pri okretanju disk radi kao centrifugalni ventilator, čime je postignuto intenzivno hlađenje.

Kočnice ravnomjerno hvataju i smanjuju mogućnost pojave opasnosti kod stvaranja parnih
jastuka isparavanjem s kočnih obloga.

Isto tako po konstrukciji imamo pune i ventilirajuće diskove.

8
 Slika 3. prikazuje puni disk

Link:

https://www.boschcarservice.com/hr/hr/proizvodi_i_aktualne_ponude/auto_dijelovi/
kocnice_1/kocnice_1

3.3. VENTILIRAJUĆI KOČIONI DISK

Ventilirajući kočni diskovi se izvode s radijalnim kanalima jer disk radi kao centrifugalni
radijalni ventilator i na taj način brzo odvodi toplinu. Zbog intenzivnog hlađenja diska izvode
se poprečni provrti. Na nekim se diskovima izvode kontinuirani žljebovi za odvodnju vode
koja omogućuje bolje prianjanje disk pločice na disk. Obično se na prednje kotače ugrađuju
ventilirajući, a na stražnje kotače puni diskovi.

9
 Slika 4. prikazuje ventilirajući disk

Link: http://autoelektrikasporis.com/USLUGE/usluge.html

3.4. POJAČIVAČ KOČIONE SILE

Pojačivač kočione sile može pojačati silu koju vozač primjeni na papučici kočnice, čime se
postiže bolje kočenje uz manje napora. Obično se nalazi između papučice kočnice i glavnog
cilindra.

Načelo rada temelji se na sili koju atmosferski tlak vrši na jednu stranu obloge, dok je druga
podvrgnuta vakuumu. Taj se proces odvija u usisnom razvodniku u nekim benzinskim
motorima ili češće pomoću vakumske pumpe u dizelskom motoru.

10
 Slika 5. prikazuje pojačivač kočnice

4. IZRAČUN KOEFICIJENTA KOČNIH SILA

Osobna vozila, odnosno vozila kategorije M1 moraju razviti minimalnu silu kočenja u iznosu
od 50% težine vozila. Te kočiona sila ne smije biti veća od 500N.

Sila kočenja kod radne kočnice na kotačima iste osovine ne smije biti veća od 25%, a kod
pomoćnog kočenja 30%.

Izračun koeficijenta radne i pomoćne kočnice za osobno vozilo:

Da bi izračunali koeficijent radne kočnice potrebno je zbrojiti sve sile kočenja na svim
kotačima i podijeliti s težinom vozila, težini vozila dodati težinu vozača od 75 kilograma.

F 1+ F 2+ F 3+ F 4
Z= [% ]
T + 75

11
Razlika kočne sile na istoj osovini izračuna se tako, da se od veće sile oduzme manja sila i
podijeli s većom silom x100.

F 2−F 1
Z= ∗100 [%]
F2

Koeficijent pomoćne kočnice izračunamo tako da zbrojimo sile pomoćne kočnice i

podijelimo s težinom vozila kojoj dodamo težinu vozača.

F 1+ F 2
Z= ∗100 [% ]
T vozila+ T vozača

Koeficijent izračunate kočne sile za osobne automobile moraju biti iznad dopuštene zakonske
vrijednosti a to su:
Radna kočnica 50 %
Pomoćna 30 %
Razlika kočne sile na istoj osovini ne smije biti veće od 25 %
Za teretna vozila i autobuse: koeficijent radna kočnica ne smije biti veći od 45 %, pomoćna
kočnica 30 % , nejednakost na svakom kotaču ne smije biti veća od 20 %, parkirna kočnica
20 %.

