5.5.5.

Analiza financijskih izvještaja pomoću financijskih pokazatelja

na primjeru banke „X“

5.5.5.1. Podloga za analizu

U tablicama 5.83. i 5.84. su prikazani bilanca i izvještaj o dobiti banke „X“.1 Izvori
podataka o pojedinim podacima u bilanci i računu dobiti i gubitka jesu izvještaji koje su
banke dužne dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisanim obrascima.2 Ne ulazeći
detaljnije u eksplanaciju pojedinih pozicija u prikazanim financijskim izvještajima jasno je na
prvi pogled da u odnosu na ostale gospodarske subjekte postoje znatne suštinske razlike. Te
razlike proizlaze ponajprije iz prirode poslovanja banaka odnosno iz specifičnosti poslova
koje banka kao financijska institucija obavlja. Opće je poznata činjenica da banka prima
novčane depozite od najšire javnosti3. U tom smislu banka je jedina ovlaštena primati
depozite od svih sektora.4 Prikupljanje novčanih depozita od najšire javnosti najviše dolazi
do izražaja u pasivi bilance. Zbog toga je za očekivati da među obvezama banke značajan
udio u strukturi pasive zauzimaju depoziti na žiro i tekućim računima što uključuje štedne i
oročene depozite.5 Drugim riječima država bankama daje određeni povlašteni status, ali s
druge strane drži ih pod strogom regulacijom (u nas poslovanje banaka regulira HNB). U
kontekstu financijskih izvještaja valja naglasiti da su financijski izvještaji banaka strogo
propisani i kontrolirani. Iako je prikupljanje depozita osnovni, nije i jedini izvor financiranja
banaka. U tom smislu banka može prikupljati novčana sredstva za daljnje plasmane
primljenim kreditima od financijskih institucija i ostalim kreditima, ali i emisijom
kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira. Kao izvor financiranja imovine banka mora
posjedovati određeni kapital.

Na temelju prikupljenih izvora sredstva banka odobrava kredite. U tom smislu uz

prikupljanje depozita odobravanje kredita je druga temeljna krakteristika banke u odnosu na
ostale financijske institucije, a naročito na ostale gospodarske subjekte. Pri tome, treba
                                                            
1
  Analiza financijskih izvještaja banke pomoću financijskih pokazatelja obraditi će se na simulaciji slučaja
konkretne banke.
2
Odluka o statističkom izvješću banaka (NN, br. 166/2003, 53/2004., i 60/2006.)
3
Banka račune klijenata prati na temelju sektora pri čemu se razlikuju: državne jedinice, financijske institucije,
trgovačka društva, neprofitne institucije, stanovništvo i nerezidenti.
4
Osim banaka depozite su ovlaštene primati i štedionice, ali samo od jednog sektora – stanovništva.
5
Zbog toga što prikupljaju depozite od najšire javnosti banke se nalaze pod strogom regulacijom države. Osim
Zakona o bankama, Zakona o računovodstvu poslovanje banaka se regulira HNB čitavim nizom podzakonskih
akata.
naglasiti da nije banka jedina ovlaštena odobravati kredite jer opće je poznato da jedno
poduzeća može dati kredit drugom poduzeću, da poduzeće može dati kredit svom zaposleniku
itd. Međutim, odobravanje kredita je bančina nezaobilazna karakteristika odnosno njezin
osnovni posao. Drugim riječima, banke profesionalno i stalno, a ne povremeno odobravaju
kredite. Zbog toga u strukturi aktive bilance banke najznačajniji udio uvijek (pa tako i slučaju
banke „X“) zauzimaju krediti ostalim komitentima i krediti financijskim instutucijama. Isto
tako, najzačajniji prihodi u računu dobiti i gubitke banke su kamatni prihodi koji se ostavaruju
na odobrene kredite, ali istodobno banka je dužna plaćati kamatu na prikupljene depozite te u
tom smislu najznačajniji rashodi su rashodi od kamata (ukupno kamatni troškovi). Međutim,
sredstva prikupljena iz izvora imovine mogu uložiti u financijsku imovinu što se prije svega
odnosi na depozite kod bankarskih institucija, trezorske zapise Ministarstva financija i
blagajničke zapise Hrvatske narodne banke, ili u vrijednosne papire. Razvoj hrvatskog
financijskog tržišta imati će u budućnosti za posljedicu još izraženija ulaganja u financijsku
imovinu i derivatnu imovinu kako bi banke diverzificirale rizike ulaganja i osigurale si
zahtjevani prinos od strane menadžmenta, ali i investitora. Osim prikupljanja depozita i
odobravanja kredita kao treća karakteristika koja se obično navodi jest da su banke institucije
platnog prometa. Na temelju obaljene usluge prijenosa novca s računa na račun banka
ostvaruje prihode od naknada i provizija.

