1. Postupci obrade tla prema UTBC Nr.0236 od 1993.

godine
1. obrada tla plugom ili konvencionalna obrada
oranje je najstarija agrotehnika mjera.Obrada tla plugom,uz neupitne pozitivne,nosi i neke
negativne efekte,kao to su glatko odrezivanje tla,njegovo podizanje,okretanje i
premjetanje,pri emu se ono ozlae moguem riziku odnoenja djelovanjem vjetra ili
vode.!ogunost pojave erozije poveana je i zato to se biljni pokrov,koji titi tlo zaorava,a
na povrinu se izdie "golo i neivo# tlo.Oranje prekomjerno vlanog tla ima za posljedicu
viegodinje naruavanje strukture i znaajno smanjenje uroda tijekom tih godina.$akon
jednog oranja prekomjerno vlanog tla,stvara se zbijeni,slabo propusan sloj.tzv.taban pluga.
%.obrada tla bez pluga ili konzervirajua obrada
&zapoinje odmah nakon etve'berbe penice,uljane repice,soje,suncokreta,kukuruza..kada se
odgovarajuom tehnikom tlo ne okree,nego se biljni ostaci mijeaju s povrinskim slojem tla
te "zatvara# povrin radi ouvanja vlage.( konzervirajuoj obradi povrinski sloj tla moe,ali
i ne mora biti razrahljen.)onzervirajuu obradu mogue je izvesti plugom za
praenje,tanjurastim plugom,rovilom,mulcherom,tekim vuenim
sjetvospremaem,rotirajuom drljaom,tekom tanjuraom i dr.
*.izravna+direktna, sjetva ili no& till obrada
&pod ovom obradom podrazumjeva se ulaganje sjemenku u neobra-eno tlo,na ijoj su povrini
svi biljni ostaci prethodne kulture..akle,na tom tlu ne provodi se ni jedna mjera obrade , a
sjetva se obavlja posebno izvedenim sijaicama.!ogua je na tlima koja nemaju tedenciju
zbijanja,a to znai na laganim humusno bogatim tlima.
2. Plug, glani di!eloi i "emu slu#e
&plug je oru-e a osnovnu obradu tla koji se odrezuje dio cjelice u okomitoj i vodoravnoj
ravnini.odrezani dio+brazda, se lomi,mrvi,premjeta i mijea,te okree i pdlae na prethodnu
brazdu.
/lavni dijelovi plunog tijela su0
&pripona ili glava&dio pluga na koji se privruju leme.ogrnjaa,plaz i peta,inei zajedno
pluno tijelo,privreno o osnovni okvir pluga.
&leme&otricom odsjeca brazdu vodoravno
&odgrnjaa+pluna daska,&mrvi,mijea i okree tlo
&produetak ogrnjae ili pero&utjee na bolje okretanje brazde
&plaz&dio kojim se plug oslanja na zid brazde,preuzimajui bone sile,doprinosi stabilnosti
pluga u uzdunoj ravnini.
&taban+peta,&oslanja se na dno brazde,preuzima okomito djelujue sile na plugu
&crtalo&osjeca tlo u okomitoj ravnini
&pretplunjak&kupi organsku masu prije pluga
&okvir&na njega su privreni dijelovi pluga
&ure-aj za prikapanje pluga
&navojna vretena i hidraulini cilindri
3. Pod!ela plugoa prema dubini rada
&plitko+praenje,&1&12 cm&ima veliku prohodnost+klirens,
&predsjetveno &11&%2&*3&*2 cm+oranje u jesen neposredno prije sjetve,
&duboko ili zimsko oranje&*2&43 cm +izvodi se u jesen,
&rigolanje& 52&12 cm+ za zasnivanje vonjaka ili vinograda,
&prema prof 6tefanelli&vrlo plitko 7 %3 cm
&normalno %2&43 cm
&duboko 43&53&83 cm
&vrlo duboko 83&12 cm
&iznimno duboko 9 12 cm
&kod plugova s ukljuenom hidraulinom regulacijom dubina oranja podeava se podizanjem
ili sputanjem trozglobne poteznice traktora, a kod plugova sa iskljuenom hidraulikom
regulacijom u tzv.plvajuem poloaju,dubina oranja podeava se regulacijom duljine i
nagiba gornje poluge trozglobne poteznice traktora i prednjim potpornim kotaem.
$. %etero&utni'(a&retni plug
&povoljan je za zaoravanje etvenih ostataka nakon prolaska univerzalnog itnog kombajna.
&plug sa etverokutnom ogrnjaom pogodan je za rad na lakim i srednjim tlima
&ima samootree trapezaste lemee a zahvat plunog tijela je najee 23 cm+4&1 plunih
tijela ,radni zahvat 113&433cm ,ma: dubina oranja *2cm,
&etverokutna ogrnjaa svojom konstrukcijom osigurava izuzetno visoki klirens plunih tijela
to je bitno pri zaoravanju velikih koliina etvenih ostataka.
&zahvaljujui plitkoj obradi tla,ovaj plug ima za %2&*3; vei uinak od klasinog lemenog
pluga.
&pluna tijela privrena su na gredu osnovnog okvira,koja je vezana na poseban trapezni
prikljuni ure-aj.<edna toka prikljuenja grede o prikljuni ure-aj predtavlja os okretanja u
vodoravnom smijer,dok druga vrna toka ima slobodu gibanja u vodoravnoj
ravnini..jelovanjem hidraulinih cilindara na plugu na prednji kraj grede ista se pomie u
lijevu ili desnu stranu,te pri tome zakree i kvadratna pluna tijela u lijevo ili desno.=ime su
praktino pluna tijela u jednom sluaju desna a u drugom lijeva,to ovom tipu plugova daje
osnovne znaajke plugova premetnjaka.
). *b!asnite pri&a( prertan!a bra(de
&dubina oranja+a, i zahvat+b, plunog tijela ine s dnom brazde pravokutni trokut,u kojem kut
> predstavlja kut nalijeganja brazde.?eliina kuta > odre-ena je izrazom
sin > @ a0b
Aoveanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde je vei.)od prevelikog kuta nalijeganja +>,
brazda postaje labilna i ima tendenciju vraanja na sno brazde..a se to ne dogodi,kut
nalijeganja ne smije biti vei od 21B do 28 B ,odnosno vrijednost sin > nie iznositi najvie
3,818.jednostavnije reeno,osnos izme-u zahvata + C, i dubine oranja +a, odre-uje izraz
b0a@ 10sin > @ 103,818 , 1,%8
zakljunomodnos dubine i zahvata mora biti najmanje 101,%1 dakle,da je zahvat najmanje %1
; od dubine , kako bi se brazda potpuno okretala.
6. *b!asnite +to su &utei uspona, re(a i prertan!a &od pluga
&pluno tijelo prodirui kroz tlo djeluje poput klina,pri emu tlo podie,okree,rahli i
istovremeno premjeta estice uzdui u stranu.6vako pluno tijelo karakteriziraju tri kuta.)ut
> odgovoran je za podsjecanje i podizanje tla, kut D za rezanje i premjetanje u stranu,mrvei
i mijeajui pri tome esticetla,a kut E za naginjanje na bok i okretanje tla.)ut > ili kut uspona
ini radna povrina lemea s dnom brazde,a veliina mu je od 1*B %3B %2B.
