1

Sadraj
Uvod............................................................................................................................2
Zatita pokosa kosina..............................................................................................3
Ublaavanje nagiba kosina.........................................................................................3
Zatita kosina od povrinske erozije...........................................................................3
Zasijavanje..................................................................................................................4
Zatita kosina travnatim pokrivaem po sistemu hidrosjetve......................................4
Pobusavanje...............................................................................................................5
Zatita kosina primjenom busenja i busenja u rolama................................................6
Zasaivanje................................................................................................................6
Zatita geomreama Werkos......................................................................................7
Utvrivanje pleterom...................................................................................................7
Zatita kosina kamenom.............................................................................................8
Zatita kosina pomou koara ( gabiona).................................................................11
Zatita kosina torketiranjem ( mlaznim betonom).....................................................12
Zatita kosina primjenom mrea...............................................................................12
Zatita kosina potpornim zidovima............................................................................13
Zakljuak...................................................................................................................14
Literatura...................................................................................................................15
2

Uvod


Najbolji oblik trajne zatite dovrenog nasipa, a osobito dovrene kosine i tijela
nasipa, bila bi trajnost i stabilnost njene konstrukcije te stalna djelotvornost
povrinske (vanjske) i unutarnje odvodnje nasipa. Osobito je znaajna trajna zatita
kosine nasipa,koja moe da bude prirodna i vjetaka.
Trup nasipa poetno je najbolje zatien, osim trajnom uinkovitou njegove stalne
odvodnje, kvalitetom njegove ugradnje posebice njegovom zbijenou. Trajnost
nasipa moe se u savremenim prilikama graenja takoer postii njegovim
armiranjem pomou posebnih geomrea i slinih pletenih konstrukcija od umjetnih
materijala. Trajno kvalitetnom zatitom kosina nasipa titi se ujedno tijelo nasipa.
Zatita kosina mora trajno onemoguavati abrazija ili eroziju nasipa uslijed djelovanja
atmosferilija, udara pokretnih objekata itd.
Odvodnja i zatita kosina nasipa predvia se unaprijed po projektnoj dokumentaciji a
po vrsti, obliku i trajnosti vezana je uz buduu namjenu odnosno koritenje zamljane
graevine.
































3

Zatita pokosa kosina

Uzroci ruenja kosina kod zemljanih objekata su previe ili premalo vlage i previe
osovite kosine. Kosine otkopa bolje se dre nego kosine nasipa, usljed kohezije
sraslog materijala. Vlane kosine bolje se dre nego sasvim suhe, jer vlaga poveava
prionjivost materijala. Kod previe vode prionjivost je manja te se materijal razilazi.
Ako je kosina jako isuena, stvaraju se suhe kuglice i materijal se osipava.
Kod nekih materijala(lapori i serpentin), kosine se u poetku dre dosta strmo, a
kasnije, kad se materijal pod uticajem vlage i sunca razmrvi, kosina se uruava.
Stoga je takve kosine potrebno oblagati ili im dati blae nagibe.
Kosine moemo zatititi na nekoliko naina.

Ublaavanje nagiba kosine

Odronjavanje kosine usjeka moemo sprijeiti izvedbom poloenijeg nagiba kosine,
zatim proirenjem i umetanjem stupnja irine 50 do 100 cm na svakih 2 - 3 metra
visine. U uzdunom pravcu, tj. prema poetku i kraju usjeka, stupnjevi moraju imati
pad 1:50 do 1:30. Mana je ovog naina je ta to je skup zbog velikog otkopa.
Stupnjevi zadravaju padajui materijal i tite jarke od zatrpavanja materijalom i
ublaavaju naglo nadiranje vode.


Slika: Ublaavanje nagiba kosine


Zatita kosina od povrinske erozije

Kosine se tite od erozije uslijed djelovanja vanjskih utjecaja. Zatita se moe
podijeliti na bioloku zatitu i oblaganje. Prije poetka izrade zatite treba:
- kosine izraditi sa nagibima koji osiguravaju stabilnost
- nestabilne kosine sanirati
- povrinske i podzemne vode kontrolirano provesti
- noice nasipa i gornje dijelove kosine izvoditi u obliku krunog luka
- povrine kosina grubo isplanirat

