Vrijeme obrade- zavisi od vise cinilaca, a najvise od kulture koja ce se uzgajati, pogotovo od vremena

njene sjetve, od vremena zetve prethodnog usjeva, od stanja vlage u zemljistu,temp,zakorovljenosti,

rokova djubrednja itd. Vazan faktor je stanje vlage u zemljistu. Zemljiste se moze kvalitetno obradjivati
samo pri umjerenom sadrzaju vlage u njemu. Mokro i suvo zemljiste se tesko obradjuje. Smrznuto
zemljiste kao i ono pod vodom i dubljim snijegom ne moze se obradjivati. Najbolje vrijeme za obradu je
kada je umjerene vlaznosti(40-60% od maks kapaciteta za vodu) u oranicnom sloju. Zemljist je pogodno
za obradu ako se pri tome dobro sitni i mijesa. Tesko zemlj. je bolje obradjivati malo duze nego mokro.
Obradom mokrog zemlj se kvari struktura, a obradom suvog se trosi vise energije i masine se kvare.
Teska zemljista su ljepsljiva kada su mokra, a tvrda kada su suva. Obrada pojedinih parcela zavisi od vrste
zemljista,ekspozicije i od kulture koja ce se sijati. Osnovna obrada za ozimine i jarine u nasim uslovima
uglavnom se izvodi u jesen, a dopunska neposredno pred sjetvu.

Dubina obrade- obrada moze biti plitka,od nekoliko cm(drljanje,blanjanje,valjanje itd), nesto
dublja(kultiviranje,tanjiranje,frezanje) i duboka(oranje, podrivanje).

Osnovna i dopusnka obrada- nacin obrade zavisi od raznih cinilaca, najvise od orudja kojim se obavlja.
Tako razlikujemo oranje,tanjiranje,kultiviranje,drljanje,vlacenje,valjanje,okopavanje,ogrtanje,podrivanje
itd. Sve ove mjere se mogu podjeliti na osnovnu i dopunsku obradu. Osnovnom obradom se stvara
dubok, rastresit sloj zemljista koji obuhvata korijenski i sjetveni sloj. To je najcesce oranje i izvodi se
plugom,vrsi se obicno u jednom sloju(plug,freza). Dopunskom obradom dopunjuje se osnovna. Njome se
priprema plitak sjetveni(povrsinski) sloj zemljista radi stvaranja povoljnih uslova za sjeme, klicu i mladu
biljku. Izvodi se u toku vegetac, ugl izmedju redova biljaka. Glavne mjere dopunske obrade
su:tanjiranje,kultiviranje,primjena kombinovanih orudja i dr.

Razoravanje livada I pasnjaka-livade I pasnjaci mogu biti:prirodni I vjestacki. Za prirodne travnjake ciju
tratinu treba unistiti I za ledine je isti system razoravanja. U pocetku je najbolje uzgajati
okopavine(krompir,kupus,dinju,lubenicu) da bi se iskoristila pocetna prirodna plodnost,koja nekad brzo
opada. Na prirodnim travnjacima koji ranije nisu obradjivani prilikom prve obrade ne treba orati dublje
od humusnog sloja(15-20cm) da se ne bi izbacio manje plodan dublji sloj bez humusa I slabe bioloske
aktivnosti. Vjestacki travnjaci se mogu preoravati dublje jer su I ranije obradjivani I to pretezno
duboko.visegodisnji travnjaci I ledine mogu se preoravati dublje jer su I ranije obradjivani I to pretezno
duboko. Visegodisnji travnjaci I ledine se mogu preoravati I plugom I frezom. Osim u jednom potezu
travnjaci se mogu preoravati I u dva poteza. Frezanje se primjenjuje pretezno nazapustenim travnjacimai
ledinama, narocito na teskim I tvrdim zemljistima. Freza potpuno obradjuje tlo. Frezanje je narocito
pogodno na nagnutim terenima. Livade I pasnjaci se mogu razoravati u razno doba god, najbolje je u
jesen, pred zimu,da bi se iskoristio zadnji otkos. Ako se preoravaju ljeti zbog visokih temp, dolazi do brze
razgradnje zaoranemase I humusa I do brzog gubitka tako dobijenog azota prije nego sto ga novi usjev
moze iskoristiti. Prirodni travnjaci kojima dominiraju trave razlazu se sporo, pa se mogu preoravati I ljeti.

Sistemi obrade za jarine- u proljece se sije najveci broj usjeva, neki od njih se siju rano u proljece,a to su
oni koji podnose nize temp i trebaju mnogo vlage(zob,jecam), neki u srednjem
toku(lucerka,konoplja,soja), aneki kasno u proljece kada su temp vise(krompir, kukurzuz,paprika,duvan).
Ako jarinama prethode rani predusjevi(uljana repica,grasak), ljetnja i jesenja faza su kao za ozimine. To
ukljucuje:plitka obrada strništa na 10-12cm. Umjesto zaoravanja strnista, moze se odmah primjetiti
ljetno duboko oranje koje ima prednost nad jesenim oranjem,jer se njime izbjegava jesenja spica radova
u polju. Jesenje duboko oranje imavelike koristi. Zemljiste orano u jesen upije i sacuva mnogo vise vode
od kise i snijega, nego neoran,zbijeno, skojeg se najveci dio vode izgubi sa isparavanjem sa povrsine.
Mraz moze bolje izmrviti uzorano zemljiste nego bilo koje orudje. Smrzavanjem voda povecava volumen
za oko 9%. U zemljiste duboko oranom u jesen preko zime ugine veliki broj stetnika i korova. Jesenjim
oranjem se zaoravaju biljni ostaci,org i min djubriva. Poslije dubokog jesenjeg oranja korisno je prije
zime drljanjem,blanjanjem, zatvoriti brazde da bi povrsinskisloj izmrznuo.