?rijedi pravio0to su kutovi > i D vei.pluno tijelo bolje mrvi,a slabije okree brazdu i
obrnuto.)ut E najee je u rasponu od F3B do 113B .
,. -to !e to lini!a u"e i lini!a otpora &od ora"eg agregata
&linija vue& linija koja utjee na nain vue oraeg agregata tj . otklanja pojave kose vue
zato to kosa vua stavra probleme jer zadnji dio pluga bjei u neorano,a prednji kotai
traktora u orano.Aroblem se rjeava tako da spojna linija toka A % i G moraju prolaziti
teitem traktora !.+uporabom unutarnjeg navojnog vretena,
&linija otpora linija kojom ide brazda,to je otpor odgrnjae prema tlu u kojem se nalazi,
otpor cjelokupnog oraeg agregata je suprotnog smjera od smjera kretanja traktora.
H=O 6I .O/O.J )K.K LJ$J<K O=AOMK J ?(NI $J<I AO.IHI$K +OC<KH$<I$O (
)$<JGJ "!IOK$JGKPJ<K ( MK=KM6=?(#
.. /a&e obli&e plu#ni0 dasa&a po(na!e+ i "emu &o!a slu#i
Arema osnovnom tipu tla,razvijeni su i osnovni oblici plunih tijela.Aromjene veliina kutova
odre-uju oblik i povijenost ogrnjae ili plune daske pa su napravljeni osnovni oblici
ogrnjaa0
1.cilindrine&za lagana i pjeskovita tla,imaju veliki kut podizanja i veliki kut rezanja i
premjetanja tla u stranu.=o je kratka i strma ogrnjaa,koja vrlo dobro mrvi brazdu,ali je radi
malog kuta E slabije okree.
%.kulturne&za srednje teka tla,kulturna ogrnjaa u prednjem je dijelu cilindrina , a u zadnjem
vijana.Aodjednako dobro mrvi,mjea i okree brazdu
*.poluvijane&kombinacijom cilindrine i vijane ili spiralne, s naglaenim karakteristikama
vijane,dobivena je poluvijana ogrnjaa.)ut D je nakon dodora lemea s ogrnjaom vei
nego prethodno opisanim pa je mrvljenje brazde zadovoljavajue.)ut > je mali pa se brazda
ne lomi a kut E je velik,naroito na krilu,zbog ega se brazda jako dobro okree.Ovaj oblik
ogrnjae koristi se za oranje tekih tala
4.vijane&najbolje okree brazdu zbog intenzivnog poveanja kuta E po visini,od prednjeg
+grudi, do stranjeg+krila,dijela ogrnjae.Gbog malih kuteva > i E brazda se uspinje i
premjeta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi,mrvi i mijea,odnosno ne
"raspada# ,ostaje kompaktna.=akva ogrnjaa slui za oranje vrlo tekih tala i preoravanje
livada i ledina.
2.etverokutna&zaoravanje etvenih ostataka,za rad na lakim i srednjim tlima.
5.reetkasta&prua manji otpor za oko 11;,bolje mrvi i sitni tlo
9. *blici raoni&a i +to sa&oga &ara&teri(ira
Na!ra+ireni!a su tri obli&a1 europski, ameriki i raonik s dlijetom
2U3*P4/5
& ima oblik trapeza, ravnu otricu
& s donje strane ima rezervni materijal +zadebljali dio, koji slui iskivanju radi otrenja
& otrica raonika +2 12 mm, je neto ispod ravnine plaza i tabana, a vrh je zaokrenut
u neorano
67235%/5
& ima vrh poput nosa povijen prema dolje, radi boljeg prodiranja u tlo
& vrh raonika povijen je cca 3,2 cm u lijevo i dolje
& otrica povijena 3,* do 3,2 cm
36*N5/ 4 895:2T*7
&slue za oranje kamenitih +skeletnih, i tekih zbijelih tala u kojima je prodiranje u tlo
mogue samo s ovakvim oblikom raonika
& veinom se prave samootei, tj. gornja i donja strana su razliite tvrdoe
& tokom rada jedna strana +obino donja, bre se troi i otrica raonika ostaje uvijek
otra
10. Pri&l!u"en!e pluga i &ategori!e pri&l!u"&a &od tra&tora
& Arema nainu prikljuivanja na traktor Q vueni plug
Q polunoeni +poluovjesni, plug
Q ovjesni +noeni, plug
& im pogledamo neki plug gledamo koliko ima radnih tijela, pa koja radna tijela, pa da li je
vuen ili noen
?ueni plug
& prikljuuje se za traktor u 1 toci pa mora imati % prednja i 1 stranji kota
& prednosti Q mogu nositi vei broj plunih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika
traktora
& nedostaci Q za okretanje potrebne su velike uvratine na krajevima parcela
Aolunoeni plug
& prikljuuju se o traktor u % toke na donje poluge hidraulinog dizaa traktora
& imaju stranji kota Q oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini
& prednosti Q vei broj plunih tijela bez opasnosti preoptereivanja hidraulike traktora
Q manevarske sposobnosti su bolje nego kod vuenog pluga
$oeni plug
& najvie su u primjeni
& prednosti Q znatno su laganiji jer se direktno prikljuuju u hidrauliki podiza traktora u *
toke
& prijenos snage motora na pogonske kotae obavlja se pomou spojke, mjenjaa s
reduktorom, konusno&tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i zavrnim
prijenosnikom
snaga motora na prikljuno vratilo prenosi se direktno nezavisnom, tj. odvojenom
transmisijom
poteznica Q ure-aj za prikljuivanje oru-a, odn. strojeva za traktor nainom koji omoguava
obavljanje odre-enih radova
)K=I/OMJ<I K/MI/K=JMK$<K +AMJ)L<(NI$<K, )O<I O?J6I O 6$KGJ
=MK)=OMK +)O$<6)JO 6$K/K, OC<KH$<I$O =K)ORIM ( )$<JGJ
"!IOK$JGKPJ<K ( MK=KM6=?(#
11. *snone (na"a!&e premetni0 plugoa
&premetnjak je bitno skuplju od ravnjaka jer ga ustvari ine dva pluga.Oranjem plugom
premetnjakom na polju nema razora i naora , jer su sve brazde sloene u istu stranu i zato
povrina ostaje ravna.Kko se ore brzinom veom od %,% m's ili oko 1 km'h ,postie se odlino
mrvljenje i rasipanje tla,ali i ravnanje mikro reljefa.
&suvremeni noeni okretni plug&premetnjak s 4S4 pluna tijela opremnjen je reetkastim
odgrnjaama,pretplunjacima i nazubljenim crtalima,karakterizira razmak plunih tijela oko
133 cm,klirens 13 cm i podesivi radni zahvat po plunom tijelu *2,43,42 i 23 cm.
