6. 4.

Sjenjenje staklenika
Radi smanjenja dnevne svjetlosti uslijed utjecaja sunevog zraenja koriste se najee
posebna sjenila koja se mogu regulirati automatski ili poluautomatski i zatiti biljku u najtoplijem
dijelu dana. Pored ovih specijalnih materijala jeftinija mogunost smanjenja svjetla u ljetnom
razdoblju je bojanje ili atiranje krovnog i bonog stakla ili plastike. Boje su ekoloki prihvatljive i s
prvim jesenskim kiama se sapiru, a s pojavom mraza potpuno nestaju s povrine objekta.

Slika 45 a i b: Naini sjenjenja (snimila Paraikovi, N.)

6. 5. Ostala oprema u staklenicima i plastenicima

6. 5. 1. Stolovi
Za uzgoj presadnica povra i cvijea, sadnog materijala kao i uzgoj u kontejnerima koriste se radne
povrine-stolovi. Najei materijal za izradu stolova je lagani pocinani lim ili aluminiji, a sustavi
prijenosa omoguavaju da se stolovi pomiu lijevo i desno ili u cijelosti putem prijenosa tj. pomou
kotaa iznose iz objekata zajedno sa biljnim materijalom. Cijeli sustav u suvremenim staklenicima
je kompjuteriziran. Takoer se koriste stolovi koji nisu pokretni koji su stabilni i koji u cijelosti
imaju istu ulogu kao i prethodni. Postoje mehanizmi koji omoguavaju da se stolovi mogu
automatski puniti i prazniti sa hranjivom otopinom i nazivaju se stolovi sa plimom i osekom. Isto
tako postoje stolovi za aeropone u kojima se uzgajaju hidrokulture. Radna visina stolova bi trebala
biti prilagoena radnicima, a najee je to visina od 100-120 cm.

Slika 46 a i b: Pokretni stolovi (arhiva KG-Systems) i stabilni (snimila Paraikovi, N.)

44
6. 5. 2. Radna kolica
U visokim objektima (staklenicima i plastenicima) za lake obavljanje tehnolokih operacija na
biljci i oko biljke koriste se radna kolica. Kolica mogu
biti potpuno opremljena elektronskim upravljanjem,
mehanika i jednostavne izvedbe. U kolicima su
ugraeni akumulatori koji opskrbljuju radni dio kolica
elektrinom energijom.

Slika 47 a i b : Radna kolica (snimila Paraikovi, N.)

7. PROIZVODNJA PRESADNICA
Veliki broj povrarskih biljaka proizvodi se iz presadnica. Sjetva se obavlja u zatienom
prostoru, gdje biljke rastu do odreene faze, a zatim se presauju na stalno mjesto. Ovim nainom
proizvodnje omoguuje se ranije plodonoenje, kao i due razdoblje plodonoenja kod mnogih
povrarskih kultura te uteda u sjemenskom materijalu i dobra kondicija sadnice. Ovo je vrlo vano
za proizvodnju povra u kontinentalnim klimatskim uvjetima i u brdsko-planinskom podruju.
Pravilno uzgojene presadnice daju snane i zdrave biljke to je i uvjet za postizanje ranog i visokog
prinosa. Za proizvodnju presadnica koriste se: tople lijehe, plastenici i staklenici. Suvremena
proizvodnja presadnica vri se u plastenicima ili u posebnim prostorijama u staklenicima, meutim
vie od 70% proizvoaa na selu jo uvijek proizvode presadnice u toplim lijehama, iz tog razloga
esti problem je nekvalitetno postavljena lijeha kao i dezinfekcija istog prostora.

45
Slike 48 : a - sjetva sjemena u kocke kokosovog supstrata,
b- sjetva u kocke kamene vune s ugraenim epiima posipane vermikulitom c-
klijalite u suvremenom stakleniku i
d- presadnica salate u tresenoj kocki (stara 25 dana) (snimila Paraikovi, N.)