Obrada za jarine poslije srednjekasnih usjeva- Poslije predusjeva koji se zanju u Avg i pocetkom Sept,
obicno se zemljiste plitko zaorava ili tanjira teskom tanjiracom, u jesen duboko ore poslije kasnih
predkultura koje se zanju u drugoj polovini sept i u okt, zemljiste treba odmah orati. Time se zaoravaju
biljni ostaci

Proljetna obrada za jarine- ako je zemljiste tokom zime dobro izmrzlo i izmrvljeno, a u proljece je
umjerene vlaznosti, moze se pripremiti za sjetvu sa 1-2 drljanja. Prije sjetve kasnih jarina, ako se javi
pokorica ili okrovi moze se tanjirati prije predsjetvene pripreme da bi se unistili korovi i zemljisni kapilari
kroz koje se gubi vlaga. Zemljiste orano u jesen obicno ne treba orati u proljece.

Obrada za ljetnje postrne i naknadne usjeve- poslije zetve strnjina i ranih predusjeva, zemlja do sjetve
usjeva uiduce proljece cesto ostaje neiskoristena 9-10 mjeseci. Zemljiste se obradjuje odmah poslije
zetve predkulture, sto prije da se ne gubi vlaga iz tla i da se koristi ljetnja toplota. Zato se zemljiste
odmah djubri, ore, dopunski obradjuje i sije. Dubina oranja je 10-20 cm.

Frezanje- kompletna i monofazna ibrada zemljista ujednom potezu. Freza ili rotovator brzim okretanjem
radnih organa moticica ili nozeva trga zemlju, mrvi je, baca uvis gdje udara o metalni stit, razbija se i
pada nazad usitnjena. Ona ostavlja zemljiste vrlorastresito i homogeno,10 do 30 cm dubine, nakon cega
je spremno za sjetvu. Frezanje moze jos i da prethodi oranju ili da mu bude dopuna. Frezanjem se unose
u zemljiste i mijesaju djubriva i pesticide, unistavaju korovi i biljni ostaci. Nije bolje od oranja jer je
korijenjekorova koje je isjeckano na vise komada semoze razmnozavati. Kod dvoktarnog frezanja
razmnozavanje korova je jos vise. Vrlo tvrda tla se mogu ubradjivati samo frezom. Frezom se cijela
obrada zavrsi u jednom potezu i ravnomjerno se rasporedjuju biljni ostaci,org i min djubriva. Trosi
mnogo vise energije nego oranje

Ogrtanje-nabacivanje rahle zemlje uz biljku.primjenjuje se za krompir da bi se stvorio sloj mekog tla za

formiranje krtole. Nekad se koristi i za kukurzuz. Praksa za kukuruz ima za cilj da ucvrsti biljke protiv
polijeganja i cupanja vjetrom, ali je u vecini slucajeva stetna jer povecava povrsinu zemljista, a time i
evapotranspiraciju, pa se gubi vise vlage kada je ona najpotrebnija usjevima. I na grebenastom zemljistu
je bas otezana. I ova mjera se sve vise napusta. Ogrce se plugovima, ogrtacima i motikom

Valjanje-ako je zemljiste nakon sjetve ostalo grudasto i suvo, moze se valjati laganim valjcima da bi se
grude smrvile i sitne cestice zemlje priblizile sjemenu,kako bi ono dobilo vise vlage potrebne za klijanje.
Valjanjem obradjenog zemljistasmanjuje se gubitak vlage evaporacijom,povecava se poljska klijavost
zemljista,usjev ranije nice,sto je povoljno za njegov dalji rast. Kad se javi srijez,da se povrsinski sloj
zemlje odvoji od donjeg i izdigne tako da se pod njim obrazuje prazan prostor, takve usjeve odma posle
zime treba valjati da bise biljke vratile na svojemjesto. Treba valjati laganim valjkom. U nedostatku
valjka treba primjetiti sjetvospremac s kojeg su skinuti kultivatorski djelovi
Podrivanje-mjera kojom se obradjuju dublji slojevi zemljista bez okretanja i mijesanja zemljista. Zemlja
se u tom slucaju samo rastresa,rahli i ostavljana istom mjestu. Tako se razbija i nepropustan sloj koji se
aerira

Agrotehnika- za uspjesnu biljnu proizv neophodno je odgovarajucim mjerama kulturnoj biljci stvoriti
povoljneuslove. Temjere su agrotehnicke mjere. Covjek kao glavni cinilac i rukovodilac agroekosistema,
treba odgovarajucom agrotehnikom da omoguci povoljne osobine zemljista i proizvodni potencijal
kulturne biljke ddodju do punog izrazaja, a da pri tome zemljiste sadrzi svoju visoku produktivnost.
Agrotehnicke mjere se mogu svrstati u 3 grupe: 1.mjere kojima uticemo na elemente klime. To su :
navodnjavanje, zasjenjivanje, proredjivanje , primjena staklenicke proizvodnje, mjere za smanjenje
transpiracije i evaporacije, podizanje vjetrozastitnih pojaseva iprotivgradna zastita; 2.mjere
kojimauticemo na osobine zemljista. To su obrada,djubrenje,kalcifikacija,primjena vjestackih
strukturatora,protiverozione mjere;3.mjere kojima djelujemo na kulturne biljke.
Selekcija,oplemenjivanje,priprema usjemena,njega i zastita usjeva

Agrotehnickim mjerama covjek mijenja pojedine vegetacione faktore i vegetacionu sredinu u cjelini da bi
kulturnoj biljci stvorio najpovokjnije uslove za rast. Agrotehnicke mjere djelujuna prinos pojedinacno i u
interakciji