&plug se prikljuuje u *.toke JJJ kategorije
12. *b!asnite ra(li&u tan!urastog i dis&osnog pluga i "emu slu#e
& tanjurasti plug ne prodire u tlo poput klina,nego kao rezalo.=aj plug nema crtala ni lemea,a
radno tijelo mu ini tanjur okrenut konkavnom+lice, stranom u smjeru oranja.=anjur u dodiru
s tlom ree tzv.koritastu brazdu,a etsice tla,prelaenjem preko konkavne povrine tanjura
mrve,mijeaju i uruavaju na desnu stranu pri emu dolazi i do okretanja brazde ali ne za
veliinu kuta kao u lemenih plugova.zbog takvog djelovanja ti se plugovi koriste u oranju&
tekih i ljpljivih tala,jako isuenih i zdrobljenih tala,panjacima,prirodnim livadama,skeletnih
tala u ijem oraninom sloju ima veih kamena
&s obzirom na konstrukciju razlikujemo 0
1.diskozni plug&svako radno tijelo posebno,preko draa,privreno o noseu konstrukciju&
okvir pluga
%.tanjurasti plug&sva su radna tijela na zajednikoj osovini koja je privrena o okvir pluga
&tanjurasti plug posjeduje horizontalnu osovinu na kojoj su kruto prikljueni tanjuri pod
kutom 43 do 23B,promjera 23 do 53 cm,s me-usobnim razmakom %3 do %2 cm i u radu svi se
okreu odjednom.Aogodni su za plitku obradu tla+2&13cm,,odnosno za praenje strnita.
&diskozni plug posjeduje pojedinane drae u ijim je leajima ugra-en tanjur promjera 53
do 12 cm.?rlo pogodan za obradu neure-enih tala i tala u kojima ima kamenja,a preko
zapreka prelazi bez oteenja.Ga razliku od lemenog,tanjurastim se tlo ne okree,ve samo
mrvi i mijea..iskosni plug ulazi u zemlju svojom teinom,dok se lemeni u tlo zabija poput
klina.
13. 4!etosprema"i, uloga i n!i0o (na"a! u noi!im te0nologi!ama rataren!a
&dopunska obrada zimske brazde za sjetvu proljetnih kultura moe se obaviti kombiniranim
strojevima koji nose jedinstveni naziv sjetvospremai.
&namjenjeni su za brzu predsjetvenu pripremu tla,kojom bi se trebalo rijeiti vie zahtjeva,kao
to su0poravnjanje tla.unititi i oupati korov,prozraiti i prorahliti tlo bez okretanja,napraviti
sjetvenu posteljicu tj zbiti tlo na dubini *&2 cm i usitniti gornju sloj tla i rasporediti iznad
krupno&zrnatog +grubljeg, sloja tla.
- ' 4:2T;*4P3276%5 Q najvie se koriste za predsjetvenu pripremu tla
Q slue za poravnavanje tla, unitavanje korova, prozraivanje i prorahljivanje
- mogu biti vuena, ali su najee noena oru<a
- za zadovoljavanje agrotehnikih potreba radna brzina mora iznositi vie od 1% km'h, a
kako su velikog radnog zahvata dnevni uinci su i 5 1 ha'h
- na nosei okvir se najee postavljaju slijedea oru-a Q das&a (a poranaan!e tla,
perasta ili &linasta drl!a"a i 2 al!&a (a usitn!aan!e tla
*8 %2=6 42 464T*:5 :286N 4U;3272N5 4:2T;*4P3276% daska za
niveliranje, nagazni kotai ili valjci koji odre-uju radnu dubinu perastih drljaa koje dolaze
slijedee te kombinacija valjaka sa veim i manjim promjerom
1$ ;al!ci, "emu slu#e i n!i0oa pod!ela
&razbijanje gruda i pokorice tla,popunjavanje praznih prostora u oraninom sloju i
uspostavljanje boljeg kontakta izme-u posijanog sjemena i tla,valjanje lucerita,panjaka i
livada nakon golomrazice te reguliranje vertikalnih tokova vode u tlu obavlja se valjcima.
&prema namjeni i izvedbi vanjske povrine,dijelimo na tri glavne skupine 0
1.valjkasti oblici cijevi&s glatkim metalnim platem i s nazubljenim metalnim platem
%.kolutasti valjci&prstenasti,prizmatini,kombinirani+cambridge,,nazubljeni+croskill,,
Gvjezdasti,od gumenih kotaa
*.valjci posebne namjene&za mrvljenje i stinjenje tla&cjevasti valjak i za sitnjenje i odravanje
radne dubine kombiniranih strojeva
1). 4tro!ei (a obradu tla u stalnim nasadima i inogradima
&voarski i vinogradarski traktori niskog klirensa,ako je mogue gusjeniari
&pligovi za zimski obradu tla,podrivai za duboko rahljenje tla
&rovilice&freze za me-urednu obradu
&rasprivai gnojiva,drljae za zatvaranje zimske brazde
16. 4tro!ei (a odr#aan!e por+ine u stalnim nasadima i inogradima
=ravokosilice,kultivatori J !KLNIMJ
1,. Tipoi trao&osilica
&za konju trave,leguminoza i djetelinsko travnatih smjesa +.=6, koriste se dva osnovna tipa
strojeva0oscilirajue i rotacijske kosilice
1.oscilira!u>e &osilice re#u stabl!i&e na principu +&ara
&dva osnovna tipa0
a,kosilica s prstima&noebi imaju trapezasti oblik,a kao protuploica slue nepokretni prsti
Ood noeva je 85,% mm za isti rez brzina bi trebala biti ?sr@%&* m's,preporuena brzina
kretanja kosilice 1 km'h&pod veim brzinama kvaliteta konje opada.
b, kosilice s % oscilirajua noa&protuno je drugi no koji se giba u suprotnom smjeru,na taj
nain smanjuju se "mrtve toke# pa se zaguenja mnogo manja.
2.rotaci!s&e &osilice
&dvije izvedbe0 s bubnjem + s gornjim pogonom,
6 tanjurima + s donjim pogonom,
&rotirajui tanjuri ili bubnjevi rade bez protureuih ploica,a a za dobro rezanje potrebna je
obodna brzina noeva 53&13 m's
1.. 3oilice "emu slu#e i nabro!ite ne&e i(edbe
&rovilica ili freza+noena, vrlo intenzivno usitnjava tlo,mijea i prozrauje ga te u jednom
prohodu priprema za sjetvu ili sadnju.(nitavaju korov i jednolino ga unose i mijeaju s
tlom.( radu na tlima s korovima koji imaju mogunost irenja vegetativnim
razmnoavanjem,freze nisu prikladne jer pospjeuju razmnoavanje korova
&koriste se najee za obradu tla do dubine %2 cm
&najee ih koristimo sa radnim zahvatom do *m ali postoje i izvedbe i do 2m.!asa stroja u
rasponu je od *33 do 433 kg'm zahvata.
&freza se sastoji od ure-aja za prikljuenje o pogonski stroj,osovine s motiicama&
noevima,reduktora,plata i regulatora dubine rada
&oblik noa moe biti01.na krajevima malo ili jae zakrivljen,pogodan za obradu izorana tla
%.otro povijeni kutni no,pogodan za unoenje slame i za obradu
neoranog tla
*.ravni no "J# oblika,pogodan za obradu bez oranja,uz znatno manji
utroak energije u odnosu na prethodne noeve
3oilica ili ?re(a
- horizontalna pogonska osovina na kojoj su privreni radni organi
- radni organi Q motiice, noevi ili kuke
- osovina pogon dobiva od prikljunog vratila
'stupan! usitn!enosti oisi o1
1, Croju okretaja radnih organa
%, Madnoj brzini agregata
- ukoliko je broj okretaja osovine vei imamo vei stupanj usitnjenja tla, a ako je jednak
broj okretaja osovine sa radnim organima, a brzina agregata vea bit e manji stupanj
usitnjenja
- podesivi lim Q ako je dignut, manje je usitnjavanje
- radna dubina Q 13 %2 cm
- brzina rada 1 m's Q smanjena brzina uvjetuje vee usitnjavanje, ali se ne smije smanjiti
broj okretaja
- najbolji je asimetrini raspored motiica
- radni zahvat je * 2 m
- dubina obrade 1% 12 cm
- dubina rada odrava se potpornim kotaiem, klizaem ili potpornim valjkom
- dubina ovisi o radnim organima
- radni organi na osovinu mogu biti privreni Q elasti"no @ gdje ima kamena ili panjeva
Q kruto
19. 3oilica A si!a"ica @ rotosem princip rada i "emu slu#i
&predsjetvena obrada i sjetva strnih itarica u jednom prohodu moe se obaviti kombiniranim
oru-em sastavljenim od rotirajue drljae,sijaice i lagane drljae za pokrivanje sjemena.
