Uzgoj maline i kupine

Kalkulacija isplativosti za 1 ha malina

KALKULACIJA ISPLATIVOSTI ZA 1 ha U PUNOJ RODNOSTI MALINA

Prinos u kg / ha
PRINOS

NII
8.000 kg

SREDNJI

VII

10.000 kg

12.000 kg

CIJENA kn/kg

15.00 kn

15.00 kn

15.00 kn

UKUPNO
PRIHOD za 1 ha

120.000.00 kn

150.000.00 kn

180.000.00 kn

Zanimljivost
Prema grkom mitu plod maline
nekada je bio bijele boje. Sve
dok se bog Zeus (Jupiter) nije
naljutio na svoju odgajateljicu,
nimfu Idu koja je, da bi ga
udobrovoljila, ubrala divlje maline. Dok ih je brala, ubola je prst na trnje te je njena krv
pala na plodove. Legenda kae da su od toga dana maline crvene... Prema nimfi Idi
europska malina nosi ime vrste IDAEUS.
Njene bobice velike snage
Prema nekim istraivanjima,
antioksidativna aktivnost malina
je
za
50%
vea
od
antioksidativne
aktivnosti
jagode, 10 puta vea od rajice i
3 puta vea od kivija.
Osim za zdravlje, malina je vrlo uinkovita i kad je rije o ljepoti. Konzumirajte bar jedan
obrok malina nekoliko dana za redom, i vaa koa i kosa postat e primjetno ljepe.
Vrlo malo ljudi zna koliko ljekovitih svojstava ima ova izrazito zdrava i hranjiva vona
vrsta, a i njezin veliki potencijal u voarskoj proizvodnji, te stvaranje financijskih
mogunosti malim obiteljskim gospodarstvima zbog njezine isplativosti ak i na malim
povrinama.

List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne upljine. Sadri tanin,
flavonoid i organske kiseline. esto se koristi za lijeenje bolesti kardiovaskularnog i
probavnog sustava. List maline moe zamijeniti i neke ajeve. Ekstrakt ploda djeluje
protiv virusa i sniava eer u krvi aktivirajui luenje inzulina. Maline su dobra zatita
protiv malignih bolesti, a i spreavaju razmnoavanje stanica raka. Izvor su fitokemikalija
i elagine kiseline. Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jaaju srce, te tite
od visoke tjelesne temperature i infektivnih bolesti.
100g malina sadri:
kca
kJ
l
34

vod masno
kalij
a
e

14
84 g
2

0,3 g

kalcij

170
mg

40
mg

magnez vitamin
ij
C
30 mg

25 mg

Uzgoj maline

PROIZVODNJA MALINA
Malina, kao i ostale vone vrste,
najbolje e uspijevati u idealnim
klimatskim uvjetima i na
dobrom tlu, stoga moramo
pronai uvjete koji su najblii
idealnima.
Malina trai svjeu klimu sa
dovoljno oborina. Izboji maline podnose temp. I do -25 C, dok je korjenov sustav neto
osjetljiviji (zbog plitkog ukorjenjivanja) pa bez snjenog pokrivaa smrzava ispod 15 C.
Meutim, kasni proljetni mrazevi ne oteuju cvijet maline jer ona cvate kasno, u svibnju,
ali vea kolebanja temp. U proljee mogu otetiti mlade izboje. Malina je kultura koja
voli svjea ljeta, to znai da joj ne odgovara vrlo hladna zima i vrua ljeta. Malina mora
imati dovoljno svjetla za normalan rast, pa joj ne odgovaraju zasjenjeni poloaji.
Za uspjenu proizvodnju malina vrlo je vana koliina oborina, a ona mora biti vea od
800 mm godinje. Zbog toga se obrada i gnojidba moraju prilagoditi koliini i terminu
oborina. Obzirom na plitki korjenov sustav maline, nedostatak vlage moe predstavljati
veliki problem.
Malini odgovaraju blago nagnuti tereni koji omoguavaju dobro strujanje zraka.
Zadravanje hladnog zraka u proljee ne pogoduje dobrom rastu biljke, dok zadravanje
vlage tijekom rasta i zriobe ploda pogoduje razvoju gljivinih bolesti.
Ukoliko smo na vrijeme odluili gdje elimo uzgajati malinu, tada moemo izvesti
kvalitetnu pripremu tla. Ona ukljuuje ienje terena i dubokog oranja u jesen prethodne
godine. Ukoliko je na parceli bilo drvea i grmlja, tada je neophodno da se tlo dobro
oisti od korijenja, a preporuka je da se s podizanjem nasada prieka najmanje dvije ili tri

