Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

5. Plastenici
5.1 Definicija i funkcija plastenika

Plastenici predstavljaju tip višegodišnjeg, visokog, trajnog objekta koji je prema svom
obliku, veličini i opremi prilagođen za uzgoj povrća, cvijeća, sadnog materijala, presadnica
itd. U konstrukciji plastenika se jasno uočava granica između bočnih strana i krova. To su
visoki objekti zaštićenih prostora čije dimenzije ovise o konstrukciji i namjeni, moguće
visine od 3,0 do 5,0 m i širine od 6-12 m. Po konstrukciji slični su staklenicima. Metalna
nosiva konstrukcija je od pocinčanih (galvaniziranih) cijevi, fiksnih betonskih, rijetko
mobilnih metalnih temelja i pokrova od folije.
Bočne strane plastenika mogu biti ravne ili ukošene (slika 5), krovna površina ukošena
(min 25°/28°) ili lučnog oblika (polukružni, eliptični). Ukošeni položaj krovne površine
omogućava:
-sprječavanje nekontroliranog nakupljanja snijega (Paradžiković, 2008.)
-lakše otjecanje vode,
-bolje iskorištenje svjetlosti (Đurovka i sur., 2006.)

Slika 5. Položaj bočnih strana plastenika (Đurovka i sur., 2006.)

Vrata plastenika se postavljaju na čeonim stranama, potrebno ih je pravilno dimenzionirati

i odabrati radi lakog prolaza ljudi (radnika), opreme a služe i za prozračivanje. Vrata
moraju biti laka za rukovanje i da dobro zatvaraju plastenik. Postoje dva sistema vrata:
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

1) Klizna (jednokrilna i dvokrilna)

2) Leptir sistem (dvokrilna)

Provjetrivanje plastenika je moguće na više načina:

1) Pomoću dvostranih bočnih prozraka -namatanjem folija bočnih strana po cijeloj dužini
objekta od dna prema vrhu: ručno pomoću jednostavnih ručnih samokočnih reduktora i
automatski pomoću reduktora na elektromotorni pogon.
2) Krovni otvori –otvaranje automatski –na elektromotorni pogon, koristi se većinom kod
višebrodnih plastenika. Krovni otvori mogu biti jednostrani ili dvostrani, širine krila
do 2 m i visine otvaranja do 1 m.
3) Vrata na čeonoj strani

Slika 6. Jednostavni jednobrodni plastenik

ručni samokočni reduktor

5.2 Podjela plastenika prema broju tunela

Pojedinačni prostor plastenika –tunel se naziva „brod“ ili „lađa“. Prema broju tunela
plastenici se dijele na:
-Pojedinačni –jednobrodni
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

-Blok-višebrodni-plastenici-spajanjem više pojedinačnih (Multi plastenici)

Suvremeni plastenici po izvedbi u potpunosti odgovaraju staklenicima, lakše su
konstrukcije (manja je težina polikarbonatnih ploča i folije) i jeftiniji je od staklenika. U
široj proizvodnji koriste se blok-plastenici.

5.2.1 Pojedinačni-jednobrodni plastenici

U ovisnosti o konstrukciji visina jednostrukog plastenika se kreće od 3,0-5,5 m, širina 6-12

m i dužina max. 50 m u slučaju da nema prinudne ventilacije. Ako je moguća prinudna
ventilacija dužina plastenika može ići i do 100 m. Metalna konstrukcija je najčešće od
pocinčanih (galvaniziranih) cijevi, rijetko aluminijske. Bočne strane su od polikarbonatnih
ili polistirenskih valovitih ploča. Pokrov je od jednostruke ili dvostruke folije.

Slika 6. Jednobrodni plastenik

5.2.2 Višebrodni blok plastenici

Višebrodni blok plastenici se grade povezivanjem više jednobrodnih plastenika. Prednost

ovog tipa plastenika je u uštedi:
- u nosećoj konstrukciji
-bočnih strana – polikarbonatne ploče
-folije
-jeftiniji su po jedinici površine nadkrivenog prostora
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

Slika 7. Oblici višebrodnih blok plastenika (Krug i sur., 2002.)

Slika 8. Trobrodni plastenik

5.3 Konstrukcija plastenika

Plastenici se sastoje od:
-noseće konstrukcije
-pokrova
-unutrašnjih instalacija
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

5.3.1 Noseća konstrukcija

Metalna noseće cijevi konstrukcije plastenika je od pocinčanog čelika, rjeđe od aluminija,

stabilna i u ovisnosti o izvedbi planira se da izdrži udar vjetrova (100 km/h). Promjer cijevi
noseće konstrukcije kod modela ponuđača Koting su Ø 60 mm (debljine 2mm) i Ø 32 mm
(debljine 1,5 mm). Noseća konstrukcija treba izdržati opterećenje od 60-80-100 kg/m2 (0,6
-0,8 -1,0 kN/ m2). Kod proizvodnje plodovitog povrća s 3 biljke/m2, ako svaka biljka nosi
15-18 kg plodova /biljci opterećenje iznosi oko 50 kg/m2.

5.3.2 Pokrov plastenika

Uglavnom se koriste neorošavajuće EVA (etilvinilacetatne) folije, UV-stabilizirane folije.

Optičke, toplinske i mehaničke karakteristike folija koje se koriste za pokrivanje plastenika
su prikazane u tablici 8. Pokrivanje plastenika se obavlja s jednostrukom folijom. Radi
toplinske izolacije, često se postavljaju dvoslojne folije između kojih se upuhuje zrak, koji
služi kao dodatni izolator.
Za bočne strane, čeonu i zadnju stranu plastenika se radi čvrstoće i izolacije koriste
polikarbonatne ili valovite poliester ploče (Tablica 6, Tablica 7.).