&kombinirano oru-e za osnovnu,dopunsku obradu tla i sjetvu sainjeno je od rovilice i sijaice
mehaniko pneimatskog sustava s centralnim doziranjem te zupastog valjka za sitnjenje i
odravanje radne dubine.
&rotor s klinovima zahvaa tla,baca ga prema odbojnom limu na kojem se djelomino
usitnjava i ravnomjerno raspore-uje.Jza odbojnog lima,a prije zupastog valjka,postavljeni su
na razmak od *1 cm iznad tla u dva reda ulagai oblika cijevi ili raoniia.
&rovilica i sijaica dobivaju pogon pogon od izvoda prikljunog vratila traktra+ 1333 m &1,
preko kardanskog vratila i mjenjake kutije
&sjemenje se moe posijati na dubinu obra-enog horizonta+dubina rada rotora istovjetna je
dubini sjetve, ili u obra-eni horizont +rotor radi na veoj dubini od dubine djetve,.Aomou
odbojnog lima se masa tla usmjerava prema ulagaima zrnja ,ovisno o eljenoj dubini sjetve
20. 3otosem @ pode+aan!e dubine rada, te br(ine o&retan!a ratila s &linoima
.ubina rada odre-uje se podeavanjem dubine rada rovilice +koja dolazi prije sijaice,.
Odre-uje koja koliina tla e se zahvatiti i usitniti. =ako-er, valjak koji se nalazi iza sijaice
odre-uje dubinu rada te sijaice. Ga brzinu okretanja vratila s klinovima smo rekli da
poveavanjem brzine okretaja vratila koeficijent usitnjenja postaje vei, a smanjivanjem
brzine okretaja vratila s klinovima koeficijent postaje manji. Aodeavanje brzine okretaja
vratila rovilici mogue je pomou mjenjaka kutije gdje postoje 4 stupnja prijenosa.
1. %21 o'min
%. %F% o'min
*. *58 o'min
4. 4%8 o'min
.akle poveavanjem broja okretaja postie se vei koeficijent usitnjenja, tj. laiki reeno&
ubacivanjem u veu brzinu
21. 3otosem @ pode+aan!e i(bacian!a &oli"ine s!emena i "emu slu#i usm!erni lim
)ao i na veini strnih sijaica podeavanje izbacivana koliine sjemena obavlja se pomou
smanjivanja ili poveavanja aktivne povrine iljebljnog valjka koji izuzima sjeme iz
spremnika. Aomou ruice i skale poveavamo ili smanjujemo tu aktivnu povrinu. Kko je
vea aktivna povrina valjka sijaica se sijati vee koliine i obrnuto. (smjereni lim se nalazi
poslije rovilice, a prije sijaice na radnom stroju. Ari radu rovilice zahvaa se velika koliina
tla, pa pri okretaju vratila tlu udara u ovaj usmjereni lim i pomae pri usitnjavanju tla.
=ako-er, ovaj lim slui i za niveliranje tla prije sijaice.
Jsto tako dizanjem ili sputanjem ovog lima proputa se vea ili manja koliina tla to je bitno
za daljnji pravilan rad sijice
22. 3otosem @ &a&o dobia pogon al!a& (a s!etu i &a&o se is&l!u"u!e i( rada
?aljak za sjetvu dobiva pogon od nagaznog kotaa. Gnai, okretajem kotaa preko lananika i
vratila okretni moment se prenosi na iljebljeni valjak. =o znai, kada se okree valjak okree
se i nagazni kota +kota dobiva pogon od samog kretanja rotosema od tla, Aodizanjem stroja
s tla prestaje sjetva +jer nema vie tko okretati nagazni kota, i stroj se iskljuuje iz rada
23. 3otosem @"emu slu#i metalni al!a& i(a stro!a i na"in s!ete s!emena
Mekli smo da je funkcija valja da pomae u odre-ivanju dubine rada sijaice, ali njegova
funkcija je kao i kod svih ostalih valjaka u pitanju prije. K nain sjetve je objanjeno u
iduem pitanju
2$. /o!e na"ine s!ete po(na!e+ i &a&a !e to us&oredna s!etaBcrte# na 133strC
&glede razmaka redova i razmjetaja zrna u njima razlikujemo sljedee naine0
1,runa sjetva&neujednaen razmjetaj
%,uskoredna sjetva
*,sjetva u redove&kos strnih kultura&razmak 1%&11 cm
4,irokoredna sjetva&koristi se kod ratarskih kultura kod kojih se provodi me-iredna
kultivizacija&razmak redova moe biti *3,42,23 i 83 cm, a razmak zrna unutar usjeva ovisi o
vrsti usjeva,sorte i hibrida.
2,polaganje zrna u trake u povrtlarstvu i u proizvodnji sjemena trava
5,kuna sjetva&posebnim ure-anjem polau se %&* sjemena u tlo tvorei tzv.kuice
8,kvadratna sjetva&sjemenke se polau u vrhu kvadrata
1,precizna sjetva&podrazumjeva polaganje zrna preciznom jednosmjernom sijaicom u iroke
redove na zadani razmak unutar reda+kukuruz,suncokret,eerna repa,
F,kriana sjetva&ostvarjue se vee rastojanje zrna u redu,a zadrava me-uredni razmak kao i
kod redne sjetve
(skoredna sjetva&s razmakom od 8&1cm nastojalo se osigurati posijanom sjemenu bolji
vegetacijski prostor.!ali razmak izme-u ulagaa razlog je moguih zaguenja u sjetvi.
2). /o!e si!a"ice s i#l!ebl!enim al!&om po(na!e+
&sigma 15 redi+ zahvat %,3 m,
&sigma %3 redi+ zahvat %,2 m,
&sigma %4 redi+ zahvat *,3 m,
&sigma *3 redi +zahvat *,82 m,
&sijaica Peria&tvrtka Mabe
I=K 41
MO=O6I!
)O!CJ6I!
<OO$ .IIMI 823 K
6ijaice od tvrtke OOM6PO i td.
Citno je za objasniti princip rada iljebljenog valjka.. ve objanjeno
26. 4i!a"ica 45=76'*9T princip rada
&zadatak svake sijaice je eljenu koliinu sjemena jednolino razmjestiti po jedinici povrine
i poloiti na odgovarajuu dubinu.
&u sjetvi strnih itarica koriste se univerzalne sijaice koje sjeme polau u pripremljeno
tlo.One se sastoje od sljedeih osnovnih sklopova0okvir s ure-ajem za prikljuenje o radni
stroj,spremnik za sjeme,jedan ili vie ure-aja za doziranje,kod nekih turbina+ventilator,,sijae
cijevi sa ulagaima,pritiskajui kotai ili zagrtai sjemena,sustavi za pogon pojedinih ure-aja i
marker.