godine. U meuvremenu se na parceli mogu uzgajati razliite ratarske kulture, a po

mogunosti one koje obogauju tlo organskom tvari (lucerna, djetelina i sl.).
Treba izabrati tlo dobre strukture i vodozranog reima, bogato humusom, te dobro
propusno, jer su te osobine najprimjerenije za intenzivnu proizvodnju maline. Bez obzira
na to to emo teko pronai tlo koje zadovoljava navedene kriterije, ono se uvijek moe
prilagoditi naim zahtjevima.
Ako u tlu nema dovoljno humusa tlo treba obogatiti dodavanjem stajnjaka i zelenom
gnojidbom. Teka tla, slabe propusnosti, u kojima se zadrava voda izazivaju guenje
korjena maline. U ljetnim mjesecima takva tla pucaju od sue te oteuju korjen.
Malina zahtjeva neutralna do slabo kisela tla. Na alkalnim tlima pojavljuje se kloroza, a
na vrlo kiselim tlima poremeuje se opskrba mikroelementima.
Iako se malina lako ukorjenjuje, kvalitetne sadnice jame najbolji primitak, brzo
dozrijevanje te zdrav i otporan nasad.
PRIPREMA TLA ZA SADNJU
Kao i kod drugih viegodinjih vonih nasada, i kod maline oekujemo da bude
visokoisplativa.
Zbog toga, priprema mora biti pomna i temeljita. Analizom tla doznat emo kakve je
kakvoe tlo, koliine osnovnih hraniva te kiselost tla. Na osnovu tih podataka odredit e
se koliine potrebnih mineralnih gnojiva, te potreba dodavanja kalcija i stajnjaka.
Nakon osnovne pripreme tla koju smo ve spomenuli imamo i pripremu tla za sadnju. U
kasno ljeto (za sadnju u proljee) obino oko dva mjeseca prije sadnje, oranje se provodi
na dubinu od 30 cm, dok je kod teih tala potrebno i neto dublje oranje na 40 cm.
Ukoliko ranije nije provedena meliorativna i gnojidba stajnjakom, tada je neophodno
prije samog oranja ravnomjerno rasporediti gnojivo po povrini s razbacivaima. Nakon
to se tlo usitni i slegne, neposredno pred samu sadnju pristupa se tanjuranju i frezanju tla
krajem listopada ili poetkom studenog. Treba izbjegavati obradu suvie vlanog tla, jer
tada dolazi do kvarenja njegove strukture. Ako je jesen duga i topla tada se priprema
moe odvijati i kasnije, a ukoliko su mrazovi s niskim temperaturama i veom vlagom tla
nastupili rano tada se sama sadnja odlae za rano proljee slijedee godine. U principu bi
trebalo izbjegavati podruja gdje se iz godine u godinu javlja problem s vikom vlage u
tlu u jesen, te gdje golomrazice nastupaju rano.
ISKOLAVANJE TERENA
Nakon to se preorano tlo potanjura i usitni frezanjem, potrebno je iskoliti povrinu.
Najprije se oznae rubovi parcela da bi smo dobili stvarnu veliinu iskoristive parcele, te
oznaiti na kojem dijelu se postavlja ograda. Zatim je potrebno predvidjeti smjer redova i
uvjete za nesmetan prolaz mehanizacije, manipulativni prostor u berbi i ostalo (bazen za
vodu, alatnica, sanitarni vor i sl.).
Preporuka je da smjer redova bude u pravcu sjever-jug radi itavog niza prednosti, no
najvanija je bolja rodnost i kvaliteta ubranih plodova. Ukoliko zbog konfiguracije terena
nije mogue postii ovu orijentaciju redova, bitno je da pokuamo izvui redove koji
najblie slijede taj pravac. Izuzetak ine juni poloaji na lakim tlima gdje se moe
odstupiti od ovog pravila, pogotovo ako je prisutan vei nagib. Takoer pri odabiru
smjera vjetrova u obzir treba uzeti i smjer puhanja glavnih vjetrova.
Ovsno o odabranim razmacima izvlae se redovi. Na velikim povrinama mogue je to
obaviti mehanizacijom, no na manjim povrinama sve se obavlja runo. Zatim se