12
 5. UOĆENE GREŠKE NA SUSTAVU ZA ZAUSTAVLJANJE VOZILA U STP
1. Mehaničko stanje I funkcija
Papučica kočnice/poluga Vizualni pregled svih
Ručne kočnice dijelova
Dok je kočni sustav u
fuknciji
Stanje papučice/poluge i Vizualni pregled svih
hod uređaja za aktiviranje dijelova dok je kočni sustav
kočnica u fuknciji
Vakuum uređaj, kompresor Vizualni pregled svih
i spremnici dijelova obavlja se pri
normalnom radnom tlaku.
(a) Papučica ili poluga se
teško pomiče
(b) Izlizanost ili prevelik
hod
(a) Prevelik hod ili
nedovoljna rezerva
hoda
(b) Neispravno
otpuštanje kočnice
(c) Nedostaje, potrošena
ili labava protuklizna
zaštita na papučici
kočnice
(a) Nedovoljan tlak
zraka/vakuum za
dovoljno učinkovit
rad kočnica
(b) Vrijeme koje je
potrebno za
postizanje
tlaka/vakuuma za
učinkovit rad
(c) Višekružni zaštitni
ventil ili regulator
tlaka ne radi ispravno
(d) Osjetan pad tlaka
zraka uslijed
propuštanja ili čujna
13

Upozoravajući uređaj za
prikaz niskog tlaka ili
tlakomjer
Ručni kočni ventil
Uređaj za aktiviranje
parkirne kočnice, ručica
parkirne kočnice, osigurač
parkirne kočnice ili
električna parkirna kočnica
propuštanja zraka
(e) Vanjsko oštećenje za
koje je vjerojatno da
će utjecati na rad
sustava kočenja
Funkcionalna proba (a) Neispravan ili oštećen
tlakomjer ili
upozoravajući uređaj
za prikaz niskog tlaka
(a) Mehanizam za
aktiviranje je oštećen,
slomljen ili pretjerano
Vizualni pregled dijelova istrošen
pri radu kočnog sustava (b) Ventil ili uređaj za
aktiviranje su loše
učvršćeni
(c) Spojeni su labavi ili
propuštaju
(d) Nezadovoljavajući
rad
(a) Osiguravanje parkirne
kočnice u zakočenom
položaju ne
funkcionira korektno
(b) Pretjerano istrošenje u
ležaju ili mehanizmu
za osiguranje
Vizualni pregled dijelova (c) Prevelik hod zbog
pri radu kočnog sustava loše podešenosti
uređaja za aktiviranje
(d) Nedostaje uređaj za
pokretanje, oštećen je
ili je u kvaru
14

Kočni ventili ( nožni ventili,
regulator tlaka, regulacijski
ventil itd. )
Priključci za kočnice
prikolice ( spojne glave )
Spremnik komprimiranog
zraka
Vizualni pregled dijelova
pri radu kočnog sustava
Odspojiti te ponovo
priključiti svaki priključak
za kočnicu prikolice
Vizulani pregled
(e) Nepravilan rad,
upozoravajući uređaj
javlja neispravnost
(a) Oštećeni, pretjerano
propuštanje zraka
(b) Pretjerano
propuštanje ulja iz
kompresora
(c) Nepouzdano
pričvršćenje ili
nepropisna montaža
(d) Propuštanje
hidraulične tekućine u
mirovanju ili pri radu
kočnica
(a) Spojne glave s
nepovratnim ventilom
neispravne
(b) Loše pričvršćenje ili
neispravno
postavljanje
(c) Prekomjerno
propuštanje
(d) Ne rade ispravno
(a) Spremnik je oštećen,
korodiran ili propušta
(b) Uređaj za ispust
kondenzata ne radi
ispravno
(c) Loše
učvršćen/neprikladno
postavljeni
15