Tablica 6. Vrste plastičnih materijala za podizanje plastenika (Sachweh, 1984.)

Plastični materijal Primjena pri zaštićenim prostorima

1. Termoplasti
Polietilen PE folije
Etilvinilacetat EVA folije
Polivinilklorid PVC folije i ploče
Polivinilfluorid PVF folije
Polimetil metilakrilat PMMA pleksiglas ploče
Polikarbonat PC polikarbonatne ploče
Poliester PET folije
Teflon FEP folije

2. Duroplasti
Poliester, nezasićen UP lakovi
Poliester, pojačan staklom GFUP ploče
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

Tablica 7. Karakteristike propustljivosti različitih materijala za sunčevu svjetlost

Materijal Propustljivost svjetla Propustljivost
u% toplotnih zraka %
Jednostavno staklo 89-93 0
Poliester – valoviti 86-88 0
PVC – valovit 85-87 6
PVC-trapez 86-88 10
PE- 0,2 mm 91-92 72-75
PVC -0,2 mm 90-92 32
Staklo -dvostruko 84-85 0
Pleksiglas - dupli 85-86 0
Polikarbonat - dupli 81-83 0
Tablica 8. Optičke, toplinske i mehaničke osobine folija (Sachweh, 1984.)

PE folija PVC folija EVA folija

Cijena Najniža 3-4 x veća od PE Nešto skuplja od PE i ovisi o
sadržaju vinilacetata

transparentnost 92-93 % 87-91 %, transparentnost 93-94 %

PE-UV 89-92 % se smanjuje s vremenom
PE –IR 86-92 % zbog prljanja

UV-stabilnost niska, rapidno smanjenje viša, sporije smanjenje UV- stabilizirana

transparentnosti s vremenom transparentnosti s vremenom

UV propusnost da ne ne

IR propusnost pojačana, ne zadržava toplinu. ne propušta, smanjuje ovisi o sadržaju vinilacetata koji
Propusnost se smanjuje s pojačano zračenje topline treba biti zastupljen min. 18 %.
kondenziranjem pare na foliji noću. Tada ima iste osobine kao PVC
folija

Trajanje 1 godinu 3 do 4 godine oko 3 godine, veća otpornost na

Grad oštećuje PVC foliju kidanje od PVC

Ostalo najčešće u uporabi, u ponudi do skuplja folija, u ponudi 1,5 m u ponudi do 12 m širine
14 m širine širine kompenzira nedostatke PE i PVC
Spaljivanje folije u jakoj mjeri folije
zagađuje okolinu
 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

5.4 Osnovni zahtjevi prema plastenicima

- Niski troškovi izgradnje i održavanja

- dobra mogućnost provjetravanja
- dugotrajnost folija (UV-stabilitet, kidanje)
- niski utrošak rada pri zamjeni folije (svake 1-3 godina)

5.5 Podjela plastenika prema načinu zagrijavanja

Prema načinu zagrijavanja razlikujemo:

Grijani plastenici su grijani pomoću termogena na tekuće gorivo ili pomoću plinskih
grijaća. U takvim plastenicima je uobičajen uzgoj presadnica, povrća i drugog bilja
zahtjevnijeg prema toplini u hladnijem dijelu godine.
Negrijani plastenici – koriste se najčešće za uzgoj konzumnog povrća.

Prednosti uzgoja povrća/cvijeća u plastenicima:

-Uzgoj i berba povrća i cvijeća tijekom cijele godine

-Osiguravanje većih prinosa (više x)
-Najintenzivniji oblik proizvodnje

5.6 Ponuda plastenika i opreme u Hrvatskoj

1. Eurobrod, Slavonski Brod (Brodsko posavska županija)

http://euro-brod.hr/plastenici-i-staklenici/

2. Koting d.o.o Plastenici, Đurđenovac (pored Našica-Osječko baranjska županija)

http://www.koting-plastenici.hr/content/view/3/4/

3. DH Plastenici, Pitomača (Virovitičko podravska županija)

http://www.plastenici-dh.com/dh-plastenici.htm

4) Rasadnik Dives – zastupnik za AGRIMEC plastenike iz Italije (Ripenda Kras-Labin)

http://www.dives-rasadnik.hr/

5) RETTORE UŽILA d.o.o. -Poreč

 Uzgoj bilja u zaštićenom prostoru

5.7 Inozemni ponuđači plastenika i opreme

1. Rovero Systems – Nizozemska http://www.rovero.nl/
2. Richel -Francuska http://www.richel.fr/de/index-de/group-fr/home.html
3. Schwarzmann -Slovenija
4) AGRIMEC -Italije http://www.dives-rasadnik.hr/
http://en.agrimec.it/

LITERATURA

Đurovka, M., Lazić, B., Bajkin, A., Potkonjak, A., Marković, V., Ilin, Ž., Todorović, V.
(2006.) Proizvodnja povrća i cveća u zaštićenom prostoru. Poljoprivredni fakultet N. Sad i
Poljoprivredni fakultet B. Luka
Krug, H., Liebig, H.P., Stützel, H. (2002.) Gemüseproduktion. Ulmer, Stuttgart
Paradžiković, N., Kraljiček, Ž. (2008.) Zaštićeni prostori – plastenici i staklenici.
Sveučilišni priručnik, Sveučilišta J.J. Strossmayera, Poljoprivredni fakultet Osijek
Sachweh (1984.) Baumschule, Obstbau, Samenbau, Gemüsebau. Ulmer Verlag, Stuttgart