7. 1. Topla lijeha
Topla lijeha je zatien prostor koji moe biti nadzeman i ukopan. Nadzemne su lijehe
jednostavnije, podiu se uz manji utroak rada i lako se prenose s jednog mjesta na drugo. Ovakve
lijehe pogodne su za individualna obiteljska gospodarstva, jer iskljuuju kopanje trapova, kao i za
terene s visokom podzemnom vodom. Nedostatak je nadzemnih lijeha u tome to su izloene
utjecaju hladnoe, vjetrovima i drugim nepogodama te je u njima temperatura vrlo promjenljiva. U
praksi se za ranu proizvodnju najvie koriste ukopane lijehe, ali u zadnje vrijeme i lijehe pod
nazivom kreveti za uzgoj.
Kod ovih lijeha manja je povrina izloena hladnim vjetrovima, zato se one lake zagrijavaju i bolje
se regulira toplina. Ukopane lijehe sastoje se iz tri osnovna dijela: trapa, okvira i prozora.

Slika 49: Topla lijeha (snimila Paraikovi, N.)

46
7. 1. 1. Zagrijavanje toplih lijeha
Za zagrijavanje toplih lijeha koriste se tehniki i bioloki izvori topline. Od biolokih
najvie se upotrebljava svje stajski gnoj uz dodatak pljeve i slame. Kvaliteta stajskog gnoja zavisi
od vrste stoke od koje je dobiven i od naina uvanja. Za zagrijavanje lijeha najpogodniji je konjski
stajski gnoj, jer ne sadri mnogo vode, brzo se zagrijava i oslobaa dosta topline. Govei stajski
gnoj sadri mnogo vode, sporo se zagrijava i razvija umjerenu toplinu. Da bi se poboljale
karakteristike goveeg stajskog gnoja, mijea ga se s konjskim stajskim gnojem i slamom. Ovji i
svinjski stajski gnoj upotrebljava se samo u mjeavini s konjskim i goveim. Za lijehe koje se
pripremaju u prosincu i sijenju debljina sloja stajskog gnoja je 50 - 60 cm, a za one koje se
pripremaju u oujku 30 - 40 cm.

Slika 50 a i b: Priprema toplih lijeha za sjetvu (snimio Iljki, D.)

Prilikom pripreme tla za tople lijehe potrebno je izvriti njegovu dezinfekciju tj. unitavanje
parazitskih organizama (gljiva, bakterija i virusa) i tetnika (insekata i nematoda). Dezinfekcija tla
obavlja se na sljedee naine: parenje tla, suneva energija za sterilizaciju tla i kemijska
dezinfekcija.
Suneva energija za sterilizaciju tla: tlo je stanite za biljke, ali istovremeno prikladan
supstrat u kome ive nametnici biljaka. Neki od njih mogu izazvati velike tete. Kompeticijom
korovi kultiviranim biljkama odnose hraniva, vodu i svjetlo. Premda ideja o sterilizaciji tla pomou
suneve energije nije nova, tek posljednjih godina nala je primjenu u nekim zemljama (Portugal,
Italija). U mnogim naim podrujima, a posebice u junom dijelu Hrvatske, postoji mogunost
primjene te metode (Cvijetkovi - Monti, 1996.). Prekrivanjem tla prozirnom PVC (polivinil klorid)
ili PE (polietilen) folijom debljine 25 - 50 mikrometara postiu se takve temperature tla da djeluju
pogubno na nametnike i korove u tlu. Temperature koje se postiu pod folijom prikazane su u tablici
3.