Pojačivač sile kočenja,
glavni kočni cilindar
Krute cijevi kočnog sustava
(a) Pojačivač sile kočenja
je neispravan ili ne
radi
(b) Glavni kočni cilindar
je neispravan ili
propušta
(c) Glavni kočni cilindar
je loše pričvršćen
(d) Nedovoljna količina
kočne tekućine
(e) Vrelište kočne
Vizualni pregled dijelova tekućine niže od
pri radu kočnog sustava. vrijednosti propisane
zahtjevima
(f) Nedostaje poklopac
na spremniku kočne
tekućine
(g) Spremnik kočne
tekućine oštećen ili
propustan
(h) Kontrolno svjetlo za
kočnu tekućinu
svijetli ili je
neispravno
(i) Neispravan uređaj za
nadzor razine kočne
tekućine
(a) Neposredna opasnost
od kvara ili oštećenja
Vizualni pregled dijelova (b) Propusnost cijevi ili
16
 pri radu kočnog sustava spojeva
(c) Oštećene ili
prekomjerno
koridirane
(d) Loše učvršćene ili
nepravilno
postavljene
(a) Obloge ili pločice su
pretjerano istrošene
Savitljive cijevi kočnog Vizualni pregled dijelova (b) Zaprljane
sustava pri radu kočnog sustava (c) Obloge ili pločice
nedostaju
(a) Pretjerano potrošeni,
pretjerano izbrazdani,
ispucani, loše
Kočni bubnjevi i diskovi Vizualni pregled pričvršćeni ili
slomljeni
(b) Zaprljani
(c) Zaštitna ploča
oštećena, loše
prićvršćena ili
nedostaje
(a) Užad oštećena,
zapletena, savijena
(b) Pretjerano istrošenje,
korozija
(c) Spoj užeta i vučne
poluge nedovoljno
siguran
Kočna užad, poluge, šipke, Vizualni pregled dijelova (d) Bužir užeta ili
zglobovi pri radu kočnog sustava vodilica užeta su
oštećeni
(e) Slobodan hod
dijelova kočnog
17
 sustava otežan
(f) Bilo kakav prevelik
hod poluga, šipki i
zglobova zbog
pogrešne podešenosti
ili pretjeranog
istrošenja
(a) Izvršni kočni element
ima napuknuće ili
oštećenje
(b) Izvršni kočni element
propušta, ne brtvi
Izvršni kočni elementi Vizualni pregled dijelova (c) Izvršni kočni element
dok je kočni sustav u je loše pričvršćen,
fuknciji loše postavljen ili
nedostaje
(d) Izvršni kočni element
je prekomjerno
korodirao
(e) Prevelik hod klipa ili
membrane
(f) Zaštitna manšeta
nedostaje ili je
oštećena
(a) Polužje neispravno
(b) Pogrešno podešen
(c) Zaglavljen, ne
funkcionira
Regulator sile kočenja Vizualni pregled dijelova (d) Nedostaje
( ARSK ) pri radu kočnog sustava (e) Ne postoji pločica s
podacima u skladu sa
zahtjevima
(f) Podaci na pločici su
nečitki ili nisu u
18

Automatska komponzacija Vizualni pregled
potrošnje i indikatori
potrošnje kočne obloge
2. Radna kočnica, djelovanje i koeficijent kočenja
Pri ispitivanju na
Djelovanje stacionarnom mjerilu kočne
sile cestovnih vozila ili pri
ispitivanju na cesti potrebno
je postupno kočiti do
najveće sile kočenja
skladu sa zahtjevima
(a) Ostali uređaji imaju
vanjska oštećenja ili
su izrazito korodirani
čime negativno utječu
na rad sustava za
kočenje
(b) Propusnost zraka ili
antifriza
(c) Bilo koji dio je
nepropisno učvršćen
ili loše postavljen
(d) Nestručno
servisiranje ili
izmjena nekog dijela
(a) Nedovoljna sila
kočenja na jednom ili
na više kotača
(b) Razliku u najvećim
silama kočenja veća
od one propisane u
zahtjevima ili pri
ispitivanju na cesti,
vozilo značajno
odstupa od
pravocrtnog gibanja.
(c) Sila kočenja ne raste
postupno
(d) Preveliko kašnjenje
kočenja na bilo kojem
kotaču
(e) Prevelika
nejednolikost kočne
19
 sile za vrijeme jednog
okretaja kotača
Ispitivanje se obavlja na Ne postižu se koeficijenti
uređaju s valjcima za kočenja propisani zahtjevima
mjerenje kočne sile po
obodu kotača cestovnih
vozila. Koeficijenti kočenja
izračunavaju se dijeljenjem
zbroja kočnih sila
Učinkovitost kočenja snimljenih na svim
kotačima vozila s težinom
vozila. Kod vozila koja
zbog tehničkih razloga ne
mogu biti ispitana na
stacionarnom uređaju,
ispitivanj se obavlja na
ispitnoj stazi pomoću
uređaja za mjerenje
usporenja. Ispitna staza
mora biti suha, ravne
površine i ne smije
krivudati.
3. Parkirna kočnica, djelovanje i učinkovitost