Tablica 5.83. Bilanca banke „X“

Prethodna godina Tekuća godina

Imovina (u 000 kn) (u 000 kn)
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 3.295.364 4.399.541
1.1. Gotovina 388.857 451.976
1.2. Depoziti kod HNB-a 2.906.507 3.947.565
2. Depoziti kod bankarskih institucija 2.515.928 2.460.323
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi
HNB-a 598.669 553.755
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumenti koji se drže radi trgovanja 1.438.128 872.539
5. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumentiraspoloživi za prodaju 11.248 25.004
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumenti koji se drže do dospijeća 737.193 653.563
7. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a koji
se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u 35.516 0
8. Derivatna financijska imovina 7.833 23.684
9. Krediti financijskim institucijama 584.590 370.486
10. Krediti ostalim komitentima 12.695.644 16.179.729
11. Ulaganja u podružnice i pridružena društva 133.838 166.662
12. Preuzeta imovina 11.611 17.412
13. Materijalna imovina (minus amortizacija) 404.857 434.234
14. Kamate, naknade i ostala imovina 347.665 381.381
15. Manje: Posebne rezerve za neidentificirane 236.228 257.454
gubitke 0 0
UKUPNO IMOVINA 22.581.855 26.280.857
Prethodna godina Tekuća godina
Struktura obveza (u 000 kuna) (u 000 kuna)
1. Krediti od financijskih institucija 1.468.361 1.254.436
1.1. Kratkoročni krediti 1.001.214 758.578
1.2. Dugoročni krediti 467.147 495.858
2. Depoziti 15.758.411 17.659.509
2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim
računima 2.488.969 3.059.175
2.2. Štedni depoziti 2.656.339 2.682.339
2.3. Oročeni depoziti 10.613.103 11.917.996
3. Ostali krediti 2.284.075 3.044.704
3.1. Kratkoročni krediti 19.172 0
3.2. Dugoročni krediti 2.264.903 3.044.704
4. Derivatne financijske obveze i ostale
financijske obveze kojima se trguje 10.347 7.081
5. Izdani dužnički vrijednosni papiri 9.156 0
5.1. Kratkoročni izdani dužnički
vrijednosni papiri 0 0
5.2. Dugoročni izdani dužnički
vrijednosni papiri 9.156 0
6. Izdani podređeni instrumenti 0 0
7. Izdani hibridni instrumenti 0 0
8. Kamate, naknade i ostale obveze 959.342 959.385
9. KAPITAL 2.092.162 3.355.742
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 22.581.855 26.280.857