4


Slika: Kontrolirano odvoenje vode iz rigola ceste preko pokosa nasipa

Zasijavanje

Zasijavanje je svrha da zatiti kosine od djelovanja sunca, zraka i vode. Time se
spreava pretjerano isuivanje odnosno moenje kosine. Naroito se preporuuje
kod pjeskovitog i ljunkovitog materijala, kod kojeg voda i vjetar lako odnose sitne
estice. Kosina se pokrije plodnom zemljom debljine 10 15 cm, eventualno 20 cm.
Pokrivanje kosine poinje odozdo. Na dnu se iskopa manji jarak i napuni plodnom
zemljom, pa se postepeno pokriva dalje cijela kosina. Poslije zasijavanja zemlju treba
zbiti lopatom ili nabijaem. Koji put se izraduju stupnjevi dubine 10 cm na svakih 1,0
m visine, da bi se plodna zemlja to bolje drala na kosini. Stupnjevima treba dati
uzduni pad u obliku pile da bi voda mogla otjecati. Zasijavanje travom koja ima jako
korijenje (djetelina ili zob) treba obaviti za vlana vremena. Ako je suho i toplo
vrijeme, treba zemlju polijevati ujutro i naveer. Za 100 m2 potrebno je oko 0,5 kg
sjemenja.

Zatita kosina travnatim pokrivaem po sistemu hidrosjetve

Hidrosjetva je veoma efikasna metoda za zasnivanje travnjaka sjetvom jer
omoguava formiranje travnog pokrivaa razliitih namjena, kako dekorativnih, tako i
onih specijalne namjene, kao to su protiverozioni. Hidrosjetva se moe primijeniti na
plitkim skeletnim zemljitima gdje matina stijena izbija na povrinu, kao i na
kamenitim liticama najee bez ikakve pripreme zemljita. Trajno formiranje
travnjaka iskljuuje negativne efekte klasine sjetve kod koje su razdvojeni postupci
nanoenja sjemena i ubriva. Sutina postupka hidrosjetve se sastoji u tome da se
razliita sjemena trava koja su pomijeana sa tresetnim prahom, humusnim
zemljitem, materijalima vlaknaste strukture, vjetakim ubrivom, vezivom, tj.
ljepkom i vodom u obliku kaaste smjee elatinozne konsistencije pod pritiskom
raspruje po povrini kosine puta. Ova masa omoguava zatitu sjemena do klijanja,
obezbjeuje vodu, smanjuje njeno isparavanje i tokom vremena razgrauje u
hranljive materije potrebne za nicanje. Za razliku od klasinog naina sjetve, vlani
5

postupak se izvodi sa vodom uz dodatne komponente i ljepkove, ime se poveava
protiveroziona otpornost neobraslog zemljita, a i koherentnost povrinskog sloja.
Lepak u smei vezuje ostale komponente, ali i lijepi smjeu za podlogu.
Postupak hidrosetve poinje formiranjam homogene smee za hidrosjetvu u
rezervoaru cisterne za koju je prikljuen specijalni hidrosija. Nanoenje mjeavine
na kosinu se vri ureajem za rasprskavanje velikog radijusa dejstva koji je pod
pritiskom povezan sa cisternom. Hidrosjetva se radi mainski tako da je malo uee
ljudskog rada to poveava uinak, ali i utedu u materijalu.

Slika: Hidrosjetva


Pobusavanje

Pobusavanje se sastoji u pokrivanju povrine kosina busenjem posredno izvedenim
ili ranije u figure sloenim prigodom pripremanja terena za nasipanje ili otkopavanje.
Za vaenje busenja upotrebljava se naroiti no za sjeenje i lopata za vaenje. Vadi
se busenje duljine 25 do 30 cm i irine 20 cm te oko 6 cm debljine. Busenje se slae
u figure visine 1m, irine 1m i duljine 2 metra. Figure se slau tako da korijen doe do
korijena trava do trave. Za suha vremena treba ih dnevno poljevati.
Pobusavanje plotimice primjenjuje se kod niskih nasipa i plitkih usjeka s nagibom do
1:1 i kod boljih vrsta zemlje, tj. koje se dre. Busen se ne polae neposreno na
kosinu, vec se ova prvo pokrije jednim slojem plodne zemlje do 10 cm debljine,
naroito kod pjeskovitih kosina i onda se slau buseni. Reke se zapune plodnom
zemljom i zasiju travom. U strmijim kosinama postavljaju se buseni nasatice ili
horizontalno. Pobusavanjem nasatice postie se bolja zatita kosina. Primjenjuje se
kod nasipa koji su izloeni tekuoj vodi brzine ne vee od 1 do 1,5 m/sek., za strme
cunjeve kod stubova objekata i za uvrenje odronjenih kosina nasipa.
Izvodi se u horizontalnim redovima, okomito na nagib kosine, ili s nagibom koji lei po
sredini izmeu prvog i drugog pravca (polovina kuta).
Vanjska povrina je stepenasta i trebaju otrom lopatom skresati paralelno s
kosinom. Busenje se slae naizmjenice, kao cigle, s travom prema gore. Privruju
se uz padinu koljem, duljine 0,5 do 0,8 i 1 metar.
Iako je ovaj nain bolji od onog plotimice, ipak se rijetko upotrebljava, jer zahtijeva
velike koliine busenja, pa je prema tome skup. Pobusavanje nasipa, ako se
6