Potrebno je aktivirati Kočnice ne djeluju na jednoj

kočnicu prilikom ispitivanja
Djelovanje na stacionarnom mjerilu
kočne sile cestovnih vozila
ili na ispitnoj stazi pomoću
uređaja za mjerenje
usporenja
Ispitivanje se može obaviti
na stacionarnom mjerilu
strani vozila, ili ako se
ispituje na ispitnoj stazi,
vozilo ne uspijeva zadržati
pravocrtno gibanje.
Ne postižu se koeficijenti
kočenja propisani zahtjevima

20
Koeficijent kočenja kočne sile cestovnih vozila,
zatim na ispitnoj stazi
pomoću uređaja za mjerenje
usporenja s mogućnošću
prikazivanja ili bilježenja
rezultata, ili na ispitnoj stazi
poznatog nagiba. Teretna
vozila prilikom ispitivanja
moraju biti opterećena, ako
je moguće.
Rad uređaja dugotrajno Vizualni pregled, te ako je
usporavanje vozila moguće, ispitati
funkcionalnost sustava.
ABS – uređaj za Vizualni pregled te kontrola
sprječavanje blokiranja signalne lampice
kotača pri kočenju
(a) Vozilo nije
opremljeno uređajem
za dugotrajno
usporavanje vozila u
skladu sa zahtjevima
(b) Nema stupnjevanih
promjena
učinkovitosti kočenja
(c) Sustav ne funkcionira
(a) Vozilo nije
opremljeno ABS
sustavom u skladu sa
zahtjevima
(b) Signalna lampica je
neispravna
(c) Signalna lampica
pokazuje da je sustav
neispravan
(d) Nedostaju senzori za
brzinu vrtnje kotača
ili su oštećeni
(e) Ožićenja su oštećena
(f) Nedostaju ostali
21

EBS – elektronički sustav
kočenja
Vizulani pregled uređaja za
upozoravanje uređaja.
dijelovi ili su oštećeni
(a) Uređaj za
upozoravanje ne radi
(b) Upozorni uređaj
pokazuje grešku u
sustavu

6. KONTROLA KOČNICA NA STANICI ZA TEHNIČKI PREGLED

Proces kočenja i njegova efikasnost se ocjenjuje mjerenjima standardnih kočnih parametara.

Samo ispitivanje je moguće obavljati u stacionarnim uvjetima pa tako i na cesti tj. Poligonu.
Ispitivanje u stacionarnim uvjetima se zapravo svodi na ispitivanje uređaja za kočenje. Jedan
od takvih ispitivanja je ispitivanje ispravnosti uređaja za kočenje na periodičnom pregledu.

Periodični tehnički pregled kočnica se obavlja ispitivanjem ispravnog rada i performansi svih
funkcija kočne instalacije i uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s uobičajenom tehničkom
praksom za pojedine uređaje kočne instalacije.

Periodični tehnički pregled vozila se svodi na mjerenje kočne sile svakog pojedinog kotača.
Cilj tog ispitivanja je provjeriti ispravnost elemenata koji spadaju u uređaje za kočenje ne
samo zbog zakonske obveze, nego i zbog utvrđivanja aktivne sigurnosti motornih vozila koje
sudjeluju u prometu na cestama. Iz tih razloga se koristi oprema koja služi za mjerenje kočne
sile i za mjerenje usporenja pri procesu kočenja.

22
Prije nego krenemo ispitivati vozilo uređajem za kontrolu kočnica potrebno je vizualno
pregledati kotače, osovine, kočnice da nema kakvih oštećenja.

Takav vizualni pregled se vrši na dizalici ili kada je vozilo na grabi.

Uređaj za kontrolu kočnica na valjcima se sastoji od dva para valjaka. Svaki od parova
valjaka ima svoj zasebni pogon i mjerni lanac. Oni su postavljeni tako da u isto vrijeme mjere
sile kočenja obaju kotača na jednoj osovini.