&sijaica je vuenog tipa s *3 redova i me-urednog razmaka 1%,2 cm to osigurava radni
zahvat *,82 m.)arakteristina je po izvedbi pogona sijaih valjaka koji se ostvaruje preko 13
kotaa srednje sekcije sijaice,lananog prijenosa i jednosmjerne kandaste spojke.Ostali
kotai+ 13S13, ine dvije bone sekcije i slue samo kao pritiskajui elementi.
2,. 4i!a"ica 45=76'*9T &a&o se pode+aa &oli"ina s!emena (a s!etu
&podeavanje doze sjemena kod sijaice 6J/!K rijeeno je putem numeriki oznaene skale i
ruice za pomicanje valjka+svaka brojana oznaka na skali ima odgovarajui broj kg sjemenki
za 1 ha,
Mekli smo da svaka sjetvena sekcija ima svoj iljebljeni valjak koji izuzima sjeme iz
spremnika. )ao i na svim strnim sijaicama, podeavanjem aktivne povrine valja poveava
se ili smanjuje koliina sjemena za sjetvu.
2.. /a&o dobia!u pogon i#l!ebl!eni al!ci i &a&o presta!e s!eta &od si!a"ice 45=72
?aljci dobivaju pogon od sredinje sekcije nagaznih kotaa, a sjetva prestaje podizanjem
hidraulinog ure-aja traktora. 6 time se kan-asta spojka iskljuuje iz rada, podiu se ulagai
sjemene i prestaje sjetva.
29. Pode+aan!e dubine rada i "emu slu#e naga(ni &ota"i Bal!ciC u s!eti
&kod sijaice postoje dva naina podeavanja dubine polaganja sjemena0
1.centralno,pomou navojnog vretena ili klipa u hidraulikom cilindru,koju zakretanjem
etvrtaste ili estkutne osovine istovremeno diu i sputaju sve ulagae.
%.pojedinano,kada se zatikom s gornje strane skrauje+plia sjetva, ili produuje+dublje,
duljina nosaa opruge.<ae ili slabije tlaenje zlagaa na tlo ostvaruje se s donje
strane,skraenjem ili produenjem hoda opruge na nosau.
&nagazni valjci slue kako bi utisnuli sjeme u tlu i time osiguravaju vei postotak isklijalih
biljaka,sabijaju tlo+uspostavlja se bolji kontakst izme-u tla i sjemena,
30. /a&e tipoe'obli&e po(na!e+ ulaga"a (a s!etu strnina
&dvostruko diskozni ulagai promjera *3 cm ,razmjeteni u % reda iza pogonskih kotaa
sijaice +kod zrane sijaice OL=TI=K 41,
&cijevni ulagai
&raoni ulagai
&posebne izvedbe ulagaa
31. *b!asnite susta (a s!etu strnina trt&e D6ccordE 32. /a&o se obal!a pode+aan!e
si!a"ica na #el!enu normu si!an!a
MI)LJ 6!O .K <I O?O 6(6=K? )O<I/ )OMJ6=I ?IUJ$K 6?<I=6)JO
!IOK$JN)O A$I(!K=6)JO 6J<KNJPK. G$KNJ, O?O <I OC<KH$<I$O (
AMJ$PJA( MK.K MO=O6I!K.
29. Pode+aan!e du#ine mar&ira i "emu slu#i mar&ir
&ure-aji za pravljenje tragova nazivaju se markeri.Oni u sjetvi ostavljaju jari po kojemu se
u narednome prohodu vodi sredina sjetvenog agregata+=s, ili prednji kota traktora +=,,ovisno
o nainu izraunavanja duine markira.Madnu duinumarkera + = ili =s, najpravilnije i
najlake emo odrediti ako je mjerimo od ulagaa krajnjih sjetvenih selekcija do pravca
radnog dijela markera+diska,.
&duina markera pri simetrinoj sjetvi&ukoliko se sredina traktora poklapa sa sredinom sijaice
tj ako su u istom pravcu,rije je o simetrinoj sjetvi&to je uobiajen nain sjetve.
&radne duine markera izraunavaju se po formulama0
1.markiranje za prednje kotae traktora 0 = @ K + $ S1,&? ' % +cm,
%.markiranje za sredinu+simetralu,traktora 0=s@ K+$S1,&? ' % +cm,
='=s&udaljenost od krajnjega sjetvenog ulagaa do radnog dijela markera
K&me-uredni razmak
$&broj sjetvenih redi
?&razmak prednjih kotaa traktora
&duina markira pri asimetrinoj sjetvi&ukoliko se sredina traktora ne poklapa sa sredinom
sijaice tj.ako je sredina traktora pomaknuta u desno u odnosu na sredinu sijaice+gledano sa
stranje strane sijaice, za veliinu A,rije je o asimetrinoj sjetvi.takav nain sjetve se koristi
kada ne elimo da sjetveni red ulazi u tragove kotaa traktora+to ovisi o razmaku kotaa
traktora te me-urednome razmaku K.,.pomak A ostvaruje se pomicanjem glavnog okvira&
jarma po glavnoj profilnog gredi.?eliina pomaka A najee treba iznositi %%.2 cm.
&radne duine izraunavaju se po formulama0
Ga lijevi marker =L@ K+$S1,&?'% SA + cm,
Ga desni marker =.@ K+$S1,&?'% SA + cm,
30. Princip rada pneumats&e si!a"ice s podtla&om t(. P4/@a (a +iro&oredne &ulture
&sijaice s podtlakom odlikuje njeno i pouzdano pojedinano uzimanje sjemenki iz mase
sjemenja na temelju razlike tlaka s jedne i druge strane sjetvene ploe.6ijaa ploa rotira oko
vodoravne osi i ima otvore uz obod.Aodtlak,odnosno isisavanje zraka iz donjega dijela kuita
ostvaruje se turbinom.djelovanje gravitacije sjeme iz spremnika dospjeva do okomito
postavljene ploe,s ije jedne stranedjeluje podtlak koji privlai sjemenke na otvore i dri ih
sve dok one dospiju u predio djelovanja normalnog atmosferskog tlaka.Arestankom djelovanja
podtlaka sjeme pada na tlo.6ila isisavanja neophodna je za dranje sjemenki na otvorima,za
svladavanje trenja sjemenki u sjemenskoj masi i za savladavanje centrifugalne brzine sijae
ploe.
31. /a&o se pode+aa #el!eni ra(ma& unutar reda u s!eti s P4/
&izborom sijae ploe s odre-enim brojem otvora te kombinacijom prijenosnog odnosa na
lanastom reduktoru mogue je odabrati najpovoljniji razmak zrna u redu,ovisno o vrsti,sorti i
hobridu kojeg sijemo.Arema odabranoj sijaoj ploi ,odluujemo se za odre-eni prijenosni
odnos od pogonske osovine na sjetvenu osovinu,kako bismo dobili eljeni razmak zrna u
redu,odnosno sklop zrna po hektaru povrine.
32. Pode+aan!e s&ida"a i+&a s!emena i o "emu oisi
&skida vika sjemena svojom izvedbom zubi ima zadatak odstraniti suvina zrna s otvora
sijae ploe.Arema kalibraciji sjemena koje sijemo,potrebno je skida vika sjemena podesiti
tako da on proputa na svakom otvoru sijae ploe samo po jednu sjemenku.