nabijanje vri mehanikim oruem, izvodi se odmah, a u protivnom nakon izvjesnog
vremena, tj. dok se nasip slegne.

Zatita kosina primjenom busenja i busenja u rolama

- primjenjuje se kada preko kosine dolazi do protoka veih koliina oborinskih voda
- veliina busena 25 - 30 cm, debljine 7 cm, kod rola 0.3 x 2.0 m
- postavlja se u formi ahovskog polja, a izmeu se postavlja humus
- privruje se vrbovim ili drugim koljem, ili se polae na podlogu od netkanog
geotekstila

Slika: Busenje u rolama

Zasaivanje

U nedostatku busenja mogu se kosine donekle zatititi zasaivanjem sitnog drvea i
to u mokrim kosinama ibljem vrbe, johe i brijesta, a u suhim kosinama bagremom i
jasenom. Nedostatak je zasaivanja to omoguava procjeivanje vode pored stabla
u nutrinu kosine, uslijed ega se kosina vlai. iblje i drvee svojom sjenom spreava
i suenje kosina. Zato se ovaj nain preporuuje za upotrebu u suhim i toplim
krajevima.


Slika: Geoelije (geosintetici) za oblaganje povrine pokosa kao podloga za sadnju vegetacije
7


Zatita geomreama Werkos

Tokom devedesetih dvadesetog vijeka pristupilo se dizajniranju mrea izraenih od
kombinacije polimera i prirodnih materijala. Najvei broj mrea vremenom srasta s
okruenjem i dobiva potpuno prirodna svojstva, tj. ugradeni vjetaki materijal se
potpuno razgrauje i time ostvaruje znatan efekat na efikasno uvanje ivotne
okoline. Geomree slue za armiranje, zatitu od erozije i u drugim situacijama gdje
vlada visoka vlanost materijala. Prednosti geomrea su pogodan dizajn, visok
kvalitet i trajnost materijala, velika brzina ugradnje, mogunost koritenja na slabo
nosivom tlu, a to sve skupa rezultuje niskom cijenom konstrukcije uz podranje
osnovnih ekolokih naela i strategija odrivog razvoja.

Utvrivanje pleterom

Dolazi u obzir za kosine kod kojih se zemlja lako raspada i kod velikih brzina vode.
Pleter se izraduje od neguljenog johinog ili vrbovog kolja debljine 4 do 10 cm i duljine
60 do 150 cm. Kolje se pobija na udaljenosti 30 do 50 cm u redovima i pod uglom.
Redovi su udaljeni 1 do 3 metra i ine etvorine koje se ispunjavaju plodnom
zemljom, busenom ili kamenom. Pleter se postavlja koso na smjer toka vode. Kolje
se pobija 20 do 30 cm iznad terena i potom oplete vrbovim ibljem koje se tanjim
krajem pobode u zemlju. Ispuna moe biti busen, humus ili kamen. Ako je poplet
izveden od svjeeg kolja i prua u jesen ili proljee, primit ce se, tj. izrastu mladice i
stvori se dobra ograda. Ako je izraen ljeti, i ne iz svjeeg prua, strune.