47
 Tablica 3: Temperature koje se postiu pod folijom (Cvijetkovi - Monti, 1996.)

Dubina mjerenja Pod folijom C Bez folije C Razlika temperature

Na povrini tla 24-64 24-43 0-21

5 cm 25-55 24-42 1-13

10 cm 26-49 25-38 1-11

15 cm 26-42 24-37 2-5
30 cm 37-36 26-31 5-11

Pri tim temperaturama ugiba velik broj nametnika. Temperature su dostatne da uz dugu
ekspoziciju (1 - 2 mjeseca) nametnici budu uniteni ili barem reducirani do te mjere da ne izazivaju
vee tete. Metoda se primjenjuje u srpnju i kolovozu, dakle u najtoplijim mjesecima. Kod tih
temperatura, uz duge ekspozicije, ugibaju mnoge parazitske gljive kao, primjerice Verticilliumi
(uzronici venua), Pythium sp. (uzronici polijeganja nasada), Armillaria melea (mednjaa, jestiva
gljiva, ali i uzronik trulei stabla), Pyrenocheta lycopersici (uzronik plutavosti korijena rajice) i
dr. Rezultati su pokazali da je ta metoda djelotvorna za suzbijanje nematoda (posebice iz roda
Meloydogine), broj korova jako je smanjen, isto tako i broj mikroorganizama, a urod biljaka
povean. Metoda daje zadovoljavajue rezultate, ekoloki je povoljnija od kemijskih, a jeftinija od
fizikalnih i kemijskih metoda.

7. 1.2. Njega presadnica

Nakon sjetve i nicanja presadnice treba njegovati. Od pravilne njege, a posebno prilikom
pikiranja tj. prenaanja mlade biljke sa 2 - 3 prava lista u kontejner veeg volumena zavisi kvaliteta
presadnica. Prilikom brzog runog pikiranja mlade biljke esto puta dolazi do usaivanja u
kontejner, a to kasnije utjee na kvalitetu presadnice. Takve biljke treba ukloniti iz daljneg uzgoja
jer one zaostaju u rastu (slika 51). Pikiranje se mora uvijek vriti sadnjom biljke u centar jer samo
na taj nain se korijen poinje pravilno razvijati.
Zalijevanje presadnica tijekom zime i ranog proljea manjeg je intenziteta, zbog slabog
provjetravanja i isparavanja stajskog gnoja. Kada nastupe topli dani, presadnice se redovito
zalijevaju. Zalijeva se ujutro ili kasno
naveer. Pred sadnju presadnica na
otvoreno polje, smanjujemo koliinu vode
za zalijevanje. Najbolje je zalijevanje
kinicom koja ima temperaturu oko 16 -
17C.

Slika 51: Pravilno pikirana presadnica

(lijevo) i nepravilno pikirana presadnica (desno) (snimila Paraikovi, N.)

48
7. 2. Proizvodnja presadnica pod plastinom folijom
Primjena plastine folije u proizvodnji presadnica ima niz prednosti na otvorenom polju
kao i u zatienom prostoru. Pokrivanje tla - malciranje s folijom razliitih boja omoguava rast
biljke u toplijoj mikroklimi, bez korova, kontrolu vlanosti u zoni korijena, a odreeni filmovi
omoguavaju i osiguravaju vie svjetlosti.

U proizvodnji presadnica na obiteljskim gospodarstvima koriste se plastini tuneli. Postoje

tri tipa plastinih tunela.

Niski su tuneli visine 0.40 - 0.60 m, irine 0.50 - 1.50 m i duine 12 - 18 m. Ovi se tuneli
pokrivaju PE (polietilen) folijom debljine 0.1 mm ili agrotekstilom-agril. Agril je polipropilenski
umjetni materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, preaju
ili izvlae, a koriste se uglavnom za pokrivanje biljaka na malim tunelima ili objektima bez
konstrukcije za zatitu od mraza. Karakteristika ovih agrotekstila je mala masa od 15-65 g/m2, dobra
elastinost, bijela boja, dobro proputanje suneve svjetlosti od 80-95 %, proputa kiu i vodu, a
zadrava prainu i druge neistoe te ujedno titi biljku od ranih tetoina. Folija ili agril se sa
sjeverne strane ukopa u zemlju (10-15 cm), a s june se nekim teim predmetom uvruje za
zemlju. Tunel se provjetrava podizanjem folije s june i sjeverne strane.

Slika 52 a i b: Niski tuneli (snimila Paraikovi, N.)