Slika 5. valjci za ispitivanje kočnica

Izvor: https://www.boschaftermarket.com/hr/hr/index

Sam postupak ispitivanja sustava za kočenje započinje tako da nadzornik navozi vozilo na
uređaj za ispitivanje kočnica vozila, zatim mjeri kočnu silu radne kočnice na svakoj osovini i
nakon toga kočnu silu pomoćne kočnice. U tome mjerenju utvrđuje koeficijente kočenja
ovisno o vrsti vozila i razliku sila kočenja između lijevog i desnog kotača.

Osobni automobili svojim kočnim sustavom trebaju razviti minimalnu silu kočenja u iznosu
od 50% težine vozila. Sila kočenja kod radnog kočenja na kotačima iste osovine ne smije biti
veća od 25%, a kod pomoćnog 30%.

23
Postupak preko valjaka se radi tako da kotači vozila nagaze na valjke te se aktivira signalni
valjak koji uključuje zaštitu od blokiranja i uređaj za ispitivanje.

Kao pogon se koristi elektromotor koji pokreće valjke, a oni okreću kotače vozila prednje ili
stražnje osovine konstantnom obodnom brzinom od približno 2.5 km/h. Na početku
ispitivanja indikator pokazuje samo otpor kotrljanja kotača toliko dugo dok se ne pritisne
papučica kočnice. Prilikom pritiska papučice kočnice počinje kočenje kotača uz kotrljanje.
Koči se sve do granice klizanja kotača, kada dolazi do parcijalnog proklizavanja između
kotača i valjaka prije blokiranja. Računalo koje upravlja valjcima neprekidno uspoređuje
brzinu vrtnje pogonskih valjaka i brzinu vrtnje signalnog valjka koji se okreće istom
obodnom brzinom kao i kotači vozila. U trenutnu kada dođe do velike razlike između tih
brzina, računalo zaustavlja valjke. Indikator prikazuje maksimalnu kočnu silu u trenutku
isključenja. Signali koji se generiraju u senzoru se vode do indikatora na kojem se očitava
kočna sila na obodu kotača

Slika 6. prikazuje kotač na valjku

24
Isto tako je važno navesti da se na tehničkom pregledu provjerava i kočiono ulje ako je
dostupno za provjeru.

Kočiono ulje prenosi pritisak od papučice kočnice te sve do cilindara na kotaču.

Kočiono ulje u sebe uvlači vodu poput spužve. Time se povećava postotak vlage u kočionom
ulju koje smanjuje njegovo vrelište što je vrlo opasno jer se onda kočnice puno brze
pregrijavaju nego sa novim uljem.

Uređajem za mjerenje kočione tekućine se provjerava vrelište koje ne smije biti ispod 155 °C.

Slika 7. prikazuje kako nadzornik provjerava vrelište ulja

25
 7. ODRŽAVANJE KOČIONIH SUSTAVA

Kočioni sustav jedan od glavnih aktivnih sigurnosnih elemenata vozila. Njegovi sastavni
dijelovi podložni su trošenju, ponajviše materijali od kojega su izrađene kočione obloge i
diskovi, stoga je potrebno redovito provjeravati u kakvom su stanju i kod istrošenosti
zamijeniti novima.

Znakovi koji pokazuju na potrebu servisa kočionog sustava ili da su kočioni diskovi i kočione
obloge istrošeni ili oštećeni su :

1. dolazi do šuma kod kočenja

2. svijetli upozoravajuća žaruljica

3. prisutnost vibracija

4. prisutnost pukotina na kočionom području

5. znakovi pregrijavanja

6. škripanje kod pritiska papučice kočnice

7. prljava kočiona tekućina.