Tablica 5.84. Račun dobiti i gubitka banke „X“

Prethodna Tekuća
godina godina
(u 000 kuna) (u 000 kuna)
1. Neto kamatni prihod 644.761 694.786
1.1. Ukupno kamatni prihodi 1.139.688 1.281.869
1.2. Ukupno kamatni troškovi 494.928 587.082
2. Neto prihod od provizija i naknada 157.583 137.823
2.1. Ukupno prihodi od provizija i naknada 252.355 235.277
2.2. Ukupno troškovi provizija i naknada 94.771 97.454
3. Neto ostali nekamatni prihod 110.512 134.329
 3.1. Ostali nekamatni prihodi 183.558 270.387
3.2. Ostali nekamatni troškovi 73.046 136.058
4. Neto nekamatni prihod 268.096 272.151
5. Opći administrativni troškovi i amortizacija 449.453 463.361
6. Neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja
za gubitke 463.403 503.576
7. Ukupno troškovi rezerviranja za gubitke 26.940 12.352
7.1. Troškovi vrijednosnog usklađivanja
i rezerviranja za identificirane gubitke 26.126 8.874
7.2. Troškovi rezerviranja za neidentificirane
gubitke 53.066 21.226
UKUPNI PRIHODI 1.575.601 1.787.533
UKUPNI RASHODI 1.139.139 1.296.308
8. Dobit/gubitak prije oporezivanja 436.463 491.225
9. Porez na dobit 81.665 91.588
10. Dobit/gubitak tekuće godine 354.799 399.636

5.5.5.2. Temeljni financijski pokazatelji

Da bi interpretacija financijskih pokazatelja banke bila što je moguće realnija i objektivnija

nužno je prilikom ocjene kvalitete banke uzeti u obzir veličinu banke. To osobito do izražaja
dolazi ukoliko se ocjenjuju pojedini financijski pokazatelji u odnosu na pokazatelje
konkurencije, pokazatelje bankovnog sektora (pokazateljima najboljih u bankovnom
sektoru.). Time se zapravo želi istaknuti da se poslovanje velikih, srednjih i malih banaka
uvelike razlikuje pa su u tom smislu pokazatelji koje ostvaruju mala, srednja i velika banka
samo djelomično usporedive.6 Uvažavajući dosad navedeno može se reći da analizirana banka
u promatranom periodu pripada skupini velikih banaka te je o tome potrebno voditi računa
prilikom interpretacije financijskih pokazatelja.7

5.5.5.2.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke

                                                            
6
  Prema Biltenu o bankama, HNB, 2007., razlikuju se velike, srednje i male banke. Podjela banaka prema
veličini uobičajeno uključuje veličinu aktive. Sukladno tome male banke su one koje imaju aktivu manju od 1
milijardi kuna, srednje s veličinom aktive od 1-10 milijardi kuna, dok su velike banke sve one koje imaju aktivu
veću od 10 milijardi kuna. U tom smislu HNB prilikom statističke obrade financijskih izvještaja koje su banke
dostavile u HNB vode računa grupama banaka usporedivih značajki.
7
  Detaljnije o tome: Prga, I., Šverko, I.: Značajke malih banaka i njihova budućnost, Novac, bankarstvo i
financijska tržišta (urednici: Leko, V., Božina, L.), Zagreb, 2005., str. 193.-206.
Na temelju bilance su formirani pokazatelji kojima se može mjeriti likvidnost i zaduženost.
Osim toga, potrebno je razmotriti i pokazatelje ulaganja u fiksnu imovinu. U tablici 5.85. je
prikazan odnos danih kredita i primljenih depozita što se smatra jednostavnom mjerom
likvidnosti banke. Na temelju izračunatog pokazatelja likvidnosti može se uočiti da se
likvidnost analizirane banke smanjuje. Iako je banaka dužna pratiti ročnost svojih obveza i
likvidnost svoje imovine mjesečno, tromjesečno i godišnje prezentirana nam bilanca ne
omogućuje da detaljnije pratimo likvidnost banke. Zbog toga je važno naglasiti da je
održavanje likvidnosti banke vrlo složeno pitanje te da za razmatrenje te problematike nisu
dovoljne informacije na temelju prezentiranih financijskih izvještaja.8

Tablica 5.85. Odnos danih kredita i primljenih depozita

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Dani krediti 13.280.234 16.550.215
Primljeni depoziti 15.758.411 17.659.509
Odnos danih kredita i primljenih
depozita 0,84 0,94