Drugi tip su poluvisoki tuneli visine 1.80 - 3.00 m, irine 2 - 3 m i duine 15 m. Luna
konstrukcija moe biti drvena to se koristi uglavnom na poetku proizvodnje kad obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo nema dovoljno novaca za suvremni plastenik. Uobiajena je
konstrukcija od aluminijskih cijevi ili PVC cijevi. Takvi plastenici se postavljaju vrlo jednostavno
ubadajui donji dio cijevi u zemlju do dubine 40-50 cm. Folije za prekrivanje su debljine 0.2 mm.

49
Slika 53: Jednostavni poluvisoki tunel od Slika 54: Poluvisoki tunel od
drvene konstrukcije (snimila Paraikovi, N.) aluminijskih cijevi (snimila Paraikovi, N.)
Pored tunela prekrivenih s PE folijom vrlo su popularni i hobi staklenici tj. staklenici manjih
dimenzija u kojima se proizvodi sadni materijal povra, a potom se nastavlja uzgoj u hladnim
plastenicima, polugrijanim ili na otvorenom polju (salata, kupusnjace, polurana rajica, paprika i
dr.). Nedostatak ovakvih staklenika je upravo mala povrina, pa se ne moe iskoristiti uzgoj sadnog
materijala po etaama, zbog slabe osvjetljenosti. Ukoliko bi se uvelo dodatno osvjetljene nastao bi
problem u uzgoju zbog razliitosti uzgajanih vrsta (npr. jedna kultura je u nicanju, druga je u fazi 2
lista, a trea je za presaivanje).

Slika 55 a i b: Poluvisoki profesionalni plastenik i hoby niski staklenik (snimila Paraikovi, N.)
Najpovoljniji su i ekonomski najprihvatljiviji za proizvodnju presadnica, ali i nasada visoki
tuneli visine 3 - 4.5 m, irine 4.5 - 8.0 m i duine 20 - 60 m. Kod ovih tunela plastina se folija
postavlja preko aluminijskih lukova-nosaa koji su ukopani u zemlju 40-50 cm duboko, s razmakom
lukova 1.5-2.0 m. Radi postizanja potrebne vrstine konstrukcije, lukovi se meusobno uzduno
veu Al-cijevima. S obje eone strane nalaze se vrata koja omoguavaju laki rad i provjetravanje
tunela. U takvim tunelima du sredinjeg nosaa mogu se postaviti cijevi za dovod vode, s
plastinim rasprskivaima. U takvim tunelima se, u

50
 uvjetima kontinentalne klime, moe proizvoditi srednje rani i kasni presad, bez dopunskog
zagrijavanja, a sa zagrijavanjem moe se proizvoditi i rani presad.
Slika 56: Visoki suvremeni plastenik (snimila
Paraikovi, N.)