stavljaju kolii na mjesto gdje su predvieni stupovi armature, a da bi se kasnije izbjeglo

oteivanje sadnica.
Pri odreivanju razmaka sadnje u obzir uzimamo sortu, plodnost tla, sustav uzgoja i
raspoloivu mehanizaciju za obavljanje potrebnih agrotehnikih zahvata u nasadu.
IZRADA JAMA ILI
JARAKA ZA SADNJU
Nakon to smo odredili smjer
redova, te razmak sadnje izmeu
redova i u redu pristupa se izradi
jaraka ili jama za sadnju. Ovo se
izvodi neposredno prije same
sadnje, a kako bi se izbjeglo isuivanje tla.
SADNJA MALINA
Temelj uspjene sadnje i bavljenja proizvodnjom malina je svakako kvalitetna sadnica.
Osim sortne istoe i bezprijekornog zdravstvenog stanja (bezvirusni materijal), potrebno
je da sadnica ima dobro razvijen korjenov sustav (vei broj korjenia i korjenovih
dlaica) koji izgleda svjee, te je na presjeku bjelkaste boje. Nakon to se preuzmu, sa
sadnicama se treba pravilno postupati, jer u suprotnom kroz kratki rok moemo izazvati
njihovo suenje i propadanje. Bitno je da imamo to krai period od vaenja iz trapa do
same sadnje.
Prije same sadnje svakoj ukorjenjenoj sadnici se odstranjuju oteeni dijelovi korijena do
zdravog dijela, dok se ostatak skrauje za otprilike duine (npr. s 40 cm na 30 cm).
Kod zelenih sadnica skraivanje korjena nije potrebno. Svaku sadnicu prije sadnje treba
dobro pregledati, te paljivo rukovati s njom jer se lako lomi.
Sadnju je najbolje obaviti u proljee, obino sredinom oujka za ukorjenjene sadnice,
odnosno u svibnju za zelene sadnice, a kako bi dolo do to boljeg ukorjenjavanja
sadnice. Ne smijemo obavljati sadnju na temperaturama ispod 0C, te pri velikoj
vlanosti tla.
Ukoliko se malina sadi na foliju, razmak izmeu sadnica u redu je 40 cm a izmeu redova
2,5 m. Ako se sadi bez folije, razmak izmeu sadnica je 50 cm, a razmak izmeu redova
ostaje isti.
Rupe se kopaju motikom ili lopatom na dubinu koja omoguava pravilan raspored
korjenova sustava. Na dno rupe obino se stavlja do 100 g NPK gnojiva i zemljini
insekticid, koji se pokriju tankim slojem tla da se izbjegne direktan kontakt s korjenovim
sustavom. Zatim se u rupu stavlja sadnica kojoj je korjenov sustav pravilno rasporeen i
izravnat, te se nanosi sitna zemlja. Paljivo se prodrma sadnica kako bi tlo ispunilo
praznine te se tlo oko sadnice lagano pritisne rukama. Treba paziti da se ne pretjera s
pritiskom. Dubina sadnje odreuje se na temelju dubine na kojoj su sadnice bile u
rasadniku, najbolje je da dou na istu dubinu ili do 1 cm dublje nakon to se zemlja
potpuno slegne. Ako se bolje pogleda sadnica prilikom sadnje, tada se jasno vidi prijelaz
do koje je dubine bila u tlu, jer je nadzemni dio bolje obojen od onog koji je bio u tlu.
Ukoliko nije unesena dovoljna koliina stajskog gnoja pri pripremi tla tada se neposredno
prije popunjavanja rupe iznad korijena stavlja 2-3 kg stajnjaka, no treba pripaziti da ne
dolazi u direktan kontakt s gnojivom. Iznad unesenog stajnjaka stavlja se sipko tlo.