Na temelju odnosa kapitala i ukupne aktive može se ocijeniti statička zaduženost banke. Iz
tablice 5.86. je vidljivo da se zaduženost banke “X“ u promatranom razdoblju smanjuje. S
druge strane u tablici 5.87. može se uočiti smanjivanje koeficijenta zaduženosti (odnos obveza
i ukupne aktive). Iz navedenog može se zaključiti da su banke u odnosu na ostale gospodarske
subjekte slabo kapitalizirane. Međutim, zbog prirode poslovanja banaka (prikupljanje
depozita i plasiranje u obliku kredita) takav odnos u strukturnoj pasivi bilance banake je
očekivan. Do istih zaključaka se može doći ukoliko se razmori odnos kapitala i depozita
(tablica 5.88.) i pokazatelj stupnja samofinaniranja klijenata (tablica 5.88. i 5.89.).

Tablica 5.86. Odnos kapitala i ukupne aktive

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Kapital 2.092.162 3.355.742
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
Odnos kapitala i ukupne aktive 0,09 0,13

Tablica 5.87. Odnos obveza i ukupne aktive

                                                            
8
Banka je dužna pružiti te informacije u posebnim izvješćima propisanih od HNB-a.
 OPIS Prethodna Tekuća
godina godina
Ukupne obveze 20.489.692 22.925.116
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
Odnos obveza i ukupne aktive 0,91 0,87

Tablica 5.88. Odnos kapitala i depozita

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupni kapital 2.092.162 3.355.742
Depoziti 15.758.411 17.659.509
Omjer kapitala i depozita 0,13 0,19

Tablica 5.89. Stupanj samofinanciranja klijenta

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Komercijalna aktiva 15.510.151 18.125.004
Komercijalna pasiva 19.530.350 21.965.731
Stupanj samofinanciranja klijenta 0,79 0,83

Da bi obavljala svoje poslovanja banka mora posjedovati određenu imovinu. Najčešće se

ističe da se fiksana imovine banke treba financirati iz kapitala. Prema tome banka „X“ iz
kapitala financira u tekućoj godini 13% fiksne imovine gdje se pod fiksnom imovinom
podrazumijeva stavka neto materijalna imovina (tablica 5.90.). Osim toga, u tom smislu
značajan je pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu i udjele. Pod udjelima se ovdje
podrazumijva ulaganja u povezana društva i podružnice. Ukoliko je ovaj pokazatelj visok to
bi moglo narušiti likvidnost banke jer se smatra da je glavna aktivnost banke financiranje
gospodarskih subjekata, a ne preuzimanje vlasništva nad njima. S obzirom da se pokazatelj
ulaganja u fiksnu imovinu i udjele smanjuje u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu što znači
da je sve više kapitala slobodno za financiranja ostalih bankovnih plasmana (tablica 5.91.).
Ukoliko se uzmu u obzir tradicionalne bankovne usluge: prikupljenja depozita i plasiranje
kredita tada je dobro formirati pokazatelj omjera kredita i aktive te pokazatelj omjera depozita
i aktive. Iako je navedne pokazatelje moguće iščitati i iz strukturne bilance još jedamput
istaknuti ovi pokazatelji doripinose kvaliteti analize poslovanja banaka pomoću financijskih
pokazatelja (tablica 5.92. i 5.93.).
 Tablica 5.90. Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Fiksna imovina 404.857 434.234
Kapital 2.092.162 3.355.742
Pokazatelj ulaganja u fiksnu
imovinu 0,19 0,13

Tablica 5.91. Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu i udjele

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Fiksna imovina+ udjeli 550.306 618.308
Kapital 2.092.162 3.355.742
Pokazatelj ulaganja u fiksnu
imovinu i udjele 0,26 0,18

Tablica 5.92. Odnos kredita i aktive

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupni krediti 13.280.234 16.550.215
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
Odnos kredita i aktive 0,59 0,63

Tablica 5.93. Odnos depozita i aktive

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Depoziti 7.433.213  8.329.957 
Ukupna aktiva 10.651.818  12.396.631 
Odnos depozita i aktive 0,70 0,67