Slika: Pleter





8

Zatita kosina kamenom



Slika: Gabioni sa ozelenjenom povrinom

9

Kosine nasipa koji su izloeni duljem utjecaju tekue vode (kvaenje, ispiranje i
podlokavanje) te se ne mogu osigurati pobusavanjem, zasijavanjem ili saenjem,
treba osigurati kamenom oblogom ili kaldrmom.
Kaldrma se izrauje kao laka s debljinom kamena 20 do 30 cm i kao jaka, kamenom
debljine 40 do 60 cm. U pomanjkanju kamena za jaku kaldrmu, moe se izvesti
dvostruka kaldrma od dva sloja, debljine 15 - 20 cm. Jaka se upotrebljava kod jakog
strujanja vode (2 do 3 m/sek) i za strme i visoke kosine.
Kadrma se polae na sloj krupnog ljunka, pijeska ili tucanika, fuge se zacivijaju i
ispune mahovinom, i zatim nabija srednje tekim nabijaima. Reke je dobro ispuniti i
glinom, jer se time spreava prodiranje vode u nutrinu kosina. Kaldrma se ne smije
izravno polagati na svjee nasuti nasip, nego tek nakon zavrenog slijeganja.
Kaldrma se mora opirati o noicu sloenu od krupnog, kamena iznad nivoa male
vode i kamenog nabacaja ispod nivoa male vode. Visina iznad velike vode ovisi o
veliini valova. Prilikom slaganja kaldrme treba paziti na dobru vezu i dovoljnu dubinu
kamena. U nestaici kamena neemo kaldrmom pokrivati cijelu povrinu, ve samo
pojedine pojasa u obliku iljatog ili plitkog svoda. Ovakva kaldrma ujedno slui i kao
drenana mrea za ocjedivanje mokrih kosina. Dubina rebara ovakve kaldrme je 30
do 50 cm, a irina 50 do 75 cm.
Na visokim kosinama moe se kaldrma izvesti i na dva kata. Treba izbjegavati suvie
sloenu mreu, jer se cijela mrea moe pokvariti ako popusti samo jedan luk ili stub.

Kaldrma u cementnom mortu
Upotrebljava se samo u usjecima i u jarcima, ako je vei pad, te za osiguranje dna
propusta. Za zatitu kosina usjeka i dna jarka upotrebljavamo i kaldrmu u suho, to
ovisi o nagibu pokosa i dna jarka. U oba sluaja polaemo ju na podlogu pijeska ili
ljunka. Bolja je kaldrma u suho od one u cementnom mortu, jer i kod neznatnog
slijeganja dobije pukotine.
Kaldrma u mortu s prikljukom na betonski jarak: Izmedu jarka i kosine treba
osigurati dobru vezu i odvodnju procjedne vode izradom poprenih kanala (cijevi) na
3 - 5 metara udaljenosti. Uljev cijevi neka je bar 10 cm iznad dna jarka. Ako se kroz
kosine usjeka procjeuje voda, onda treba izvesti kaldrmu u suho.
Roliranje
U nasipima od kamena izvode se kosine i u nagibu 1 : 1,25, a ako je kamen slabiji, u
nagibu 1:1,5. Ako je kamen bolje kvalitete, moe se izvesti nagib 5 : 4, ili 1 : 1, ali u
tom sluaju treba kosinu obloiti kaldrmom ili rolirati, tj. kamenje na povrini nasipa
sloiti bez ikakve obrade kamena i zacivijati.
Roliranje se izvodi paralelno s nasipavanjem tako da se od nasutog materijala
izaberu vei komadi kamena i poslau u kosinu. Ovo kamenje pravi bedem i
zaustavlja kamenje kod sipanja da se ne kotrlja izvan profila i da ne pravi tete na
tuem zemljitu. Profile treba postaviti neto osovitije obzirom na slijeganje. Kod
roliranja je vanjska ploha neravna, pa pa se te neravnine ne vide, stavlja se
ee vee kamenje, koje izlazi za 20 do 30 cm iznad plohe nasipa, a koje ujedno
slui i za penjanje po nasipu u svrhu inspekcije.
10



Slika: Zatita kosina oblaganjem kamenom (roliranje)

Kameni nabaaj
UpotrebIjava se za zatitu kosina nasipa, trpanca, kaldrme u suho, zidova u suho,
obala potoka i rijeka od udara tekue vode. Za ovo se upotrebljava nepravilno
kamenje sa stranicama 0,5 do 1,5 metara duljine. Nabaaju treba dati projektirani
profil. Kamenje pod vodom uravnava se eljeznom motkom (uskijom).
Trpanac (kamena naslaga)
Ako teren nije suvie strm i ako raspolaemo s dovoljno kamena, izrauje se trpanac
slaganjem, a ne nasipanjem neobraenog kamena u stanju kakav je dobiven iz
usjeka.
Prema kvaliteti kamena, nagib kosine je 1:1 do 1:1/5 (1:0,8).
Noicu nasipa treba kod nagnutog zemljita usidriti u vrsto tlo, a ako pada ispod
nivoa male vode, ne moe se usidriti, ve ju treba osigurati kamenim nabaajem.
Trpanac se jako slijee, pa se stoga trai pravilna veza kamena kroz svu debljinu
zida. Trpanac se, moe izradivati i na loijem terenu, jer mu je specificni pritisak na
temelje malen obzirom na iroke temelje.
Obloeni zidovi
Za zatitu kosina usjeka u tronoj stijeni i u materijalu koji se pod utjecajem
atmosferilija raspada (serpentin,lapor i meki pjecari), a koji su po sebi vrsti kao i
druge vrste stijena, primjenjuju se obloni zidovi.
U statikom pogledu nita ne nose osim vlastitog optereenja, pa su stoga malih
dimenzija izrauju se od betona sa omjerom 1:5 do 1:6, ili od lomljena kamena u
cementnom mortu omjera 1:4 do 1:5. irina krune betonskih zidova je 40
11