33. /a&o se pode+aa dubina rada &od si!a"ice P4/ i &a&o se postal!a!u &ota"i u
su+nim
ui!etima rataren!a
&prema vrsti sjemena ,dubini sjetve,vlanosti tla i agrotehnikog roka sjetve,obavlja se
podeavanje poloaja pritiskajuih kotaa i njihova traga u odnosu na sjeme prema sljedeoj
orijentacijskoj tablici
K,C&plia sjetva&suho vrijeme
P,.&dublja sjetva&kino razdoblje u vrijeme nicanja
& postoje dvije izvedbe pritiskajuih kotaa za A6) sijaicu&lijevani kao standardna izvedba i
gumeni +s fleksibilnim gumenim obodom, kao posebna oprema
&kod sijaice A6) zbog ujednaene dubine sjetve,potrebno je pritisak opruhe paralelograma
podesiti shodno vrsti sjemena kojeg sijemo.
Ga plie sjetve+eerna repa,povre,&poveavamo pritisak opruge paralelograma na vodilicu
regulatora pritiska.=o se postie pritezanjem krilne matice,odnosno skraivanjem opruge.
Ga dublje sjetve+kukuruz,suncokret, smanjujemo pritisak opruge paralelograma na vodilicu
regulatora pritiska kako bi se dobilo energinije kopiranje terena i ulaenje raonika u tlo.=o se
postie oputanjem krilne matice,odnosno produavanjem opruge.
&pritisak paralelograma tj.opruge,mora biti podjednak na svim sjetvenim sekcijama.

& nagazni kotai su postavljeni blie jedan drugome u sunim uvjetima
3$. 7!ere sigurnosti i opre(a u ri!eme s!ete &od P4/ si!a"ice
&1.A? mora imati plastinu izolaciju
%.treba paziti da se skala sa normom sijanja ne poremeti
*.paziti ako na oranici ima jo nezaorane organske mase ili kakvih otpadaka da se ne
zapetljaju za ulagae sjemena ili prste drljae
4.treba podesiti oprugu tako da pritisak bude podjednak na svim sjetvenim sekcijama
2.ako se sije u plie pritisak paralelograma treba biti vei i obratno
5.isto tako nagazni kotai su postavljeni blie jedan drugome u sunim uvjetima,a na veoj
udaljenosti su kada se sije u vlano tlo.
3). *(na&e na mla(nicama u (a+titi bil!a
1.V&lepezasti mlaz
%.OP&uplji konusni mlaz
*..&odbijajui mlaz
4.VI&ravnomjeran mlaz
2.VLA&niski tlak
*;* N547* 32/95 N6 P3286;6N:576 T32B69* :2 769* 49U-6T5 5
F6P546T5
$a svakoj mlaznici pie ovo to ste ?i naveli, a nakon toga pie radni kut mlaznice i njezin
protok pri * bara u amerikim galonima, te materijal od kojeg je mlaznica izra-ena.
36. /a&o su standardom 54* 1062) podi!el!ene mla(nice po bo!i i proto&u
11334?6
Madni kut
Arotok mlaznice galona +*,812 l 'min pri 43 Asi %,825 bara ,
-to (na"i da bi crena mla(nica pri 3 bara imala proto& od 1,6 lGmin .. . i td.
&golo tlo i korovi plava i crvena
&kukci i bolesti ljubiasta i uta
3,. Fa+to !e a#an tla& i pri &o!em se tla&u obal!a!u m!eren!a &od standardni0
mla(nica
&tlak kontrolira jainu mlaza prskalice pa i veliinu kapljica
&standardne mlaznice najefikasnije rade pri tlaku od * bara&tada se postie ujednaena
distribucija,dobro prijanjanje i ujednaeno pokrivanje povrine
&pri niem tlaku+manjem od * bara, kapljice su vee,a pri tlaku veem od * bara kapljice
postaju presitne i pod utjecajem su zranih strujanja te mogu ispariti i ne doi na list biljke
&prema razini tlaka,razlikuju se mlaznice&niskog tlaka do * bara
& srednjeg tlaka od * do 13 bara
& visokog tlaka 9 13 bara
3.. /o!a !e preporu"ena isina prs&an!a u ratarstu i +to !e to &ut mla(nice
&razmak mlaznica na krilu priskalice od 23 cm i visinom mlaznica od tla 43 do 53 cm
ostvaruje se mlaz s trostrukim prekrivanjem povrine.( ratarstvu se koriste mlaznice
lepezastog mlaza izlaznog kuta najee 113W ili 1%3W , a u voarskoj i vinogradarskoj
proizvodnji mlaznice s konusnim mlazom s kutom 23W do 13W.
&potrebno je malzove 13&12W ukositi jedan od drugog
Coja mlaznice Arotok tekuine u
l'min pri *,3 bara
$aranasta 3,4
Gelena 3,5
Xuta 3,1
Alava 1,%
Prvena 1,5
6me-a %,3
6iva %,1
Cijela *,%
39. Ti!e& te&u>ine e u ratars&o! prs&alici i naedite m!esta postal!an!a pro"ista"a
=ekuina se ulijeva u spremnik gdje se nalazi prvo sito +najgrublje sito,, gdje je promjer
rupica na situ 1 mm. 6lui su otklanjanje velikih mehanikih neistoa. =ekuina koja je sad u
spremniku cijelo vrijeme mora kruiti u sustavu da ne bi dolo do taloenja pesticida.
=ekuina iz spremnik uslijed slobodnog gravitacijskog pada i usisa crpke preko drugog
+usisnog proistaa a koji se nalazi prije crpke, usisava vodu i crpku, stvara tlak te tekuinu
pod tlakom alje do regulatora tlaka ili centralnog regulatora. Ovdje se nalazi ure-aj za
mjerenja tlaka u sustavu +manometar,, ruica za podeavanje radnog tlaka, te tlani proista
+trei po redu promjer rupica jo manji nego na usisnom proistau, =ekuina dalje preko
ventila i crijeva dolazi od mlaznica u kojim se nalazi 4. po redu proista +23 53 mesha &
broj otvora po kvadratnom inu,
$0. Princip rada &lipno membrans&e crp&e i "emu slu#e membraneH
&na jednom leeem cilindru radi na obje strane izloen tlaku i paralelno vo-eni dvostruki klip
nasuprot jednoj membrani na svakoj strani.)lipovi i pogon klipa su u uljnoj kupelji.<edan
klinasti prsten izme-u klipa i membrane podupire membranu+pojaava je, i time omoguuje
vei hod klipa bez da to nakodi trajnosti membrane.(sisni i tlani plastini ventili imaju
zadau proputanja tekuine i odravanja tlaka u smjeru od spremnika ka mlaznicama.Jznad
kuita pupme postavljena je zrana ili tlana komora s obvezatno ugra-enim ventilom za
upumpavanje zraka.$jena zadaa je neutraliziranje naglog rasta ili pada tlaka radom
diskontinuirane pumpe.=lak zraka u komori treba biti jednak li vii od radnog tlaka.
$1. %emu slu#i regulator tla&a i uloga manometra, Iuantometra u sustau prs&an!a
&regulator tlaka&automatski odrava stalnu hektolitarsku dozu otopine kod promjene brzine
kretanja unutar jednoga stupnja prijenosa
&manometar stalno i pouzdano kontrolira i pokazuje tlak u instalacijama
Yuantometar je tlakomjer kod prskalica s elektronikim sustavom,on pokazuje tono
postavljanje za namjeravanu radnu brzinu i koliine tekuine po 1 ha.