5.5.5.2.2. Pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka

Već je ranije istaknuto da u konteksu pokazatelja odnosa u računu dobiti i gubitka banke se
može ocjenjivati ekonomičnost i nekamatna aktivnost banke. Najopćenitije rečeno
ekonomičnost se definira kao odnos prihoda i rashoda. Ekonomičnost ukupnog poslovanja
banke „X“ je konstantna u promatranom periodu (tablica 5.94.). Međutim, ekonomičnost
kamatnih prihoda se smanjuje što ukazuje također na pad kamatnih marži (tablica 5.95.).
Dakle, može se očekivati smanjivanje profitabilnosti banke. Kao jednostavna mjera
učinkovitosti banke može se koristiti pokazatelj odnosa ukupnih prihoda i troškova
zaposlenih.9 Na temelju izračunatog pokazatelja može se zaključiti da banka povećava svoju
učinkovitost na teret zaposlenika (tablica 5.96.). Na temelju recipročnog pokazatelja10 moglo
bi se zaključiti da su u prethodnoj godini troškovi zaposlenika u strukturi ukupnog prihoda
iznosili 13,64% dok su se u tekućoj godini troškovi zaposlenika u strukturi ukupnog prihoda
banke činili 12,60%.

Tablica 5.94. Ekonomičnost ukupnog poslovanja

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupni prihodi 1.575.601 1.787.533
Ukupni rashodi 1.139.139 1.296.308
Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,38 1,38

Tablica 5.95. Odnos kamatnih prihoda i rashoda

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Kamatni prihodi 1.139.688 1.281.869
Kamatni rashodi 494.928 587.082
Odnos kamatnih prihoda i rashoda 2,30 2,18

Tablica 5.96. Odnos ukupnog prihoda i troškova zaposlenih

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupan prihod 1.575.601 1.787.533
Trošak zaposlenih 214.918 225.246
Odnos ukupnog prihoda i
troškova zaposlenih 7,33 7,94

Povećanje odnosa ukupnog prihoda i operativnih troškova ukazuje na povećanje efikasnosti

banke (tablica 5.97.). Osim općih administrativnih troškova i amortizacije značajan teret na
financijski rezultat banke čine potrebna vrijednosna usklađivanja. Na temelju udjela
vrijednosnih usklađivanja u ukupnim prihodima može se zaključivati o kvaliteti plasmana
                                                            
9
S obzirom da prezentirana struktura računa dobiti i gubitka ne daje informacije o troškvima zaposlenih na
temelju sekunadarnih izvora podataka dobivene su informacije da je trošak zaposlenih u prethodnoj godini
iznosio 214.918 tisuća, a u tekućoj godini 225.246 tisuća kuna.
10
Udio troškova zaposlenika u ukupnom prihodu.
(tablica 5.98.). Naime, banke koje imaju kvalitetnih kreditni portfelj imati će manje troškove
vrijednosnog usklađivanja. Kvaliteta kreditnog portfelja obično se odnosi na diverzificiranost
od plasmana državnim jedinicama, javnim trgovačkim društvima, pa sve do plasmana
pravnim osobama i stanovništvu.

Tablica 5.97. Odnos ukupnog prihoda i operativnih troškova11

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupan prihod 1.575.601 1.787.533
Opći administrativni troškovi i
amortizacija 449.453 463.361
Odnos ukupnog prihoda i
operativnih troškova 3,51 3,86

Tablica 5.98. Odnos ukupnog prihoda i operativnih troškova i vrijednosnog usklađivanja

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Ukupan prihod 1.575.601 1.787.533
Opći administrativni troškovi i
amortizacija + vrijednosna
usklađenja 476.393 475.714
Odnos ukupnog prihoda i
operativnih troškova +
vrijednosnog usklađivanja 3,31 3,76

