7.

RACIONALNOST SANACIJE PLITKIH KLIZITA

-Metodologija racionalne sanacije plitkih klizita nastalih u
glinama visoke plastinosti CH je obraena na osnovu
analize i sinteze baze podataka od 31 sanirano klizite na
podruju Tuzlanskog i Unsko Sanskog kantona.

-Prema povrini zahvaenoj klizanjem te odnosom irine i

duine klizne plohe, analizirana klizita mogu se podijeliti
na:
1) mala klizita (odrone), gdje je B -irina zahvaena
klizanjem vea od L -duine zahvaene klizanjem (B > L),
2) klizita (srednja i velika), gdje je B < L.
-Poznavanje geotehnike podloge, prije svega: poznavanje
rasporeda slojeva, osnovne geotehnike karakteristike
slojeva i poznavanje dubine podzemne vode, osnova su za
pristupanje racionalnom projektovanju sanacije klizita.
-Dobre geotehnike podloge su osnov za izradu projekata
racionalne sanacije klizita i bez njih projektant je primoran
polaziti od najgoreg mogueg stanja, kako za projektno
rjeenje tako i za tehnologiju izvoenja, a to vodi
neracionalnim i prekomjernim finansijskim ulaganjima u
sanacijske radove.

7.1. Analiza mjera za sanaciju klizita

-Za izradu prijedloga mjera za sanaciju klizita neophodno
je prikupiti i izvriti analizu ininjerskogeolokih,
hidrogeolokih i geotehnikih podataka istraivanja sa
sljedeih aspekata:
1) utvrditi raspored slojeva (tlocrtno i visinski) s njihovim
fiziko-mehanikim svojstvima,
2) utvrditi dubinu klizne plohe i konturu kliznog tijela,
3) utvrditi piezometarski nivo na raznim takama u
pokrenutoj zoni, a naroito du plohe sloma,
4) utvrditi razvoj brzine klizanja s promjenom
piezometarskog nivoa.
-Sniavanjem nivoa podzemne vode i promjenom smjera
filtracijskih sila od onih prirodnih uzdu padine prema
drenovima, smanjuje se porni pritisak i poveavaju
efektivna naprezanja () na plohi sloma.
-Praktina iskustva u sanaciji klizita upuuju na primjenu
dvije sanacione mjere i to dreniranje klizita i izrada
potpornih zidova.
-S obzirom na povoljnost gabionskih konstrukcija (armiranje,
fleksibilnost, dreniranje, jednostavnost i brzina ugradnje,
ekonominost, trajnost, ekoloki zahtjevi, te funkcioniranje s
trenutkom ugradnje), njihova primjena pri sanaciji klizita,
odnosno, odrona kod nas je sve ea.

7.2. Postupak racionalne sanacije klizita

-Prethodno proveden klasifikacijski postupak ima za cilj
utvrditi koliko analizirano klizite koje se namjerava sanirati
odgovara "modelu" dobivenom na osnovu analize i sinteze
baze podataka.
Ukoliko je postignuta zadovoljavajua saglasnost izmeu
analiziranog klizita u uporedbi s "modelskim" onda se moe
primjenjiti postupak racionalne sanacije klizita koji se
provodi u nekoliko koraka.

1. Ko r a k:

-Na geodetskoj podlozi (najpovoljnije mjerilo 1:200, a

eventualno 1:500) izvri se detaljno ininjerskogeoloko
kartiranje za izradu odgovarajueg ininjerskogeolokog i
geotehnikog modela.
Posebna panja posveuje se registraciji deformacija
uoenih na terenu i objektima, kao i mjerenju dubina-nivoa
podzemnih voda u postojeim bunarima, sondanim
jamama, izrada iskopa za potrebe utvrivanja ploha sloma,
te za uzimanje uzoraka za laboratorijska geotehnika
ispitivanja.
-Neophodno je provesti i istrana buenja, te eventualno
odgovarajua geofizika istraivanja s osnovnim ciljem
definisanja dubine i oblika klizne plohe.
Na osnovu snimljenih tragova klizanja ucrta se kontura
klizita i izrauna povrina zahvaena klizanjem (Fk).

-Takoe, utvrde se na terenu morfoloki oblici na padini

povoljni za odvodnju povrinskih i podzemnih voda
(vododerine, udubine, potoci zatrpani dugogodinjom
obradom zemljita i sl.)
Pri prikupljanju podataka u sklopu prethodnih istraivanja
klizita s ciljem definisanja poloaja, oblika i dubine kliznih
ploha, te geotehnikih svojstava materijala na kliznoj plohi
potrebno je orijentacijski utvrditi poloaj i visinu buduih
gabionskih zidova koji su neophodni u koncepciji rjeenja
sanacije klizita (na elu ili na dijelu uz zateue
tangencijalne pukotine) s kojim se tite odreeni
graevinski objekti niskogradnje ili visokogradnje.
-Takoe treba prognozirati poloaj i dubinu rovova budueg
drenanog sistema.

2. K o r a k:

Analiza i sinteza prikupljenih terenskih podataka s odabirom

duine i dubine drenanih kolektora, te duinom i visinom
zidova.
Zatim se odreuju normalizirani uticajni koeficijenti
tehnikih rjeenja.

3. K o r a k:

Za utvren drenani sistem kao i odabrane zidove i s time

postignute efekte sanacije (snienje nivoa podzemne vode,
preuzimanje dijela aktivnog pritiska zidovima) obave se
odgovarajue analize stabilnosti (naprimjer metodom
graninog stanja ravnotee ili metodom konanih
elemenata) za najnepovoljnije profile.
Rezultat je zadovoljavajui ukoliko je utvreni faktor
sigurnosti Fs 1,20.
Meutim, u sluaju da je postignut faktor sigurnosti Fs <
1,20 treba ponoviti proraun za iste analizirane profile, ali
uz promjenjene uticajne koeficijente tehnikih rjeenja (na
primjer poveanje duine ili dubine drenanih kolektora,
odnosno, poveanje visine ili duine zidova).
-Prihvatljivo je rjeenje sanacije klizita ako usvojeni model
zadovoljava osnovne uslove stabilnosti kosina.