Dobro je svaku sadnicu na kraju zaliti s 2-3 litre vode, a svakako treba izbjegavati
pritiskanje tla oko sadnice nogama. Poznato je da preplitka ili preduboka sadnja loe
utjeu na primitak i daljnji razvoj biljke. Sadnju je najbolje obavljati u parovima po
oblanom vremenu bez vjetra.
POSTAVLJANJE ARMATURE
Dok se u amaterskim vrtovima malina moe uzgajati uz kolac, suvremena proizvodnja
malina podrazumjeva koritenje armature i to naslona od stupova i ice na odreenoj
visini. Obzirom da nasad ostaje na istom mjestu oko 15 godina, potrebno je da i armatura
ima najmanje toliku trajnost.
Stupovi koji se koriste mogu biti drveni, od armiranog betona, eljezni ili plastini.
Najee se zbog njihove cijene koriste drveni i to oni od kestena ili bagrema. Njihova
duina je obino oko 3 metra od ega se 60 do 70 cm ukopava u zemlju. Najbolje je ako
na oznaenim mjestima za stupove svrdlom napravimo rupe eljene dubine. Zbog due
trajnosti stupovi se impregniraju ili nagore (oko 80 cm visine), te se tim dijelom utiskuju
u tlo. Visina stupa iznad tla treba iznositi 220 do 240 cm, a promjer stupa pri vrhu ne bi
smio biti manji od 10 cm. Stupovi u redu dolaze na razmak najee od 8 metara. Prednji
eoni stupovi u redu neto su vei i dublje se ukapaju, te se uvruju sidrenjem. Na
stupove se zatim postavlja pocinana ica debljine 2,2 mm. Kako je u uzgoju
najraireniji sustav horizontalnog uzgoja na tri ice, to emo se osvrnuti na njega. Prvi
red ice postavlja se na 60 cm od tla i on je dvostruk, a kako bi se kroz nju provlaili
izdanci. Slijedi dvostruka ica na 120 cm, te jednostruka ica na 180 cm iznad tla.
Ukoliko je razmak izmeu dvostrukog reda ice zbog debljine stupova, te zatezanja manji
od 20 cm, potrebno je na poetku postaviti letvice da se ica rairi.
SUZBIJANJE KOROVA OKO SADNICA
esto se zbog intenziviranja poslova u proljee, te pogotovo ako su bili nepovoljni
vremenski uvjeti da bi se sve uradilo, zna predvidjeti suzbijanje korova oko sadnica. Ova
mjera je neophodna i izuzetno vana s ciljem boljeg razvijanja korjenovog sustava maline
. Obavlja se mehanikim putem paljivim okopavanjem oko same biljke. Potreban je
oprez pri obavljanju ovog posla, jer se u protivnom moe otetiti biljka ili unititi novi
izdanci koji nam trebaju za slijedeu godinu.
REZIDBA SADNICA I IZNOENJE ODSTRANJENIH DJELOVA IZ NASADA
U proljee neposredno pred kretanje vegetacije obavljamo prvu rezidbu posaenih malina
i kupina. Kod sorata puzajeeg rasta posaene sadnice se reu na visini oko 20 cm, tj. na
dva do tri pupa, dok se kod sorata uspravnog rasta skrauju na 30 do 40 cm od tla. Pri
rezidbi koristimo otre voarske kare, a rez izvodimo s vrlo malim nagibom nasuprot
vrnog pupa kojeg smo ostavili.
Sve odrezane dijelove potrebno je to prije iznijeti dalje iz nasada, te kompostirati ili
spaliti.
PRIHRANA SADNICA MALINE
Maline se prihranjuju duinim gnojivima u dva navrata, a koliina i vrsta gnojiva ovisit
e o kemijskom sastavu tla. Obino se dodaje KAN (kalcij amonij nitrat) u koliini od
oko 100 grama po sadnici, i to prvi puta 50 g pri kretanju vegetacije, te 50 g kada se na
izdancima iz bonih pupova razviju 3 do 4 lista. Ova mjera se moe kombinirati sa
suzbijanjem korova oko sadnica, a bitno je da se provodi kada je tlo na povrini
prosueno. U nasadima s postavljenim sustavom za fertirigaciju moe se prihrana obaviti
i sistemom cijevi kap po kap.