Mikroklimatski uvjeti u zatienom prostoru pod

plastinom folijom sasvim su drugaiji nego na
otvorenom polju. Razlike temperature unutar zatienog
prostora bez dodatnog zagrijavanja postoje i po vertikali, i
po horizontali. Najnia je temperatura na povrini tla,
najvia u sredini, a na eonim i bonim stranama nia je
za 2 - 3C, to se odraava i na rast presadnice koja u tim
dijelovima plastenika uvijek nie kasnije, a biljke su nieg
rasta i kasnije stiu za sadnju. Ukoliko se eli ii na raniju
proizvodnju, moe se koristiti dvostruka folija jer se u tom
sluaju temperatura poveava za 4 - 5C u odnosu na
plastenik s jednostrukom folijom, odnosno 5 - 10C u
odnosu na temperature na otvorenom polju. Nedostatak je
ovakvih plastenika slabije proputanje svjetlosti za 10 -
12% u odnosu na plastenike s jednostrukom folijom. Za
proizvodnju ranih presadnica u kontinentalnom klimatu mora se koristiti i dopunsko zagrijavanje. U
uvjetima visoke relativne vlanosti u jutarnjim satima, kada dolazi do pada temperature, prisutna je
pojava kondenzacije vode. Kretanje vrijednosti relativne vlanosti zraka usko je povezano s
temperaturom u klimatu. Ona ovisi o provjetravanju, kao i o broju, vremenu i intenzitetu
navodnjavanja.
Regulacijom uvjeta za proizvodnju unutar zatienog prostora, mladim biljkama treba
osigurati optimalne agroekoloke uvjete, jer je poznato da biljke u fazi presadnice prolaze kroz prvih
5 etapa organogeneze, iznimno znaajnih za formiranje vegetativnih, a posebno generativnih
organa.
Sam proces proizvodnje presadnica u plastenicima zapoinje pripremom zemljinog
supstrata za sjetvu ili sjetvom u plastine plitice. Prvo treba proizvodnu povrinu oistiti od biljnih
ostataka prethodne kulture to znai posebnu brigu posvetiti higijeni polja. Zemljite se zatim
obogauje stajskim gnojem 10 - 15 kg/m2 (dobro humificiranim, zrelim) i potrebno je dodati neki
prirodni kondicioner tla (pijesak, treset, itna pljeva, 1-2 kg/m2). Ako je vrena analiza tla i ako je
poznat pH kao i stanje hraniva u tlu, treba postupiti po preporuci i primijeniti potrebnu gnojidbu
(ovo vrijedi i za uzgoj na otvorenom polju). Potrebno je izvriti dezinfekciju tla.
Sterilizacija tla vodenom parom ili sunevom energijom te fumigacija pomou kemijskog preparata
Basamid granulat aktivne tvari dazomet u koliini 30-60 g/m2. Strogo se moraju pridravati upute
proizvoaa.
NAPOMENA: preparat metilbromid ne smije se koristiti kod fumigacije tla za uzgoj povra.
Prije sadnje izvriti zapraivanje tla fungicidima i zemljinim insekticidima koji imaju
ulogu dezinfekcije tla. Koristiti treba samo preparate koji imaju dozvolu za primjenu u RH.
Zemljini insekticidi (samo neki) su: Dursban G-7.5 u koliini 6-8 g/m2, Volaton G-10 u koliini 4-6
g/m2, Dursban E-48EC 1-2 ml/m2 (uz primjenu 0.5 l/m2, primjenjuje se prskanjem tla prije obrade
frezom). Protiv uzronika bolesti koje napadaju mlade biljke i uzrokuju trule korijena i prizemnog
dijela stabla, a to su parazitske gljive iz roda Phytophthora, Sclerotinia, Rhizoctonia i Pythium, koje
su najee, za dezinfekciju tla

51
 upotrebljavaju se fungicidi: Captan 50 WP u koncentraciji 0.20-0.30% (4-5l otopine/m2), Previcur
607 SL (zalijevanjem biljaka u koncentraciji 0.15%) i drugi.
Bolesti i tetnici predstavljaju vrlo ozbiljan problem u uzgoju povra i cvijea. Sigurna i uspjena
proizvodnja nije mogua bez djelotvorne zatite. Osnova je uspjeha zatite od bolesti i tetnika
pristupiti pravilnoj tehnologiji uzgoja. Treba upotrijebiti kvalitetno sjeme, vriti pravilan plodored,
primijeniti kvalitetne agrotehnike mjere, odravati temperaturu, vlagu i prozraku u zatienom
prostoru i to tako da odgovara kulturi koju uzgajamo, a ne pogoduje razvoju bolesti. S ljepljivim
lovnim utim i plavim ploama treba uloviti sve tetnike koji migriraju prije njihovog
razmnoavanja, to znai da treba poznavati biologiju i kretanje tetnika. ute i plave ploe dolaze
na trite u nekoliko veliina 20x10 cm, 30x20 cm i 30x30 cm, premazane su sa posebnim ljepilom
koje je otporno na visoku temperaturu i vlagu (slika 57 a i b). U zatienom prostoru trajnost ovakve
ploe moe biti i do godinu dana, to ovisi o broju zaljepljenih insekata. Istraivanja su pokazala da
je uta boja ujedno i valna duina koju uoavaju tetnici titasti moljac, lisni mineri, lisne ui,
kupusov bijelac, a plava boja ploa bolje privlai kalifornijskog tripsa.