U današnjim automobilima je kočioni sustav hidrauličan. Međutim, svaki automobil ima još i
potpuno odvojen mehanički kočioni sustav, tj. ručnu kočnicu koja najčešće koči samo zadnje

26
kotače. Iako je ručna kočnica namijenjena prije svega osiguranju automobila prilikom
parkiranja, ona mora biti sposobna i zakočiti automobil ako hidraulične kočnice otkažu.

dijelovi koji čine kočioni sustav na vozilu se vremenom troše i na kraju moraju biti
zamijenjeni. Najuobičajenije i najčešće servisiranje kočnica se sastoji u zamijeni kočionih
obloga ili pločica jer su one komponenta koja se najviše troši prilikom procesa kočenja. Ako
se kočione obloge previše potroše, a da se ne zamijene, metalna podloga na ovim oblogama
će doći u kontakt sa diskom što može uzrokovati, ne samo sigurnosne probleme, već i
situaciju u kojoj se diskovi oštete u tolikoj mjeri da ih je potrebno zamijeniti zajedno s već
istrošenim oblogama.

Kočiona tekućina mora biti unutar propisane razine u spremniku kočione tekućine. Ukoliko je
prljava potrebna je zamjena, a ukoliko razina u spremniku opada, postoji mogućnost da su
kočioni vodovi oštećeni pa ih je potrebno zamijeniti novima. Unatoč tome što proizvođači
automobila dobro zaštite vodove, ponekad utjecaj soli zimi, kamenčića, udaraca u podvozje
automobila, može oštetiti kočione vodove.

Zamjena kočionih diskova nije toliko čest zahvat kod održavanja kao kad su u pitanju
tekućina ili kočione pločice jer se diskovi rade od materijala velike čvrstoće i tvrdoće, upravo
jer izdržavaju velika naprezanja, habanja i temperaturne skokove, no uzimajući za primjer
režim normalnog rada i vožnje, s nekim normalnim trošenjem kočionih pločica o diskove,
iste je potrebno zamijeniti svakih 60-80 tisuća kilometara. Provjera debljine kočionih diskova
je puno bolje rješenje od brojenja kilometara. Svaki disk ima određenu, dopuštenu debljinu
navedenu na takozvanom "ovratniku" u rasponu od 10 do 28 mm, što ne znači da je deblji
disk bolji. Trošenje kočionih diskova ne smije premašiti 1 mm na svakoj strani, bez obzira na
njihovu debljinu. Nakon toga, disk je potrebno zamijeniti. Prilikom zamjene diskova
preporučljiva je i instalacija novih kočionih pločica.

27
 8. ZAKLJUČAK

Kočnice i kočioni sustav kao aktivni čimbenik sigurnosti vozila pripada u skupinu tehničkog
sustava koji je osobito važan za sigurnost cestovnog prometa. Kočnice prema
konstrukcijskim osobinama omogućavaju usporavanje ili potpuno zaustavljanje vozila kao i
njegovo statičko mirovanje bez obzira na nagib ceste i prometne uvjete.

Uređaj za kočenje mora svoju funkciju odraditi na siguran i pouzdan način bez neželjenih
posljedica, a to su usporavanje, zaustavljanje i zadržavanje vozila u mirovanju. Uređaji za
kočenje imaju svoju trajnost kao i ostali dijelovi na vozilu koje je potrebno pravilno ispitati
kako bi se mogle utvrditi eventualne nepravilnosti, te samim time ih i ukloniti. Vrlo je važno
da se te nepravilnosti što prije uoče i uklone tako da ne dođe do neželjenih posljedica koje
mogu biti pogubne.

Isto tako je važno napomenuti da u današnje vrijeme proizvođači motornih vozila u svoja
vozila ugrađuju sustave stabilnosti koji pomažu pri kočenju. Kao primjer neki od tih sustava
su sustav protiv blokiranja kotača, elektronski program stabilnosti, sustav protiv
proklizavanja pogonskih kotača itd.

Jako je važno da se kočnice i kočioni sustav konstantno unapređuju i istražuju, a da se ti

rezultati istraživanja iskoriste kao podloga za još bolja konstrukcijska rješenja kočionog
sustava sve u svrhu boljeg zaustavljanja naših vozila.

28
9. LITERATURA

1. https://www.boschcarservice.com/hr/hr
2. https://www.kdijagnostika.hr/
3. https://pajca.hr/
4. https://www.cvh.hr/naslovnica
5. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_132_3038.html

29
30