$2. /o!a !e uloga i (na"a! mali0, te eli&i0 &api u (a+titi bil!a
&male kapi S dobro pokrivanje,dobro prijanjanje
Sbioloka efikasnost
& povean rizik odnoenja kapi+osjetljive na vjetar i brzo ispare,
&velike kapi Sdobro prodiranje zatitnog sredstva
Smanje odnoenje kapi
& slabije pokrivanje
&kompromisna bioloka efikasnost
$3. Princip rada atomi(era ili oro+ia"a
&potpuno pokrivanje biljne mase zatitnim sredstvom uporabom konvencionalnih rskalica s
klasinim mlaznicama nije zadovoljavajue.Aroblem je rijeen koritenjem prskalica sa
turbinom + ventilatorom, kod kojih zrana struja razgre sklop i omoguava dobro prodiranje
kapljica pesticida d svih djelova bilja./lavna su obiljeja takvih prskalica ugra-ena
turbina,plastificirano crijevo s otvorima na donjoj strani i konusne mlaznice postavljene na
armaturi na razmak od %2 cm.)apacitet turbine je 43333 do 5%333 mZ'sat,a brzina zraka je *3
do 42 m's.
&tehniku prskanja sa zranom potporom karakteriziraju tri glavna obiljeja0
1.velika koliina zraka,
%.velika brzina zraka ,
*. sitne kapljice iz mlaznice s mlazom oblika upljeg stoca
&spoj triju obiljeja rezultira viestrukim dobicima&manje kemije,manje vode,povrinski
uinak vei do 23 ;,vie dana za ostale radove,prskanje u optimalnome terminu i sigurna
dobit.
- & K=O!JGIMJ Q osim razbijanja mlaza ovi ure-aji obavljaju i prostornu distribuciju
tekuine na objekt koji se tretira
- na strojevima za primjenu tekuih pesticida razlikujemo * tipa atomizera0
1, =LKN$J K=O!JGIMJ Q rade na principu energije tlaka
Q rasprskivai +sapnice, dizne,
%, MO=KPJO$J K=O!JGIMJ Q rade na principu centrifugalne sile
*, GMKN$J +pneumatski, K=O!JGIMJ
$$. /o!e su metode i postupci (a sman!en!e (ano+en!a ili odno+en!a &apl!ica u ri!eme
radaH
&zanoenje se moe donekle smanjiti radom u niskotlanom podruu do ma: %,2 bara i pri
brzini vjetra od *m's.
& injektorske metode,manji radni tlak,zrana potpora,smanjena brzina i vremenski uvjeti
&vjetar 7 4m's,vlanost vea od 4 ; ,temperatura 7 11 WP
- drift se moe smanjiti Q poveanjem kapljica
Q smanjenjem razmaka izme-u rasprskivaa i biljke
Q poveati viskoznost kropiva
$). *dr#aan!e i "i+>en!e sustaa (a (a+titu bil!a
&ienje tj ispiranje spremnika min% : +i do 4 ispiranja, da bi bili sigurni da nema rezidua
&dranje na istom i suhom mjestu
&provjeravanje ispravnosti mlaznica i stanje crijeva koja dovode kropivo
&ienje manometara i provjeravanje ispravnosti
&skidanje cijevi i mlaznica sa sustava u zimi
&u sustav treba usipati razrje-eni antifriz kako nebi dolo do pucanja dijelova sustava
$6. Princip rada &omba!na i ob!asnite glane sustae na &omba!nuH
&itni kombajn je kombinirani stroj koji istovremeno anje,vri i isti itarice u jednom
prohodu.
&etveni kombajn sastoji se od nekoliko osnovnih sklopova0
1.etvenog ure-aja+hedera,
%.ure-aja za vridbu
*.pogonskog sustava
4.hidraulikog sustava
2.sustava za kretanje i upravljanje
5.dodatnih&pomonih ure-aja
&ure-aj je izveden kao redni,najee od 1 do 5 redova a sastoji se od dijelova za privo-enje
stabljike,otkidanje i transport otkinutog klipa..ijelovi za privo-enje imaju zadatak usmjeriti
stabljiku kukuruza u osu reda za otkidanje klipa,dijelovi za privo-enje su razdjeljivai i
provodni lanci.
&razdjeljivai su vrsto prikljueni za stroj i pokrivaju pokretne dijelove ure-aja radi zatite i
spreavanja zaguenja.?isina iljaka se moe podeavati a slue da podiu i usmjeravaju
stabljiku kukuruza koje stoje izvan osi reda ili s polegle.
&stabljike koje su doveli sakupljaki iljci prihvaaju provodni lanci koji imaju na razmaku od
%3&%2 cm prstaste izdanke.$jihov zadatak je prihvatiti stabljiku i uvui je u razmak izme-u
valjka
&pri uvlaenj stabljike klip nasjedne na valjke i radi malog razmaka izme-u valjaka i
odgovarajue sile uvlaenja dolazi do otkidanja klipa
&otkinuti klip se djelomino okomua i pada na lanasti transporter koji ga transportira u
prikolicu,komua ili runja ovisno o vrsti stroja za berbu kukuruza
&valjci za uvlaenje stabljike postavljeni su ispod ploa ,imaju uzduna rebra koja omoguuju
sigurno uvlaenje stabljike.prednji dio konusnog je oblika radi prihvaanja stabljike.?aljci
uvlae stabljiku a klip nasjeda na otkidake ploe i tu se otkida.
&na otkidakim ploama klize privodni lanci koji guraju klip do kraja ploa.)lip pada na
popreni transporter koji ga transportira u ure-aj za komuanje ili kod adaptiranih itnih
kombanja u vrei ure-aj.
$,. Naedite &o!e 0edere po(na!ete i opi+i 0eder (a #etu strnina
&dijelovi etvenog ure-aja za strnine su0
1.korito&platforma s razdjeljivaima itne mase
%.greda kose i kosa
*.vitlo+motovilo,
4.dvosmjerna punica s uvlanim prstima na srednjem dijelu punice
2.sredinji transporter itne mase
5.ure-aj za pogon i podeavanje
8.podizai poleglih stabljika
&razdjeljivai su vrsto prikljueni za adapter i pokrivaju pokretne dijelove+lance sa
prstima,zbog zatite i spreavanje zaguenja.?isina iljaka razdjeljivaa vertikalno je
podesiva,a slue za usmjeravanje stabljika kukuruza koje su izvan osi reda ili su polegle preko
reda.6tabljike prihvaaju lanci s prstima i uvlae ih izme-u valjaka.Kkoje kukuruz
uspravan,linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja,a ukoliko je polegao neto je
vea.