Rodnost maline ovisi o mladicama srednjih dimenzija. Gnojidba N, P i K vrlo je bitna u

intenzivnom uzgoju maline.
DUIK - N
Osnovni pokazatelji nedostatka duika su: tanke i slabe mladice koje se lako savijaju,
lie je svjetlo zelene boje, smanjenih plojki, i proizvodi malo asimilata. Razvija malo
cvjetnih pupova , a plodovi su sitni.
Ukoliko biljka dobiva previe duika, postaje prebujna, mladi izboji su prejaki u odnosu
na rodne izboje i zasjenjuju ih smanjuje se proizvodnja, plodovi su svjetliji, vodenastiji
i slabe boje. Poveana je vlaga u grmu, te se kreira mikroambient povoljan za razvoj
gljivinih bolesti. Takve biljke su slabo otporne na hladnou.
Zbog toga je potrebno nai optimalnu vrijednost.
Jedna od pokazatelja koliine duika u biljci je i razmak izmeu internodija. Ako
uzmemo u obzir jednu dobru proizvodnju, jedan jaki grm bi trebao imati 5 jakih mladica
sa intenzivno obojenim listovima i razmakom izmeu internodija od 8-10 cm.
Na osnovu takvog promatranja vigoroznosti biljke odreuje se prihrana duikom.
Gnojidbom duika zapoinjemo poetkom proljea. U prve dvije godine gnojivo se
lokalizira u blizini biljke, a u treoj godini distribuira se duinom reda. Iz razliitih
iskustava EU, potrebna je godinja koliina od 50-80 tona, ovisno o sorti, tipu tla i
klimatu u kojem raste malina.
Jaa gnojidba se savjetuje u prve dvije godine i u klimatu sa manje oborina i srednje
niskim temperaturama. U krajevima gdje su oborine u ljetnim mjesecima visoke, 350-400
mm, te doze se smanjuju za 50%.
Bolje je ukupnu koliinu potrebnog duika podijeliti na dva obroka. Prvi puta prije
poetka rasta mladica, a drugi puta na poetku cvatnje. Time se postie bolja
iskoristivost, izbjegava se prejaki rast mladica na ljeto, koje ako dovoljno ne sazriju mogu
biti oteene u zimi.
Koliina duika u biljci ovisi i o jaini infekcije sa Didimellom, jer poveana gnojidba
duikom poveava osjetljivost maline na tog parazita. Malini odgovara duik u obliku
nitrata i u amonijakalnoj formi. Na alkalnim terenima preporuuje se prihrana gnojivima
sa kiselom reakcijom (amonijak-sulfat) Jako dobri rezultati se postiu folijarnom
gnojidbom, tretiranjem sa 1%-tnom solucijom uree prije i poslije cvatnje.
FOSFOR P
Fosfor je takoer vrlo bitan u intenzivnoj proizvodnji maline. Biljke koje se prihranjuju
fosforom ranije cvatu, imaju veu proizvodnju u prvim godinama i vigorozniji rast nakon
sadnje. Efekt se najbolje vidi u nasadima sa sistemom za natapanje kap po kap gdje se
poveava iskoristivost fosfora u tlu.
Za fertirigaciju koristi se amonijev polifosfat. Biljke koje su deficitarne fosforom
pokazuju loe dozrijevanje mladica, posebno na terenima sa puno vapna.
KALIJ K
Kalij je najvaniji element u uzgoju maline. Samo optimalan sadraj kalija garantira
dobar rod maline. Pomae poveavanju dimenzije ploda, boje i arome maline. Pojaava
otpornost na stres biljke, uslijed sue, hladnoe, pojave bolesti.
Simptomi nedostatka kalija manifestiraju se na prije svega laganim tlima, i to: utenjem
lia sa internervalnim klorozama, rubovi lista su purpurni, kasnije smei, nekrotiziraju i
sue se. Plojka lista ima tendenciju savijanja prema dolje, a suhi rubovi idu prema gore.