Osim pokazatelja ekonomičnosti u računu dobiti i gubitka je moguće formirati pokazatelje na

temelju kojih će se ocijeniti nekamatne aktivnosti. Kao posljedica tehnološkog napretka koji
su bankama omogućili uvođenje proizvoda i usluga poput mreže bankomata, internet
bankarstva, kreditnih i debitnih kartica, sustava elektroničkog plaćanja povećali su se
nekamatnih prihodi. To se prije svega odnosi na prihode od naknada i provizija, ali i na ostale
nekamatne prihode. Koliki će biti udio nekamatnih prihoda u strukturi ukupnih prihoda banke
ovisi o brojnim čimbenicima: ovisi o veličini banke i njezin položaj u odnosu na
konkurenciju, o strategiji pojedine banke, percipiranju tehnoloških promjena, ali i o
regulatorima. Iako se udio nekamatnih aktivnosti banke „X“ smanjuje ipak s obzirom da
banka skoro 15% prihoda ostvaruje od nekamatnih aktivnosti ovaj se pokazatelj može
ocijeniti zadovoljavajućim (tablica 5.99.). Nekamatne aktivnosti banke se mogu promatrati

                                                            
11
Operativni troškovi su opći administrativni troškovi i amortizacija.
kroz još dva parcijalna pokazatelja i to udjela neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom
prihodu i udjela neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu ( tablica 5.100. i 5.101.).

Tablica 5.99. Marža nekamatnih prihoda

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto nekamatni prihod 268.096 272.151
Ukupni prihod 1.575.601 1.787.533
Marža nekamatnih prihoda 0,17 0,15

Tablica 5.100. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto prihodi od naknada i provizija 157.583 137.823
Ukupni prihodi 1.575.601 1.787.533
Udio neto prihoda od naknada i
provizija u ukupnom prihodu 0,10 0,08

Tablica 5.101. Udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu

Prethodna Tekuća
godina godina
Neto ostali nekamatni prihodi 110.512 134.329
Ukupni prihodi 1.575.601 1.787.533
Udio neto ostalih nekamatnih
prihoda i ukupnom prihodu 0,07 0,07

5.5.5.2.3. Pokazatelji profitabilnosti

Na temelju izračunatih pokazatelja profitabilnosti može se zaključiti da banka „X“ ostvaruje

solidne prinose na imovinu i na kapital. Iako pokazuju tendenciju smanjivanja pokazatelji
profitabilnosti su relativno gledajući vrlo visoki (tablica 5.102., 5.103. i 5.104.).12

Tablica 5.102. Bruto rentabilnost imovine

                                                            
12
    Usporedbe radi standardni pokazatelji profitabilnosti imovine i kapitala 25 najvećih banaka u SAD-u u
razdoblju 1991-2000 iznosila je prosječno 1,05%, a ROE 14,1%. Detaljnije o tome: Stojanović, A.:
Okrupnjavanje i konglomerizacija banaka, Novac, bankarstvo i financijska tržišta (urednici: Leko, V., Božina,
L.,), Adverta, Zagreb, 2005., str. 264- 281.
 OPIS Prethodna Tekuća
godina godina
Dobit prije poreza 436.463 491.225
Ukupna imovina 22.581.855 26.280.857
Bruto rentabilnost imovine 1,93% 1,87%

Tablica 5.103. Neto rentabilnost imovine

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto dobit 354.799 399.636
Ukupna imovina 22.581.855 26.280.857
Neto rentabilnost imovine 1,57% 1,52%

Tablica 5.104. Rentabilnost vlastitog kapitala

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto dobit 354.799 399.636
Glavnica 2.092.162 3.355.742
Rentabilnost vlastitog kapitala 16,96% 11,91%

Tablica 5.105. Marža kamata (kamatna marža)

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto prihod od kamata 644.761 694.786
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
Marža kamata (kamatna marža)
2,86% 2,64%

Tablica 5.106. Marža nekamatnih prihoda

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Neto nekamatni prihod 268.096 272.151
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
Marža nekamatnih prihoda 1,19% 1,04%
 Tablica 5.107. «Marža»13 operativnih troškova