Slika 57 a i b: uta ljepljiva ploa i ute i plave ljepljive ploe u nasadu paprike (snimila
Paraikovi, N.)

Treba se pridravati uputstava proizvoaa pesticida o nainu upotrebe i vremenu koje treba proi
od trenutka tretiranja do sjetve.
Tlo se dalje dobro usitni i obradi rotofrezom ili runo. Nakon toga se pristupa formiranju
gredica ija irina moe biti razliita. Nisu pogodne previe iroke gredice, jer se u tom sluaju
sjetva obavlja teko. Najpovoljniji je nain organizacije tla u standardnom tunelu irine 6.0 m, a
duine 15-20 m, onaj pri kojem se formiraju 4 staze irine 1 m. Sjetva u plastenicima u uvjetima
kontinentalnog klimata bez dopunskog zagrijavanja, obavlja se polovicom oujka i najee se
proizvode guste, ne pikirane presadnice, a u junim krajevima u sijenju. Najkvalitetnije presadnice
dobiju se sjetvom u redove, na razmak 5-10 cm (ovisi o vrsti). Nepravilna sjetva daje nekvalitetne
presadnice, jer dolazi do konkurencije za vodu i hranu pa se dobiju izduene i tanke sadnice.
Kako bi se izbjegli korovi, za sjetvu se trebaju koristiti plastini ili polistirenski kontejneri u
koja se sije po jedno sjeme, tresetne kocke ili se jednostavno naini gredica od gotovog treseta, od
Klasmann supstrata, Brill supstrata i sl. Meutim kontejnerski nain proizvodnje presadnica je
osuvremenjen i smatra se najboljim. Veliina kontejnera zavisi od kulture pa tako za salatu i
kupusnjae moe biti veliine 2x2 cm do 5x5 cm. Za rajicu, krastavac, papriku, lubenicu i sl.
potrebna je veliina 8x8 cm ili 10x10 cm. U osnovi, zavisi koliko e se dugo presadnice odravati u
kontejnerima pa prema tome se odreuje i potrebna

52
 veliina. U kontejnere se unosi supstrat za proizvodnju presadnica, a sjetva u kontejnere uglavnom
se vri strojno no u manjim obiteljskim gospodarstvima sije se runo, tako da se ulae jedna
sjemenka u jedan otvor kontejnera. Najee su kontejneri izraeni od lake plastine mase a na dnu
imaju otvor. Ako se korovi pojave u presadnicama, uspjeno se mogu primijeniti kontaktni
herbicidi, kao to je Gramoxon, koji je ujedno i neselektivan herbicid. Ubraja se u najopasnija
sredstva i zato je potreban veliki oprez prilikom rada. Korovi bre niu nego kulture pa se prije
nicanja povra izvri tretiranje herbicidima i na taj se nain unite svi iznikli korovi.
Kod proizvodnje presadnica u plastenicima jako je vana mjera regulacije temperature i
relativne vlanosti zraka. U razdoblju od sjetve do nicanja odrava se temperatura od oko 25C, pa
je i provjetravanje kratkotrajno i obino oko podneva. Od nicanja do formiranja prvog pravog lista
temperatura se smanjuje na 18C, to se postie intenzivnim provjetravanjem tijekom cijelog dana.
Na ovaj se nain eli sprijeiti naglo izduivanje biljaka, a poticati razvoj korijenovog sustava.
Nakon formiranja prvih listova temperatura se odrava u granicama optimuma za tu vrstu.
Tablica 4: Optimalne temperature nicanja i razvoja u zatienom prostoru

TEMPERATURA U oC
Vrste Nicanje Poslije U razdoblju Relativna
povra nicanja (5-6 daljem vlanost u
dana) %
Dan No Sunan No Oblaan No
dan poslije dan poslije