cm, a ako je od kamena onda 50 do 60 cm, jer se tanji zidovi od kamena teko
izrauju. Na sastavu slojeva brijegova ili gdje ima pukotina, treba u zidu ostaviti
otvore za vodu veliine 10/20 do 10/30.


Slika: Zatita obloenim zidovima
Zatita kosina pomou koara (gabiona)
Gabioni su iani kavezi ispunjeni kamenom razliite granulacije kako bi se upljine
to bolje ispunile. Kamen se koristi iz lokalnog okruenja. Primarna funkcija gabiona
je spreavanje osipanja materijala kako kod mekih tako i kod tvrdih stijena, a a ima
ulogu jo i da prua otpor i poveava stabilnost kosine.

Slika: Postavljanje gabion
12

Zatita kosina torketiranjem (mlazni beton)

Slika: Uvrivanje kosine mlaznim betonom
Zatita kosina primjenom mrea
Mrea sa utezima jeste jedan od vjetakih naina zatite kosina. Nema
stabilizacionu funkciju, slui samo za spreavanje manjih odrona.

Slika:Oblaganje pokosa u stijenskoj masi sa pocinanom mreom u svrhu hvatanja komada
stijene
13

Zatita kosina potpornim zidovima
Ako je kosina zemljanog objekta strmija nego to to otpornost tla moe da podnese,
onda je nuno da se izgradi potporni zid. Masa tla koja se podupire pritiskuje silom
kojoj se zid odupire sopstvenom teinom ili teinom tla koje se nalazi na
horizontalnom kraku zida. Zbog ovoga se razlikuje masivni i armiranobetonski
(ralanjeni) potporni zidovi.
Potporni zid se izvodi u usjecima ija duina zavisi od vrste tla. Ako postoji bojazan
da se prilikom iskopa izazove odvaljivanje ili klizanje terena tada se zidovi rade u
usjecima duine 4-6 m i to u redu ili naizmjenino a iskop se podupire podgradom.
Potporni zidovi se rade od kamena, betona, armiranog betona a mogu biti i montani.
Montani potporni zidovi se rade od gotovih armirano betonskih elemenata gredica
razlicite duine, od kojih se slae okvir i zapunjava kamenom. Obino u sebi imaju
otvore za isticanje vode.


Slika: Djelovanje pritiska tla na potporni zid











14

Zakljuak

Cilj ovog seminarskog jeste prikazati razliite naine stabilizacije kosina, kako
prirodnim putem, tako i vjetakim, zavisno od vrste raspoloivih sredstava,
ekonomskih uslova, posebih zahtjeva kosine koja se titi, zahtijeva investitora,
topografskih karakteristika terena, klimatskih uslova i mnogih drugih faktora.
Razlozi zatite kosina jesu da se prvobitno obezbijedi potrebna stabilnost zemljanom
objektu a potom odravanje te stabilnosti, prije svega rijeiti sistem odvodnje a zatim
raznim nainima onemoguavanje odrona, slijeganja ,erozije, i mnogih drugih oblika
destrukcije.Odvodnja i zatita kosina nasipa predvia se unaprijed po projektnoj
dokumentaciji a po vrsti, obliku i trajnosti vezana je uz buduu namjenu odnosno
koritenje zamljane graevine.




















15

Literatura

-''Bioloka zatita kosina puteva'' (Skripta) Bogdan Stefanovi i Nenad Stavretovi
-Tehniar 5 Graevinski prirunik, Graevinska knjiga, Beograd, (1987)

- Dio 1 Zemljani radovi ( skripta) dr.sc. Tihomir Kneiek
- Internet: zatita kosina , stabilnost zemljanih objekata.. (slike)