Savjetuje se stabilizacija unosa fosfora i kalija od 3. godine na osnovu sadraja ovih

elemenata u listu i tlu.
U sluaju da je sadraj P i K u listu i tlu optimalan ili kada se ne rade godinje analize,
orjentacijske doze su: - 30-60 kg P2O5/ha
- 80-100 kg K2O/ha
Kalij mora biti u obliku sulfata, jer je malina jako osjetljiva na klor. U sluaju
deficijencije K, a kod pojave simptoma, zbog njegove slabe pokretljivosti u tlu treba
tretirati nasad 2-3 puta folijarno (preko lista) sa solucijom od 150 gr/100 l kalijevog
nitrata.
MAGNEZIJ Mg
Nedostatak magnezija javlja se u kiselom tlu ili u tlima sa velikim koliinama aktivnog
vapna. Jako je mobilan unutar biljke, pa se njegov nedostatak lako uoava na starim
listovima.
Uoava se intervenalna kloroza na vrnim listovima, te dekloracija sa smeom bojom na
listovima u bazi grane. Rub plojke lista savija se prema gore.
Previe amonijakalnog N ili K spreava apsorpciju Mg.
Orijentacijske doze MgO su 6-10 gr/m2 u prve dvije godine. U proizvodnim nasadima te
koliine se penju na 60-120 kg/ha.
ZATITA PROTIV BOLESTI I TETNIKA MALINE
Ovisno o vremenskim uvjetima i zdravstvenom stanju biljke provode se mjere zatite od
bolesti i tetnika. Prvo tretiranje moe se provoditi jo u fazi zimskog mirovanja, a zatim
pri bubrenju pupova. Tijekom vegetacije problem mogu predstavljati gusjenice i to
pogotovo one golobrsta, zatim lisne ui i sl., dok u prvoj godini od bolesti treba pripaziti
na hru i pjegavost lia.
OBRADA TLA IZMEU REDOVA I OKOPAVANJE OKO SADNICA
Ovo su neophodne mjere koje imaju za cilj unitavanje korova, no prvenstvena uloga je
konzerviranja vlage u tlu i prisiljavanja biljke da se to dublje ukorijenjuje da bi bila to
manje osjetljiva na suu u ljetnim mjesecima. Obino se u prvoj godini provodi 3 do 4
runa okopavanja, zatim 3 do 4 obrade meurednom frezom i eventualno jedno oranje u
jesen.
VEZIVANJE IZDANAKA ZA ICU, ODSTRANJIVANJE STAROG IZDANKA I
CVJETOVA
Nakon kretanja vegetacije ukoliko je sadnja bila dobro obavljena razvijaju se iz
korijenovog vrata novi izdanci. Nakon izvjesnog vremena oni dostiu duinu veu od 70
cm, te ih je potrebno provlaiti izmeu prvog reda dvostruke ice. Takoer je bitno da se
uklone svi cvjetovi koji se razvijaju prve godine. Ako je biljka zdrava i bujna tada se
moe ukloniti i cjelokupan prologodinji izdanak tj. nadzemni dio sadnice koji smo
ostavili nakon rezidbe u proljee. Ovaj izdanak se otrim voarskim karama ree do
zemlje, a ime nam je znatno olakan posao odstranjivanja cvjetova.
NAVODNJAVANJE NASADA
Najee se u kontinentalnom dijelu Hrvatske u ljetnim mjesecima javljaju suni periodi
kada dolazi do zastoja u rastu izdanaka. Da bi smo to sprijeili neophodno je osigurati
navodnjavanje povrine u
potrebnim koliinama. Danas se najvie koristi sistem navodnjavanja kap po kap, a koji
istovremeno moemo koristiti i za prihranu razliitim gnojivima. Natapanje sistemom kap