Kupus,kelj 20-22 10-12 6-10 14-18 8-10 12-16 6-10 60-80

cvjetaa
Salata, 20-22 14-16 12-14 18-20 10-12 16-18 8-10 65-70
endivija
Rajica, 22-24 18-20 13-15 20-24 14-16 18-20 15-16 60-65
patlidan
Paprika 22-25 18-22 13-15 22-27 18-20 18-22 15-16 65-85
Krastavac 22-24 16-18 14-15 20-28 18-20 18-20 15-16 75-85
salatar
__________(Paraikovi, N. 2002.) ________________________________________________
Broj zalijevanja i koliina vode ovisi o bujnosti presadnica, temperature zraka i razvijenosti
korijenovog sustava. Ukoliko se ele proizvoditi presadnice s dobro razvijenim korijenovim
sustavom, onda su zalijevanja rjea i s manjom koliinom vode, a s porastom presadnice i
temperature zraka poveavaju se potrebe za vodom.
Deset dana pred sadnju poinje razdoblje kaljenja presadnica. Ono se vri tako da se
plastenik intenzivno provjetrava tijekom dana i noi, uz smanjenje zalijevanja. Nekoliko dana pred
presaivanje moe se plastina folija u potpunosti skinuti, samo pod uvjetom da je opasnost od
kasnih proljetnih mrazeva prola. Kaljene biljke bre se ukorjenjavaju i lake podnose stres koji
nastaje prilikom prenoenja sadnica iz plastenika na otvoreno polje. Presadnica proizvedena pod
plastinom folijom u uvjetima dobrog uzgoja ima sve karakteristike koje treba imati: vrsto,
zbijeno, elastino stablo s 5 - 10 listova i dobro razvijeni korijen.

53
8. RAJICA (Lycopersicon esculentum Mill.)
8. 1. Sjetva
Rajica se proizvodi iz presadnica i direktnom sjetvom. Rokovima sadnje prilagouje se
dospijevanje za trite tako da ono bude prije ili nakon to za berbu dospijeva rajica iz uzgoja na
otvorenom. Proizvodnja rajice je mogua u grijanim i negrijanim zatienim prostorima te na
otvorenom. Rani uzgoj rajice u grijanim prostorima poveava trokove proizvodnje, ali je i cijena
rajice vea jer dospjeva u ono doba godine kad je nema dovoljno. U priobalnim podrujima uzgoj u
negrijanim zatienim prostorima za ranu proizvodnju poinje sadnjom poetkom travnja, iz koje se
rajica poinje brati od sredine lipnja. U kontinentalnim se podrujima poinje saditi krajem travnja
da bi berba poela poetkom srpnja. Zbog prosjeno viih temperatura i vie sunanih dana za
proizvodnju rajice u grijanim zatienim prostorima prednost ima priobalno podruje gdje se
rajica moe saditi krajem sijenja kada za berbu dospijeva od poetka travnja. U kontinentalnim
podrujima uzgoj u grijanim zatienim prostorima poinje sadnjom krajem sijenja, a berba poinje
krajem travnja. Moe se sijati direktno u PVC lonie, tresetne kocke, lijehe, kontejnere ili Jiffi
posude. Koriste se razne kombinacije zrelog stajskog gnoja, zemlje i pijeska te gotovi supstrati
(Klasmann supstrat, Brill supstrat i dr.).

Tablica 5: Rana proizvodnja presadnica rajice

Sjetva Pikiranje Sadnja Berba

Rana proljetna 10.12. - 01-01. 10.02. - 01.03. 15.04. - 20.07.

25.11. - 10.12.

15.01. - 10.02. 05.03. - 25.03. 15.05. - 30.08.

Proljetna 5.1 -
30.1.

Rasad rajice za ranu proizvodnju, kao i za proizvodnju za plastenike, pikira se (presauje) kad
razvije 1-2 prava lista, (obino 20 dana nakon sjetve), u plastine PVC lonce promjera 810 cm ili
tresetne kocke 10x10 cm.

Slika 58: Rajica u fazi kotiledona stara 9 Slika 59:Uzgoj presadnica rajice za
dana, uzgoj u polistirenskom kontejneru pikiranje (snimila Paraikovi, N.)
(snimila Paraikovi, N.)

54