&unutarnji valjak nii je od vanjskog + kut uspona je *3 W,
&razmak izme-u valjaka %3&*1 cm ,valjci uvlae stabljiku,klip nasjeda na otkidake ploe gdje
klize uvlani lanci s prstima i guraju klip do kraja ploa i on pada na
transporter+ienje,komuanje,vridba,
$.. Pode+aan!e bubn!a i podbubn!a, bro! o&reta!a u #eti p+enice
&bubanj ini nekoliko rozeta privrenih na jednu osovinu i 5,1 ili 13 izmjenjivih letava s
lijevim i desnim rebrima.Aromjer bubnja je u rasponu 423&133 mm, a irina,odnosno,duljina u
aksijalnih ovisi o kapacitetu kombajna i u rasponu je od 123&%1%3 mm
&kod starijih izvedbi kombajna broj okretaa bubnja podeavao se stupnjevito promjenom
lananika,a kod novijih kontinuirano pomou varijatora broja okretaja
&raspon frekvencija vrtnje bubnja je izme-u 433&1*33 min&1 +srednja vrijednost,
&broj okretaja bubnja 'min kod penice je 133&1F33 a kod kukuruza 423 okretaja'min &1
$9. 4usta (a "i+>en!e s!emena od "ega se sasto!i, &a&o radi i &a&a sita po(na!ete
&sustav za ienje sjemena ine slamotresi i sita
&problem se uoava na slamotresimakoji su "usko#grlo kombajna.( razvoju kombajna
pokualo se s ugradnjom protresaa iznad slamotresa te vilama za protresanje.!e-utim,kod
oteanih vridbi najbolji uinak ostvarivali su kombajn s dodatnim rotorima,koji se nazivaju
turbo separatori+=6, ili rotirajui slamotresi+M6,
&radijalni ventilatori stvaraju zrak koji u prostoru gdje su sita ,djelovanjem zrane struje pljeva
i ostaci zavre na situ.
&postoje dva sita0 gornje i donje,mogu biti podesiva lamelasta+gornja,,samoistea sita i
donje sito s okruglim otvorima&sva sita su dvodjelna
&posebnu opremu ine gornje sito&*% mm nosasto sito,donje sito&[ 4,[ 8 , [ 1* mm,donje sito&
lamelasta sita.
)0. Ure<a! (a ra(da!an!e (rna od slame, &o!a te0ni"&a r!e+en!a po(na!eteH
&zadatak ure-aja je izdvajanje zrna iz klasova i odvajanje od slame,pljeve i drugih neistoa.
&osnovni dijelovi su0
1.hvata kamena 8.gornje i donje sito+reeto,
%.bubanj s oblovinm+korpom ili polububnjem, 1.ventilator
*.stranji+odbacujui,biter F.transpoteri za zrnoi neovrene
4.slamotresi dijelove klasa ili klasie
2.odbojno platn 13.spremnik za zrno
5.sabirna ploha 11.pogonski elementi
1%.ure-aj za podeavanje.
.
&tehnika rjeenja&razliita sita,veliina rupica,brzina okretanja bubnja.
)1. /o!e se preina&e na unier(alnom &omba!nu obal!a!u pri!e ubiran!a &u&uru(a
&za berbu i ubiranje kukuruza potrebno je na kombajnu obaviti neke zahvate i podeenja0
1.zatvaranje skupljaa kamenja
%.zatvaranje prostora izme-u letava bubnja s posebno izvedenim ploama
*.podesiti broj okretaja bubnja prema uputama za rad
4.mijenjanje oblovine&robusnija za kukuruz
2.podeavanje razmaka na ulazu i izlazu izme-ububnja i podbubnja
5.postavljanje limova na prve stepenice slamotresa
8.obaviti sostala podeenja koja nalau upute za rad
)2. /a&i su to &omba!ni s a&si!alnim i tangenci!alnim bubn!em
&kod tangencijalnog sustava vridbe usjev se u tankome sloju dovodi izme-u bubnja i
polububnja.Jzdvajanje zrna obavlja se na temelju udarnog optereenja i sile trenja nastale
zbog vee obodne brzine letava bubnja od brzine itne mase.u vridbenom ure-aju odvoji&
ovri se i propadne kroz oblovinu 82&F3 ; zrna.Areosala zrna izdvajaju se na slamotresu,koji
protresa i transportira itnu masu.
&taj sustav vridbe ima neke prednosti0
1.vrlo njeno tretiranje slame,smanjen udio kratke slame u pljvi,.smanjen utroak
snage,univerzalna pimjena u svim vrstima ita,niska osjetljivost na varirajue uvijete
etve,vrlo niski gubici
&kod aksijalnog sustava vridbe ulogu&funkciju vridbenog aparata i slamotresa preuzima
jedan ili dva rotora,potpuno okruena reetkastom oblovinom.(sjev se unutar ovog ure-aja
giba spiralnom putanjom izme-u rotora+bubnja, i oblovine.Gbog manje obodne brzine bubnja
sloj itne mase je deblji,razmak izme-u bubnja i plata je vei nego kod tangencijalnog
sustava vridbe.Kksijalni vridbeni ure-aj manje oteuje zrna jer se vridba&odvajanje zrna u
veem dijelu obavlja trenjem,a manje udarnimm optereenjem letava bubnja.6toga ovaj
sustav izliskuje veu snagu,a i jae usitnjava slamu.Kksijalni kombajni vrlo su pogodni za
etvu kukuruza i soje,a dobro su se pokazali i kod etve ita u suhim uvijetima kod malog
udjela slame.
)3. *dr#aan!e &omba!na na&on rada, "i+>en!e, podma(ian!e, gara#iran!e
&u razdoblju kad su izvan upotrebe,potrebno ih je zatiti od vremenskih i drugih utjecaja te
konzervirati i uskladititi na odgovarajue mjesto
&konzerviranje ili zatita podrazumjeva upotrebu fiziko&kemijskih mjera za zatitu
dijelova,odnosno sklopova strojeva i oru-a , zbog sprijeavanja djelovanaj korozije.=emeljne
postavke zatite su normalna maziva,ulja i masti za podmazivanje zamijeniti zatitnim
sredstvima istih ili slinih karakteristika,tako da se nakon zavrenog razdoblja zatite ta
sredstva ne moraju uklanjati,ve da trebaju preuzeti ulogu podmazivanja.
&potpuno je pogreno koristiti "rabljeno ulje# iz motra jer sadre sumpornu kiselinu koja
nagriza metal.
& strojeve je potrebno oistiti od praine,organske mase i masnoa
&sastavnim dijelom zatite smatra se i podmazivanje svih mjesta koja je proizvi-a naveo u
uputama za rad i odravanje
&gume i elemente izra-ene od gume potrebno je zatiti s antikorozivnim aluminijskim
pigmentom
&dijelovi od termoplastinih masa nakon sezone spremaju se u suh i zatvoren prostor
&elemente prijenosa&remenja,lance,kardanska vratila potrebno je pregledati te spremiti samo
ispravno,demontirati ,oistiti i nanjeti sredstvo za zatitu.
&zatienu polj.tehniku potrebno je uskladititi u zatvoreni+traktor,prskalice,sijaice,elementi
prijenosa,,poluzatvoreni+kombajni,kosilice,kultivatori,,otvoreni+plugovi,tanjurae,drljae,valj
ci,rovila,
)$. /ategori(aci!a &omba!na
&itni kombajn opremljen za etvu strnih itarica
&itni kombajn adaptiran za berbu i runjenje merkantilnog kukuruza ili za berbu mjeavine
zrna i oklaska kukuruza
&itni kombajn adaptiran za etvu uljarica
&samokretni kombajn bera&komua klipa kukuruza te prilago-ena izvedba za berbu klipova
kukuruza eerca
&silani kombajn za konju,sjeckanje i utovar stone krme
&samkretni strj za skupljanje i peletiranje sijena ili slame u polju
&kombajn za repu
&kombajn za krumpir
&kombajn za va-enje i ienje povra
&kombaj na gro-e