OPIS Prethodna Tekuća

godina godina
Operativni troškovi* 449.453 463.361
Ukupna aktiva 22.581.855 26.280.857
«Marža» operativnih troškova 1,99% 1,76%
*Opći administrativni troškovi i amortizacija

Prilikom ocjene kvalitete poslovanja banaka osim pokazatelja rentabilnosti često puta se
naglašavaju pokazatelji marže. To se prije svega odnosi na maržu kamata (kamatnu maržu),
maržu nekamatnih prihoda i uvjetno rečeno „maržu“ operativnih troškova. U promatranom
razdoblju pokazatelji marže kamata i marže nekamatnih aktivnosti padaju što je prije svega
posljedica uvjeta na hrvatskom tržištu kapitala (tablica 5.105. i 5.106.). Pozitivnu tendenciju
pada ima „marža“ operativnih troškova što ukazuje na povećanje operativne efikasnosti banke
(tablica 5.107.).

5.5.5.3. Zaključna razmatranja o poslovanju banke „X“

Poslovanje banke „X“ razmatrano je na temelju bilance i računa dobiti i gubitka za

razdoblje od dvije godine. Na temelju financijskih izvještaja izračunani su financijski
pokazatelji kojima se je nastojala ocijeniti kvaliteta poslovanja banke. S obzirom da su
pokazatelji nosioci informacija o kvaliteti poslovanja u analizi se je nastojala ocijeniti
sigurnost i uspješnost poslovanja banke. U kontekstu ocjene kvalitete poslovanja uobičajeno
se itiču dva temeljna kriterija: sigurnost i uspješnost. Izračunati financijski pokazatelji i
navedena klasifikacija omogućavaju upravo sagledavanje tih kriterija. Pokazatelji odnosa u
bilanci banke usmjereni su, prije svega, na mjerenje sigurnosti poslovanja. Nasuprot tome,
pokazatelji odnosa u računu dobiti i gubitka, pokazatelji profitabilnosti usmjereni su
prvenstveno na mjerenje uspješnosti poslovanja. Pokazatelji investiranja također mjere
kvalitetu poslovanja, ali gledano očima investitora u dionice te banke.

Na temelju provedene analize pomoću financijskih pokazatelja može se zaključiti da

banka „X“ posluje sigurno i uspješno. To se prije svega vidi jer banka povećava udio vlastitog
financiranja čime zapravo smanjuje zaduženost. Odnos ukupnih prihoda i rashoda je
                                                            
13
Ovdje je pojam marže samo indikator jer treba uzeti u obzir da operativni troškovi terete financijski rezultat te
čine odbitnu stavku u računu dobiti i gubitka.
zadovoljavajući što se osobito odnosi na kamatne prihode i kamatne rashode. Također,
povećava se odnos ukupnog prihoda i operativnih troškova kao i pokazatelj odnosa ukupnih
troškova što ukazuje na povećanje efikasnosti banke. Banka “X“ ostvaruje relativno visoke
stope profitabilnosti, međutim, u promatranom razdoblju pokazuju tendenciju smanjivanja.
Na temelju analize moguće je uočiti određene slabosti što se prije svega odnosi na
smanjivanje marži kamata i marži nekamatnih prihoda.

Uvažavajući činjenicu da je pokazatelj racionalan broj te uvažavajući pravila formiranja

pokazatelja na temelju bilance i računa dobiti i gubitka moguće je formirati i neke druge
pokazatelje koji nisu obrađeni u ovaom radu, a koji mogu biti značajni u postupku analize
financijskih izvještaja. Također, moguće je komparirati izračunate pokazatelje analizirane
banke s pokazateljima banaka usporedivih značajki (prije svega misli se na veličinu banke).
Komparativnom analizom poslovanja banke s njezinim glavnim konkurentima moguće je
također donijeti zaključke o kvaliteti poslovanja analizirane banke.