po kap poeljnije je od prskalica jer natapanje korjena umjesto lia spreava pojavu
bolesti. Za odreivanje doze navodnjavanja koriste se tenziometri.
Maline zahtijevaju znatnu koliinu vode, posebno tijekom vegetacije i u vrijeme berbe.
Prekomjerno vlana tla mogu negativno utjecati na pojavu bolesti. Za malinu je u periodu
vegetacije, dakle od cvatnje pa do kraja berbe potrebno oko 2,5 l vode/m dunom, a u
vrijeme sazrijevanja plodova i 3 l, i to u 2 obroka dnevno.
ODSTARNJIVANJE VRHOVA MLADICA NA ELJENOJ VISINI
Tijekom prve vegetacije iz podzemnog dijela sadnice razvija se vei broj izdanaka od
kojih se ostavljaju 2 do 3 najbolje razvijena. Kod loih sadnica ovo nije sluaj. Kada su
dostigli visinu od otprilike jednog metra pinciramo ih da bi smo potakli razvoj bonih
ogranaka. Vrni ogranak nastavlja
rasti u visinu i provlai se kroz drugi red dvoredne ice. Boni ogranci poveavaju rodnu
povrinu i time potencijal rodnosti u slijedeoj godini.

BERBA, TRANSPORT,
PAKIRANJE I UVANJE
PLODOVA
Berba plodova organizacijski je
najzahtjevniji posao u nasadu
malina i esto o njemu ovisi
uspjenost proizvodnje. Male
greke u procjeni ili obavljenim poslovima dovode do velikih gubitaka.
Plodovi malina ne dozrijevaju istovremeno i stoga zahtijevaju viekratnu berbu. Obino
berba traje 30 dana, a ovisno o vremenskim uvjetima i sorti odvija se svakih 2 do 4 dana.
Najvea koliina ubere se krajem lipnja. Vrlo vano je pratiti vremenske prilike prije i za
vrijeme berbe, jer e o njima ovisiti kada e berba zapoeti, do kada e trajati i kojom
dinamikom e se odvijati. Svaka godina ima svoje specifinosti, a glavni je princip je da
vrlo toplo, sunano i suho vrijeme utjee na raniju berbu koja e trajati krae, te obrnuto.
Ovisno o namjeni odreujemo i optimalnu zrelost za berbu tj. dozrelost ploda. Plodovi se
beru bez peteljki. Kod nas za stolnu potronju beru se vrsti plodovi u posebne najee
plastine prozirne posudice od 250 ili 500 grama, dok se u inozemstvu koriste i posude
od 125 g. Plodovi namijenjeni preradi ili dubokom smrzavanju beru se u plitke otvorene
letvarice (holandez) od 2 do 3 kg.
Berba se obavlja po suhom i prohladnom vremenu, a ako je toplo i sunano tada berbu
obavljamo u jutro (do podneva) i predveer. Vano je da se plodovi odmah nakon berbe
ohlade, a ako to nije mogue da se dre podalje od direktnog sunevog zraenja. Zatim ih
treba to prije distribuirati ili na trite ili u pogone za preradu.
Kod nas se berba jo uvijek obavlja runo, a uinak berbe ovisi o krupnoi plodova i
samom berau. Koliina ubranih plodova na sat po jednom berau varira od 3-4 kg, pa
sve do 10 i vrlo rijetko vie od 10 kg.
Plodove grupiramo u razliite klase, tako u I klasu ubrajamo plodove koji su
zadovoljavajue krupnoe i boje, vrsti i zreli, bez oteenja, te bez dijelova peteljki i
lia. U II klasu ulaze i neto sitniji plodovi, a tolerira se 5-10 % oteenih plodova.
Nedozrele plodove kao i one napadnute bolestima i tetnicima ne smijemo brati za stolnu
potronju i preradu.

Pri transportu kamionom hladnjaom za kupine u svjeem stanju preporua se

temperatura od 0,5 do 1C, a za one zamrznute -20 do -18C.
uvanje malina zbog svojstva ploda se ne preporuuje, ve se one direktno transportiraju
na trite. Pri samoj pro